Seljak u Srbiji uzima kredit za setvu i jedva preživljava - tako ne idemo nikuda
Pre četiri-pet godina manja banka u Srbiji je učinila neuobičajen potez i prestala da finansira zanatlije i mala preduzeća.
Foto: 021.rs
Iznenađenje je bilo tim veće što se nepune dve decenije ranije, kada je dolazila na ove prostore, usmerila upravo na ovaj sloj očekujući snažan napredak preduzetništva.
Da apsurd bude veći, sitan poslovan svet je veoma uredno ispunjavao obaveze prema banci, tek u tri i po odsto odobrenih pozajmica banka je nastale teškoće morala da rešava prolongiranjem kreditnog roka.
Izostao razvoj
Objašnjenje banke je u prvi mah začudilo. Preduzeća jesu uredno i odgovorno vraćala novac, ali banka je uočila da nije došlo do razvoja - obim poslovanja, tehnološki nivo, broj zaposlenih, profitabilnost, ostali su na približno istom nivou kao i pre upotrebe pozajmice. Čak i kod firmi koje su i po tri puta uzastopno koristile dugoročni, petogodišnji kredit. Takva rabota se bankarima učinila jalovom i okrenuli su se vitalnijim delatnostima.
Ima osnova da se ovih dana podsećamo zanimljivog slučaja. Srpski poljoprivrednici, zadruge, kombinati i agrarna preduzeća masovno podižu kredite. Prolećna setva je u toku, treba kupiti seme, đubrivo, poneku mašinu, na vreme se snabdeti zaštitnim sredstvima... Naravno sve se mora platiti, pa je potražnja za novcem izrazito velika.
Ogoljen do kože
Međutim, zar nije logično da je seljak proteklih godina zaradio dovoljno da bi narednih imao bar za setvu? Jeste da je lane bila nezapamćena suša, pa su podbacili gotovo svi ratarski usevi, baš kao i proizvodnja mleka. Primetno ispod prosečnog bio je i rod kod mnogih vrsta povrća i voća i seljak je malo prihodovao.
Ali, ranije sezone bile su veoma solidne, cene natprosečne, profiti pristojni. Moralo je preostati za setvu. U Evropi seljaci se kreditima koriste prvenstveno kada se odlučuju na razvoj farme pa im je lova potrebna da bi proširili ratarske površine, uvećali voćnjake, povećali stado, posebno kada se reše da na agrarnu delatnost nadovežu prve faze prerade i podizanje manjih prerađivačkih pogona.
Problem i jeste u tome što je naš seljak decenijama ogoljen do kože. Narodski kazano, nema ni pas za šta da ga ujede. Novac mu je potreban, često neophodan, i za setvu, prvu fazu nove proizvodne godine. Dok uspešniji evropski paor novac za narednu setvu obezbedi iz ovogodišnjeg prihoda, srpski jedva uspe da sa porodicom nekako preživi 12 meseci.
Tako evropski rival kredit podiže prvenstveno da razvije farmu, srpski bi, pak, bez pozajmice i setvu jedva nekako "skrpio". A upravo je setva možda i najvažnija etapa uzgoja kvalitetnog i roda dovoljnog obima. Ne kaže se uludo da se "na semenu ne štedi".
Robska vezanost
Decenijama seljak se već i za samo početnu aktivnost u Srbiji oslanja na bankarske kredite, iz godine u godinu. Kako za vreme socijalističkog perioda, tako i tokom dve, tri poslednje tranzicione decenije. Upravo nemogućnost da malo ozbiljnije prihoduje i otkači se od robske vezanosti za kredit ukazuje na potpuno siromaštvo seljaka. Posledica je to niza neuspešnih agrarnih politika u ovoj zemlji, a sve traje toliko dugo da se ni najstariji ne sećaju boljih vremena.
Bankarska odluka od pre nekoliko godina da se oslonac ne traži u večnom kreditiranju za osnovne potrebe govori nam da na duži rok nema koristi od podržavanja "jalovog posla". Bez razvoja seljak propada. Večito odobravanje kredita već i za samu setvu jeste potreba, ali problem je baš u tome što paor decenijama nije uspeo da privredi nešto više. Pozajmicama bi trebalo da se koristi samo za razvoj privređivanja, setvu bi seljak morao da finansira iz prihoda pređašnjih sezona.
Podrška usmerena na budućnost
Očito da prihod nije dovoljan. I tu bi trebalo da se pomogne. Mnogo veću korist od "setvenih kredita" seljak bi imao ako bi država kreirala povoljniji ambijent za bavljenje agrarom. Tako bi, recimo, morala da učini ono što rade druge evropske države i odustane od akciza za naftu utrošenu u poljoprivrednim radovima.
Umesto skromnih tri ili četiri odsto ukupnog, agrarni budžet bi morao da bude i dvostruko veći. Kod evropskih država određuje se u odnosu na izvoz poljoprivredne robe, a tu srpski agrar sa otprilike 1,6 milijardi evra godišnjeg deviznog prihoda stoji sasvim pristojno. Potencijali su mu, doduše, dvostruko, pa i više, veći.
Potez banke, na prvi mah upitan, mogao bi biti i poučan. Bavljenje jalovim poslom, čak i kada ima nekih trenutnih rezultata, ne vodi nikuda. Agrar, pogotovo u zemlji u kojoj je decenijama oslonac, podrazumeva finiju i izdašniju podršku države, usmerenu na stalnu i dugoročnu dobit od bavljenja poljoprivredom.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tramp odlučio: Uvodi carine Meksiku, Kanadi i Kini, odmah usledio odgovor i protivmere
02.02.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp uvodi carine na svu robu uvezenu iz tri najveća trgovinska partnera - Kine, Meksika i Kanade.
Objavljen poreski kalendar za februar: Ovo su obaveze koje prve dolaze na naplatu
02.02.2025.•
0
Poreska uprava objavila je kalendar poreskih obaveza firmi za februar.
Vlasnicima oldtajmera olakšava se registracija njihovih ljubimaca: Evo i kako
01.02.2025.•
3
Pravilnik o utvrđivanju statusa od istorijskog značaja kojim se olakšava registracija i tehnički pregled za oldtajmera, stupio je 20. januara na snagu.
Fič potvrdio kreditni rejting Srbije
01.02.2025.•
0
Kreditna agencija Fič rejting potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje.
U Juri pala prodaja za 45 odsto: Radnicima nude plaćeno odsustvo ili raskid ugovora uz otpremninu
31.01.2025.•
7
Kompanija Jura u Leskovcu zbog smanjenja prodaje svojih proizvoda nudi radnicima plaćeno odsustvo ili sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, objavila je uprava te kompanije.
Rast BDP-a Srbije u četvrtom kvartalu prošle godine bio 3,3 odsto
31.01.2025.•
2
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,3 odsto.
Objavljene nove cene goriva
31.01.2025.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 7. februara.
Fajnenšel tajms: EU razmatra mogućnost kupovine ruskog gasa
31.01.2025.•
8
Zvaničnici Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost obnavljanja kupovine ruskog gasa u sklopu potencijalnog sporazuma za okončanje rusko-ukrajinskog rata, objavio je Fajnenšel tajms.
Uoči bojkota trgovački lanac u Hrvatskoj snižava cene 250 proizvoda
30.01.2025.•
3
Jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, Konzum saopštio je danas, uoči najavljenog bojkota trgovina, da će od subote sniziti i zaključati cene 250 domaćih proizvoda.
Evropska centralna banka snizila kamate
30.01.2025.•
1
Evropska centralna banka (ECB) smanjila je danas tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Vlasnik "Večernjih novosti" sada vlasnik i "Politike"
30.01.2025.•
6
Dnevni list Politika je u stopostotnom vlasništvu firme Media 026, biznismena Bobana Rajića iz Vučaka kod Smedereva, objavilo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS).
Bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak: Šta je potrebno da bi on uspeo?
30.01.2025.•
64
Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo je građane Srbije na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak, 31. januara.
Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
29.01.2025.•
11
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.
Ministarstvo prosvete: Potpisan kolektivni ugovor za visoko obrazovanje
29.01.2025.•
5
U Vladi Srbije potpisan je Poseban kolektivni ugovor kojim se izjednačavaju prava zaposlenih u visokom obrazovanju sa pravima zaposlenih u ostalim nivoima obrazovanja, navodi Ministarstvo prosvete.
Sa tržišta Srbije povučena vozila "fiat panda" i "fiat 500": Nisu bezbedna
29.01.2025.•
9
Sa tržišta Srbije povlače se putnička vozila "fiat panda" i "fiat 500", zbog rizika od povreda, navodi se na sajtu NEPRO Ministarstva trgovine turizma i telekomunikacija.
Masovno povlačenje Koka-kolinih proizvoda u Evropi zbog previše hlorata
28.01.2025.•
3
Evropski proizvođač Koka-kole u Belgiji objavio je masovan opoziv proizvoda u Evropi, zbog suviše visokog nivoa hlorata.
Nvidia u jednom danu izgubila 600 milijardi dolara - najveći dnevni pad u istoriji SAD
28.01.2025.•
2
Američka tehnološka kompanija Nvidia izgubila je gotovo 600 milijardi dolara juče, što je najveći dnevni pad bilo koje kompanije u istoriji SAD.
Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
26.01.2025.•
10
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Brzinsko donošenje leks specijalisa za Expo i nesreća u Novom Sadu: Ima neka ne tako tajna veza
26.01.2025.•
32
U skupštinsku proceduru stigao je Predlog zakona kojim se menja ranije donet poseban zakon (leks specijalis) za izgradnju objekata u okviru izložbe "Expo 2027".
Čak 92 odsto svih kupljenih nekretnina plaćeno kešom
26.01.2025.•
25
Čak 92 odsto svih kupljenih nepokretnosti u prvoj polovini prošle godine plaćeno je kešom, pokazao je izveštaj Republičkog geodetskog zavoda o regulisanom sistemu tržišta nepokretnosti.
Tesla tuži EU zbog carina na električna vozila proizvedena u Kini
26.01.2025.•
3
Kompanija Tesla Ilona Maska pokrenula je tužbu protiv EU pred sudom u Luksemburgu zbog uvođenja carina na električna vozila proizvedena u Kini, javlja Politico pozivajući se na izvore.
Komentari 14
savche
Selo
Ako mozes proizvodit
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar