
Fiskalni savet protiv najavljenih isplata: Finansirane zaduživanjem, po vrlo nepovoljnim uslovima
Fiskalni savet Srbije je saopštio da se protivi najavljenim vanrednim isplatama iz budžeta jer predstavljaju "nesistematsko i rastrošno" upravljanje javnim finansijama.

Foto: Pixabay
Kako navode, koštaće oko 550 miliona evra, a biće finansirane zaduživanjem države, po vrlo nepovoljnim uslovima.
"Državni zvaničnici najavili su znatne promene fiskalne politike mimo standardne budžetske procedure i planova iz Fiskalne strategije. Nove mere, vanredno povećanje penzija i plata u javnom sektoru, isplata 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti, izdavanja dodatnih 100.000 vaučera za turizam, vođenje fiskalne politike izmeštaju iz uređenog sistema upravljanja javnim finansijama", naveo je Savet u oceni novih mera.
Ukazano je da vođenje fiskalne politike od danas do sutra, na osnovu diskrecionih odluka državnih zvaničnika, predstavlja već veoma ozbiljan problem javnih finansija Srbije.
"Nove mere, ne samo što u dobroj meri obesmišljavaju budžetski proces, već su i ekonomski veoma upitne. Zajedničko za sve te mere je to da nijedna od njih nije bila predviđena nacrtom Fiskalne strategije", ukazao je Savet.
Ocenjeno je da je, verovatno najproblematičnija od svih novih mera vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto, najavljeno od septembra ove godine.
"Iako veličina ovog vanrednog povećanja penzija nema težinu da neposredno ugrozi stabilnost javnih finansija, ovo povećanje u principu je veoma opasno i samim tim neprihvatljivo. Penzije su zbog svoje veličine ključne za održivost javnih finansija Srbije, uz plate u javnom sektoru, i zato povećanje penzija ne sme da se određuje proizvoljno, već samo na osnovu objektivnih ekonomskih parametara koji uzimaju u obzir sposobnost domaće privrede da ih finansira", naveo je Savet.
Dodaje se da se vanrednim povećanjem zarada u određenim delovima javnog sektora dodatno unosi nered u ionako neodgovarajući sistem zarada u javnom sektoru i da je ponovno neselektivno deljenje novca građanima ekonomski veoma štetna i socijalno neodgovorna politika.
Srbija, kao i druge uređene zemlje, ima u svom zakonodavstvu, kako je navedeno, precizno definisana pravila za indeksaciju penzija. Ta pravila se, međutim, ovim vanrednim povećanjem penzija grubo narušavaju.
"Koliko narušavanje objektivnih pravila o povećanju penzija može biti opasno, građani Srbije osetili su kada je krajem 2014. u sklopu fiskalne konsolidacije moralo da dođe do njihovog (neizbežnog) umanjenja i kasnijih vrlo skromnih povećanja", podsetio je Savet.
Savet je dodao da se iz godine u godinu ponavlja praksa da se određenim delovima javnog sektora (obično vojska, policija, zdravstvo) daju veća povećanja zarada od drugih, bez bilo kakvih objektivnih analiza i kriterijuma.
Sad je, kako je istaknuto, došao red da se vanrednim povećanjem zarada nagrade zaposleni u delu prosvete i zdravstva, ali se opet ne zna tačno na osnovu čega je Vlada donela baš takvu odluku.
Posle višegodišnjeg zapostavljanja prosvete i zdravstva, nesporno je, ocenio je Savet, da oni zaslužuju posebnu pažnju, ali se rešavanju problema zaposlenosti i zarada u ovim velikim i važnim sektorima mora pristupiti na sistematski način.
Jedan od loših primera do kakvih posledica može dovesti nesistematski pristup u rešavanju ovih problema je Poreska uprava koja već ima velike probleme zbog manjka ljudskih kapaciteta koji prete da ugroze urednu naplatu javnih prihoda.
"Ponovno neselektivno deljenje novca građanima je ekonomski veoma štetna i socijalno neodgovorna politika. Srbiji je nesporno potrebna reforma usmerena na povećanje obuhvata i izdataka za socijalnu zaštitu, tim pre što izuzetno visok rast cena hrane i energenata naročito ugrožava najsiromašnije građane Srbije", naveo je Savet.
Dodaje se da, umesto da se problemima socijalno najugroženijih građana Srbije pristupi ozbiljno, temeljno i odgovorno, Vlada ponovo najavljuje jednokratnu isplatu sredstava, ovaj put, svoj deci mlađoj od 16 godina, ne ulazeći u to da li im je ovakva pomoć objektivno potrebna ili ne.
"Trenutno je najveći makroekonomski problem Srbije visoka inflacija, uz nizak privredni rast, pa neselektivna podela novca građanima može da dolije ulje na vatru visoke inflacije, a pritom nema kapacitet da ubrza privredni rast. Što je još gore, podsticanje rasta cena neodgovarajućim fiskalnim politikama moglo bi dodatno da ugrozi životni standard najsiromašnijih građana Srbije", naveo je Fiskalni savet.
Budući da je budžet Srbije, kako je ocenio Savet, već duže vreme u deficitu, odnosno nema viška sredstava iz kojih bi se plaćale nove politike, sve mere će se finansirati isključivo zaduživanjem zemlje.
To zaduživanje jedan je, po oceni Saveta, od važnih negativnih aspekata novih rastrošnih mera i dodatni razlog zbog kojih ih Fiskalni savet ocenjuje kao neopravdane i nepotrebne.
"Ova ocena pojačana je i činjenicom da se država trenutno na finansijskom tržištu zadužuje po visokoj kamatnoj stopi od oko 6,5 odsto, a kod nekih od poslednjih kredita s varijabilnom kamatnom stopom ona dostiže i oko osam odsto", naveo je Savet.
Savet je ocenio da je uvođenjem novih mera, po svemu sudeći, propuštena dobra prilika da se fiskalni deficit Srbije u 2023. spusti na oko ili ispod dva odsto BDP-a, a u 2024. na ispod 1,5 odsto BDP-a, što je moglo primetno da uspori zaduživanje zemlje.
Fiskalni savet je naveo da u Mišljenju o nacrtu Fiskalne strategije zapravo Vladi preporučuje u osnovi suprotne fiskalne politike od ovih koje su sada najavljene.
"Mada je Vlada novim merama fiskalne politike u velikoj meri obesmislila nacrt Fiskalne strategije na koju je Fiskalni savet dao mišljenje, preporuke Fiskalnog saveta iz ovog mišljenja i dalje su više nego relevantne", naveo je Savet.
Nacrt Fiskalne strategije, po mišljenju Saveta, predviđa skromno unapređenje fiskalne politike u narednim godinama.
Nacrt Fiskalne strategije za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026. potvrđuje, kako je navedeno, nameru Vlade da u srednjem roku postepeno ide u smeru uravnotežavanja javnih finansija.
Kvantitativni ciljevi Strategije predviđaju smanjivanje fiskalnog deficita sa tri odsto BDP-a iz 2023. na 2,2 odsto BDP-a u 2024, pa zatim na 1,5 odsto BDP-a u 2025. godini.
Posle toga, kako je naveo Savet, identičan deficit od 1,5 odsto BDP-a zadržao bi se i u 2026. godini.
Strategijom je takođe predviđeno smanjivanje učešća javnog duga u BDP-u sa 55,6 odsto (na kraju 2022. godine) na 51,9 odsto na kraju 2026. godine.
"Iako je ovaj smer fiskalne politike nesporno dobar, Fiskalni savet ocenjuje da je Strategija mogla i morala da predvidi ambicioznije uravnoteženje javnih finansija. U reformskom delu Strategije nisu dobro prepoznate sve važne politike kojima bi se unapredile javne finansije, ali i poboljšao kvalitet života velikog broja građana Srbije", naveo je Savet.
Dodao je da Strategija ne prepoznaje da je potrebna izdašnija i efikasnija socijalna politika, tim pre što visok rast cena hrane i energenata naročito ugrožava životni standard najsiromašnijih građana.
Ne nude se, kako je naveo Savet, ni odgovarajuća rešenje za uređenje lošeg sistema zarada i zaposlenosti u javnom sektoru koji preti da ugrozi sprovođenje važnih funkcije države, kao što je naplata poreza.
Izostavljene su i potrebne reforme: poreskog sistema, zdravstva, prosvete, odabira i upravljanja javnim investicijama, a za reformu javnih preduzeća je napravljen iskorak, ali su konkretni planovi još u izradi.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Britanija zabranila izvoz džojstika u Rusiju
25.04.2025.•
4
Britanska vlada zabranila je izvoz džojstika za igraće konzole u Rusiju, za koje kaže da se koriste za pilotiranje dronova na prvoj liniji fronta u Ukrajini.
Strela iz Obrenovca kupuje Lastu
24.04.2025.•
0
Saobraćajno preduzeće Lasta uskoro će preći u većinsko vlasništvo Strele iz Obrenovca, sudeći prema upravo obelodanjenoj nameri o preuzimanju 83,23 odsto akcija Laste.
Glamočić: Ciljevi su smanjenje aflatoksina, pošteno deklarisanje proizvoda i uvoz priplodnih grla
24.04.2025.•
3
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da su tri cilja za prvih 100 dana rada Vlade - uvoz priplodnih grla, pre svega svinja, rešenje za smanjenje aflatoksina i "pošteno" deklarisanje proizvoda.
U slučaju da NIS-u budu uvedene sankcije: Bez posla bi moglo da ostane 1.300 radnika
24.04.2025.•
30
Naftna industrija Srbije aktivno se priprema za početak američkih sankcija, a jedan od planova u slučaju da se ne dobije odlaganje prinudnih mera podrazumeva i moguće otpuštanje 10 odsto radnika.
Kladionice u Srbiji i igre na sreću: Pogledajte koliko su zaradili "najveći igrači"
24.04.2025.•
2
Prošla, 2024. godina, za kladionice u Srbiji bila je, u smislu poslovnog uspeha - dobra.
Nabavka "Falkona 6x": "Kupovina prestižnog aviona u jeku krize ostavlja gorak ukus u ustima"
24.04.2025.•
40
U jeku društvene krize izazvane sumnjama na brojne koruptivne radnje, u Beograd je sleteo novi avion "Falkon 6x", za koji se ne zna zasigurno ni ko ga je kupio ni koliko je koštao.
Evropska unija kaznila Epl i Metu zbog kršenja pravila digitalne konkurencije
23.04.2025.•
0
Nadzorni organi Evropske unije (EU) kaznili su danas tehnološke kompanije "Epl" i "Meta" sa više stotina miliona evra zbog pojačanja primene pravila digitalne konkurencije u EU.
Svetska banka: Ekonomski rast u Srbiji će ove godine biti 3,5 odsto
23.04.2025.•
1
Privredni rast ekonomija u razvoju Evrope i Centralne Azije verovatno će se usporiti, navodi se u danas objavljenom ekonomskom izveštaju Svetske banke za ta područja.
NIS zatražio od SAD odlaganje sankcija i posle 28. aprila
23.04.2025.•
3
NIS je saopštio da je podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena najavljenih sankcija SAD od 28. aprila ove godine.
Rezultati Tesle poprilično loši, Mask rekao da će više da se posveti kompaniji
23.04.2025.•
1
Izvršni direktor Tesle i bliski savetnik Donalda Trampa, Ilon Mask, izjavio je da će od maja posvetiti mnogo manje vremena vođenju komisije za efikasnost vlade (DOGE).
Istraživanje: Većina Nemaca ne može da zamisli budućnost bez keša
23.04.2025.•
3
Većina ljudi u Nemačkoj ne može da zamisli budućnost bez gotovine, pokazalo je istraživanje koje je naručila centralna Bundesbanka.
Istraživanje: Smanjuje se broj startapa u Srbiji
22.04.2025.•
2
U Srbiji se broj startapa u 2024. godini smanjio.
MMF: Carine će opteretiti svetsku privredu, očekivani svetski privredni rast revidiran na dole
22.04.2025.•
0
Carine koje je uveo predsednik SAD Donald Tramp i uzvratne mere drugih zemalja će snažno opteretiti svetsku ekonomsku aktivnost ove godine, oceno je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) u izveštaju.
Ponovo sledi moljakanje za naftu
22.04.2025.•
10
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
5
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
4
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Komentari 10
Samo pitam
Pozajmljen komentar
Velja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar