Bankarsku pohlepu će ponovo platiti običan narod
Mada minstarka za finansije SAD Dženet Jelen ističe da u potpunosti kontroliše bankarski sistem, a iz Ciriha poručuju da su "stavili pod kontrolu Kredi Svis banku", investitori, izgleda, ne čuju.
Foto: Pixabay
Pad cene akcija banaka se nastavlja, vrednost gube kako regionalne kalifornijske, gde je aktuelna kriza počela, tako i najveće svetske kuće novca u Njujorku. Hartije "Siti grupe" su samo u jednom danu izgubile 4,7 odsto, a "Džej Morgan" 5,4 odsto vrednosti. U pitanju su takozvane sistemske banke, prema kojima se američka država obavezala da nikada ne dozvoli da propadnu, pad kod manjih banaka je i veći.
Bankrot banke digitalaca
Sudeći po tržištu akcija, izgleda da je kriza u Evropi još i gora. Vodeća švajcarska banka UBS je doživela pad od 4,8 odsto, pariske "Pariba" i "Sosijete ženeral" 8,1 i 9,4 odsto. Trendu nisu odolele ni nemačke finansijske kuće, akcije "Dojče bank" su niže za 8,1 odst, "Komerc banke" za 9,6 odsto. Ceo svet iščekuje šta će se desiti u ponedeljka u 15 časova po evropskom vremenu, kada u SAD započinje nova poslovna nedelja.
Krenulo je u petak 10. marta kada je američki regulator saopštio da je bankrotirala kalifornijska Silicijumska banka, 16. po snazi na Novom kontinentu. Nekoliko decenija je prepoznatljiva po usmerenosti na startapove i firme digitalnih tehnologija koje su činile više od polovine njenih klijenata. Dostigla je aktivu od zavidnih 210 milijardi dolara, dok su depozitari u nju stavili 175 milijardi.
Čak 89 odsto pologa bilo je iznad 250.000 dolara, granice do koje američka država jemči sigurnost polaganja. Ako se izuzmu takozvane sistemske banke, bankrot SVB je drugi po veličini u SAD. Tri dana kasnije krah je doživela još jedna regionalna banka, a druga se preračunala ulaganjem u kriptovalute. Uspela je da isplati depozite poveriocima, potom se samoukinula.
Period niskih kamata
Prvih dana američki stručnjaci su pokušavali da relativizuju nevolje, pokazalo se, međutim, da je značaj Silicijumske banke, popularne među najpoznatijim kompanijama u Silicijumskoj dolini, mnogo veći. Problem je što je banka krajnje jednostrana po strukturi klijenata od uticaja na velike američke, preko njih i na sistemske banke iz Evrope.
Kako je Silicijumska banka ušla u nepremostive poteškoće? Stvar je u dugoročnim hartijama od vrednosti američke države kojih je u portfelju banke iz Los Anđelesa bilo previše. Tokom perioda niskih kamata prinosi na dugoročne hartije su relativno solidni, pa je banka godinama novac plasirala u njihovu kupovinu.
Previše dugoročnih hartija
Kada je američka država počela da postupno povećava referentnu kamatnu stopu i suzbija inflaciju, počeli su da padaju prinosi na dugoročne, a rastu na kratkoročne državne hartije. Silicijumska banka je imala prevelik portfolio dugoročnih državnih akcija, a depozitari su počeli da povlače novac kako bi ga uložili u kratkoročne hartije kojima je prinos poslednjih meseci neprekidno rastao.
U banci su došli u situaciju da prihoduju nisku kamatu na osnovu ulaganja u dugoročne hartije, dok su štedišama morali da plaćaju sve više kamate, dosta iznad prihodnih. Nedostajući novac su pokušali da nadomeste prodajom dela portfelja dugoročnih hartija, pri čemu su izgubili 1,8 milijardi dolara. Loš posao dodatno je podstakao ulagače na povlačenje uloga. Banki je ponestalo novca za isplatu i proglasila je bankrot.
Država SAD je odličila da spasava štediše, one koji su banci poverile novac, ali ne i akcionare. Da ne bi došlo do panike na kalifornijskom tržištu, u Beloj kući su odlučili da pokriju sve pologe, ne samo do 250.000 dolara. Zapravo ovih neosiguranih je bilo osam puta više, 89 odsto ukupne poverene štednje. Istovremeno, Ameri su odlučili da formiraju fond od 25 milijardi dolara za pomoć za 25 regionalnih banaka čije su finansijsko stanje procenili predkriznim.
Nevolje u Evropi
Smatralo se da je ova intervencija države dovoljna. Ali, nevolje su se pojavile i na drugom kraju sveta, u Švajcarskoj, državi sa najuglednijim bankama. Pokazalo se da "Kredi Svis" u bilansima ima rupu od preko 50 milijardi dolara. Kako je reč o jednoj od tridesetak globalnih sistemskih banaka, čija je aktiva 1,35 bilijardi dolara, osam puta veća od aktive "Silicijumske banke" i intenzivno umreženoj sa najvećim svetskim bankama, problemi su se odrazile na finansijskom tržištu. Počeo je pad cena akcija, naročito bankarskih, i za sada stalno se ubrzava.
"Kredi Svis" je već nekoliko godina u nedaćama. Samo lane u poslednjem tromesečju depozitari su iz nje povukli 123 milijarde evra. U istom periodu je napravila 7,9 milijardi gubitka, bilo je i hapšenja rukovodilaca. Banka je najavila da odustaje od investicionog bankarstva i ubuduće bi se bavila samo klijentima milijarderima kojima je i do sada posvećivala posebnu pažnju.
Opet spasavanje akcionara
U Cirihu nisu precizirali u čemu su nevolje poslovanja. Odustajanje od investicionog bankarstva, pak, ukazuje da problema, i to ozbiljnih, ima upravo u kupljenim dugoročnim hartijama od vrednosti države SAD. Za razliku od Amera, Švajcarci su reagovali pozajmicom iz nacionalne banke.
Praktično, pokušavaju da banku spasu novcem svih poreskih obveznika. Jesta da je nakon krize 2008. godine ceo poslovni svet tvrdio kako nikad više ne bi trebalo bogate akcionare spasavati novcem poreskih obveznika, dakle i najsiromašnijih ljudi, u Cirihu rade upravo to.
Kako protiv inflacije
Veliko je pitanje kako će stvari dalje teći. Problem za "Kredi Svis" je i činjenica da Centralna evropska banka iz Frakfurta za sada nije preuzela nikakav direktan vid pomoći - samo je obećala da prilikom prvog sledećeg uvećanja osnovne kamatne stope, rast neće biti 50 već samo 25 baznih poena. Ublažavaje znači da u Briselu umanjuju oštricu borbe protiv inflacije, za raziku od njujorških Federalnih rezervi koja već šest puta uzastopno stopu uvećava snažnije.
Ostaje da se sačeka početak nove poslovne sedmice i vidi reakcija tržišta na preduzete mere. To što su akcija svih najvećih banaka kako u SAD tako i u Evropi poslednjih radnih dana sve ubrzanije padale podstiče strepnju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Menjaće se izgled novčanica evra: Na njima Marija Kiri, Betoven, Da Vinči, ptice i životinje...
02.02.2025.•
3
Evropska centralna banka (ECB) odabrala je preliminarni dizajn novih novčanica evra koji uključuje ptice, reke i poznate ljude poput Marije Kiri i Leonarda da Vinčija.
Tramp odlučio: Uvodi carine Meksiku, Kanadi i Kini, odmah usledio odgovor i protivmere
02.02.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp uvodi carine na svu robu uvezenu iz tri najveća trgovinska partnera - Kine, Meksika i Kanade.
Objavljen poreski kalendar za februar: Ovo su obaveze koje prve dolaze na naplatu
02.02.2025.•
0
Poreska uprava objavila je kalendar poreskih obaveza firmi za februar.
Vlasnicima oldtajmera olakšava se registracija njihovih ljubimaca: Evo i kako
01.02.2025.•
3
Pravilnik o utvrđivanju statusa od istorijskog značaja kojim se olakšava registracija i tehnički pregled za oldtajmera, stupio je 20. januara na snagu.
Fič potvrdio kreditni rejting Srbije
01.02.2025.•
0
Kreditna agencija Fič rejting potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje.
U Juri pala prodaja za 45 odsto: Radnicima nude plaćeno odsustvo ili raskid ugovora uz otpremninu
31.01.2025.•
8
Kompanija Jura u Leskovcu zbog smanjenja prodaje svojih proizvoda nudi radnicima plaćeno odsustvo ili sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, objavila je uprava te kompanije.
Rast BDP-a Srbije u četvrtom kvartalu prošle godine bio 3,3 odsto
31.01.2025.•
2
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,3 odsto.
Objavljene nove cene goriva
31.01.2025.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 7. februara.
Fajnenšel tajms: EU razmatra mogućnost kupovine ruskog gasa
31.01.2025.•
8
Zvaničnici Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost obnavljanja kupovine ruskog gasa u sklopu potencijalnog sporazuma za okončanje rusko-ukrajinskog rata, objavio je Fajnenšel tajms.
Uoči bojkota trgovački lanac u Hrvatskoj snižava cene 250 proizvoda
30.01.2025.•
3
Jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, Konzum saopštio je danas, uoči najavljenog bojkota trgovina, da će od subote sniziti i zaključati cene 250 domaćih proizvoda.
Evropska centralna banka snizila kamate
30.01.2025.•
1
Evropska centralna banka (ECB) smanjila je danas tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Vlasnik "Večernjih novosti" sada vlasnik i "Politike"
30.01.2025.•
6
Dnevni list Politika je u stopostotnom vlasništvu firme Media 026, biznismena Bobana Rajića iz Vučaka kod Smedereva, objavilo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS).
Bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak: Šta je potrebno da bi on uspeo?
30.01.2025.•
64
Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo je građane Srbije na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak, 31. januara.
Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
29.01.2025.•
11
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.
Ministarstvo prosvete: Potpisan kolektivni ugovor za visoko obrazovanje
29.01.2025.•
5
U Vladi Srbije potpisan je Poseban kolektivni ugovor kojim se izjednačavaju prava zaposlenih u visokom obrazovanju sa pravima zaposlenih u ostalim nivoima obrazovanja, navodi Ministarstvo prosvete.
Sa tržišta Srbije povučena vozila "fiat panda" i "fiat 500": Nisu bezbedna
29.01.2025.•
9
Sa tržišta Srbije povlače se putnička vozila "fiat panda" i "fiat 500", zbog rizika od povreda, navodi se na sajtu NEPRO Ministarstva trgovine turizma i telekomunikacija.
Masovno povlačenje Koka-kolinih proizvoda u Evropi zbog previše hlorata
28.01.2025.•
3
Evropski proizvođač Koka-kole u Belgiji objavio je masovan opoziv proizvoda u Evropi, zbog suviše visokog nivoa hlorata.
Nvidia u jednom danu izgubila 600 milijardi dolara - najveći dnevni pad u istoriji SAD
28.01.2025.•
2
Američka tehnološka kompanija Nvidia izgubila je gotovo 600 milijardi dolara juče, što je najveći dnevni pad bilo koje kompanije u istoriji SAD.
Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
26.01.2025.•
10
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Brzinsko donošenje leks specijalisa za Expo i nesreća u Novom Sadu: Ima neka ne tako tajna veza
26.01.2025.•
32
U skupštinsku proceduru stigao je Predlog zakona kojim se menja ranije donet poseban zakon (leks specijalis) za izgradnju objekata u okviru izložbe "Expo 2027".
Čak 92 odsto svih kupljenih nekretnina plaćeno kešom
26.01.2025.•
25
Čak 92 odsto svih kupljenih nepokretnosti u prvoj polovini prošle godine plaćeno je kešom, pokazao je izveštaj Republičkog geodetskog zavoda o regulisanom sistemu tržišta nepokretnosti.
Komentari 7
Pera Ždera
Fantom
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar