
Ne nazire se kraj rasta kamatnih stopa: U Srbiji je "predah" kratko trajao
Iz MMF-a su saopštili da banke u SAD i dalje nedovoljno ograničavaju pozajmice, što može da vodi daljem podizanju kamatnih stopa u Americi.

Foto: Pixabay
Istovremeno, direktorka Evropske centralne banke Kristin Lagard izjavila je da su pritisci na cene "snažni" i istakla da će ECB podići kamatne stope dovoljno da smanji inflaciju i da će ih zadržati "koliko god bude potrebno".
Lagard je rekla da će buduće odluke osigurati da referentne kamatne stope budu dovedene na nivoe koji su dovoljno restriktivni da bi se postigao blagovremeni povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva odsto. Navela je i da će se kamate zadržati na tim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno.
Pre tih upozorenja i najava, Narodna banka Srbije je saopštila da je odlučila da "predahne" sa monetarnim zatezanjem, ali je Izvršni odbor NBS ipak 8. juna odlučio da ponovo poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 6,25 odsto.
Pri donošenju ovakve odluke, kako je saopšteno, Izvršni odbor je procenio da je još uvek potrebno nastaviti sa umerenim zaoštravanjem monetarnih uslova kako ne bi došlo do rasta inflacionih očekivanja i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije. Naredna sednica Izvršnog odbor NBS na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 13. jula 2023. godine.
Stručnjaci smatraju da je to što je nedavno NBS odlučila da napravi "predah" u monetarnom zatezanju nije značilo da je tom zatezanju došao kraj. Navode da će NBS pratiti okolnosti pre svega u Evropi, jer NBS mnogo više zanimaju makorekonomski parametri za Evropu.
Nikola Stakić sa Univerziteta Singidunum kaže za Euronews Srbija da je u slučaju američkog tržišta i evrozone situacija malo različita, ali da se ide u istom smeru kada je reč o podizanju referentnih kamatnih stopa.
"Po pitanju Amerike, FED po sadašnjim projekcijama očekuje eventualno još jedno ili dva povećanja referentne kamatne stope po 0,25 odsto. Trenutno je stopa na 5,25, oni su otprilike dostigli vrhunac i tamo se rezultati vide mnogo konkretnije nego u evrozoni. Što se tiče same evrozone, tu i dalje postoji prostor za veće povećanje referentne kamatne stope zato sto je ona trenutno 3,75", rekao je Stakić.
Prema njegovim rečima, izjava Kristin Lagard u ovom trenutku ima smisla u kontekstu toga da može eventualno da bude još nekoliko povećanja dok ne vidimo značajnije smanjenje stopa inflacije.
"Po pitanju Evrope, situacija je u kontekstu monetarnog zatezanja predvidljivija nego što je u Americi", kaže Stakić.
Prema rečima Stakića, Narodna banka Srbije je nedavno na Izvršnom odboru odlučila da "predahne" sa monetranim zatezanjem, ali to nije značilo da je tom "zatezanju" došao kraj.
"Centralna banka će pored onoga što se dešava u evrozoni morati da prati i neke domaće faktore, pre svega moraće da vidi kako će ova cena struje i energenata da utiče na inflaciju. S druge strane, moraće isto tako da se sa zebnjom očekuje kakva će biti poljoprivredna sezona jer od toga zavisi šta će biti sa cenom i voća i povrća i ostalih namirnica koje čine ne mali deo u našoj potrošačkoj korpi", rekao je Stakić.
On je naveo da u tom smislu imamo i tržišne faktore, a i faktore koji dolaze iz Evrope.
"Evropa je naš najveći trgovinski partner i nama je u mnogo većoj meri važnije šta radi Evropska centralna banka nego sta rade Federalne rezerve", zaključio je Stakić.
"Puni efekti monetarnog zatezanja tek za šest do osam meseci"
Na pitanje kad postaje kontraproduktivno monetarno zatezanje, Stakić kaže da će se tek u trećem i četvrtom kvartalu ove godine videti ti puni efekti "zatezanja" koja su se dogodila pre šest, sedam ili osam meseci, kao i da će se u tom kontekstu videti da će se kreditna aktivnost još više smanjivati.
"U ekonomiji postoji nešto što se zove neutralna kamatna stopa, dakle to je neka kamatna stopa koja ekonomsku aktivnost niti dovodi do kontrakcije niti je dovodi do pospešivanja. S obzirom na priporodu krize i uslova koji se dešavaju, ni jedni ni drugi ne znaju koja je to kamatna stopa koja će malo na duži rok početi da 'hladi' i da kontraktuje tržište zato što kada centralna banka poveća kamatne stope postoji odloženi efekat, otprilike od šest do 12 meseci. Mi tek treba da proživimo sada kroz to vreme, da vidimo kako dosadašnja povećanja utiču na kreditnu aktivnost", rekao je Stakić.
Naveo je da kao što promet opao i da se kreditna aktivnost smanjila u najvećem broju zemalja, tako da će se tek u trećem i četvrtom kvartalu ove godine videti pune efekte zatezanja koji su bili pre 6, 7 ili 8 meseci.
"U tom kontekstu vidim da će se kreditna aktivnost još više smanjivati. I u Evropi i u Americi najveći broj kredita koji se uzimaju su stambeni sa fiksnom kamatnom stopom, oni koji uzeli ranije po fiksnoj kamatnoj stopi, oni jako dobro prolaze ali neko ko želi sad da se zaduži, on ako uzme kredit po fiksnoj kamatnoj stopi, ona je i preko 7 odsto, tako da se tu najbolje vidi efekat tamo na njihovom trzistu nekretnina na primer kakav je broj prijava za nove kredite a verujem da nas još negativniji rezultati očekuju u drugoj polovini ove godine", rekao je Stakić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
0
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
2
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
3
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
3
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Objavljen pravilnik o novim propisima za pelet i brikete: Laboratorijska analiza na štetne materije
13.04.2025.•
2
Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je donet pravilnik o novim propisima za pelet i brikete.
Raspisan tender od 8,4 miliona evra za nadzor nad izgradnjom Železničke stanice Novi Beograd
13.04.2025.•
10
Ministarstvo građevinarstva u tehničkom mandatu raspisalo je tender za stručni nadzor nad izgradnjom kompleksa Železničke stanice Novi Beograd sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije.
Srbija će se od Novog Sada, preko Mađarske, povezati na ruski naftovod: Dve koristi i dva rizika
13.04.2025.•
17
Srbija bi uskoro mogla da se poveže na najduži naftovod na svetu, "Družbu", koja dovodi naftu iz Rusije u istočnu Evropu.
Predloženo da država pomogne kompanijama koje su pogođene carinama SAD: Dobra ideja?
13.04.2025.•
12
Carina od 37 odsto na izvoz robe iz Srbije u SAD najviše će ugroziti poslovanje malih i srednjih preduzeća iz automobilske, metalske, hemijske i namenske industrije.
Frilenseri imaju rok do kraja aprila da podnesu poresku prijavu
13.04.2025.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal ove godine za frilensere počeo je 1. aprila i traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava.
Komentari 12
@vb
Jovan
Dusan K.
Opet ke Srbin dokazao da je najpametniji bez pardona.
Pametniji i od Nemca.
Nemac nema svoj stan a ima 4 hiljada eura plate a Srbin ima svoj stan na kredit kod banke sa 500 eura plate.
Bas su glupi ti Nemci zar ne ?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar