
U bolju budućnost: Srbija će sledeće godine morati da se zaduži za tri do četiri milijarde evra
Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović izjavio je da će Srbija naredne godine morati da se zaduži tri do četiri milijarde evra, jer oko četiri milijarde evra duga dolazi na naplatu.

Foto: 021.rs
"Tri do četiri milijarde evra država će morati da se zaduži, a kamatne stope su sada najmanje sedam do osam odsto. To je apsolutno neproduktivno trošenje sredstava i to je dodatani razlog i zašto dug dugotrajno treba držati pod kontrolom", kazao je on u Skupštini Srbije na predstavljanju Izveštaja o radu Fiskalnog saveta za 2021. godinu pred Odborom za finansije.
Prema njegovim rečima, cena zaduživanja Srbije je velika, čak i u odnosu na zemlje centralne i istočne Evrope, jer je kamatna stopa oko 50 odsto veća za Srbiju nego za te države.
"To se odnosi i na stari dug, ali i na ove kamatne stope", rekao je predsednik Fiskalnog saveta.
Kako je naveo, prema analizi Fiskalnog saveta, Srbiju bi trebalo da teži javnom dugu u iznosu od 50 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), podsetivši da je javni dug 2021. bio 57 odsto BDP-a, te da će po prvim procenama Fiskalnog saveta javni dug u 2022. ponovo iznositi oko 57 odsto.
"To je važno, jer je nakon fiskalne konsolidacije od 2014. do 2017. godine i nekoliko godina nakon toga, dug oboren na 52 odsto dohotka zemlje, što je bilo dobro", rekao je Petrović.
Ukazao je da je to onda omogućilo Srbiji da, kada je nastupila pandemija, ima fiskalni prostor za rešavanje tekuće ekonomske i zdravstvene krize, a da se ne brine o stanju duga i deficita.
"Kao rezultat tih mera, dug je dignut na 57 odsto BDP-a što je bilo opravdano u krizi, ali nailazi sledeća kriza i zato je neophodno taj dug vraćati na 50 odsto. Dug u iznosu od 60 odsto BDP-a, po Mastrihtu, nije relevantan za Srbiju, a jedan od glavnih razloga je cena zaduživanja Srbije u odnosu na zemlje za koje važi Mastriht", rekao je Petrović.
Velika davanje tokom korona krize
Podsetio je da su velika davanja bila tokom kovid krize 2020. i 2021. godine, kada se država zadužila šest milijardi evra, pa otuda porast duga.
"Veći deo toga je bio opravdan kao pomoć stanovništvu i privredi, ali deo toga nije bio ciljan i naša procena je da je potrošeno oko dve milijarde više nego što treba, koje bi sada dobro došle sada kada bi trebalo da se zadužujemo po visokim kamatama", rekao je Petrović.
On se nada i da se davanja iz budžeta kao pomoć pojedinim kategorijama stanovništva, koja su bila i ove godine, bez ekonomskog i socijalnog opravdanja neće produžiti i u 2023. godini. Prema njegovim rečima, Fiskalni savet smatra i da su javne investicije jedini način na koji Vlada Srbije može da podstakne privredni rast i zbog toga je preporučio, da u kriznim godinama, kakva će biti i sledeća, te investicije ne budu oblast u kojoj će da se štedi.
Netransparentnost
Kao probleme sa kojima se do sada susretao Fiskalni savet u analizi budžeta Srbije i završnog računa budžeta, on je naveo nedovoljnu transparentnost.
Kako je objasnio, "postoje neke pozicije koje su velike, a ne vide se šta jer iza njih", a kao primer naveo je neto budžetske pozajmice koje su u 2021. godini iznosile 430 miliona evra i za koje se u budžetu ne vidi šta predstavljaju.
"Potreban je istraživački rad da bi se otkrilo da je od tih 430 miliona evra, 300 miliona bilo za finansiranje uvoza gasa. Ako je to opravdano, ne vidim razlog zašto se to jasno ne napiše u toj stavci i u bužetu i u završnom računu", kazao je Petrović.
Dodao je da je netransparentna i stavka koja se odnosi na Kancelariju za upravljanje javnim ulaganjima, jer ne postoji lista projekata na koje je utrošeno 200 miliona evra.
"Indirektno može da se utvrdi da je većina tih projekata opravdana, pa šta je onda razlog da javnost nema uvid u to", zapitao je predsednik Fiskalnog saveta.
Ukazao je i na odeljak koji se odnosi na izdatke za kazne i penale, za šta se već nekoliko godina iz budžeta daje oko 200 miliona evra godišnje.
To je po njemu "krajnje neproduktivno" i prvi korak bi u budućnosti trebalo da se napravi je da se javno predoči na šta je novac za te namene konkretno dat, kako bi Skupština Srbije mogla da reaguja da se taj iznos smanji.
Petrović je najavio ubrzo i izjašnjavanje Fiskalnog saveta o rebalansu budžeta Srbije, koji se uskoro očekuje, kao i o predlogu budžeta za narednu godinu, ali i ocenu Fiskalne stretegije, koja je srednjoročni plan Vlade Srbije na tri godine.
Odbor za finasije Skupštine Srbije jednoglasno je usvojio Izveštaja o radu Fiskalnog saveta za 2021. godinu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
4
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
9
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
34
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
7
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 30
realnost
Ekonomija
@ klasika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar