
Profesor Bankarske akademije poručio građanima: Ako ikako možete, uzdržite se od uzimanja kredita
Profesor Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić ocenio je da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa.

Foto: Pixabay
Naglasio je da se već od septembra može očekivati blago povećanje rate, ali i da se nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta, i to blago, do kraja godine.
"Lično mislim da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa", odgovorio je Hanić na pitanje gde vidi granicu povećanja kamatnih stopa i šta će biti sa ratama kredita.
Podsetio je da, s obzirom na paritet kamatnih stopa, Evropska centralna banka sledi politku američke centralne banke, a mi sledimo Evropsku centralnu banku jer smo povezani sa zemljama evro zone i moramo takođe da pratimo tu politiku.
Dosadašnje povećanje referentne kamatne stope dalo je, kako je rekao, određeni efekat.
Stopa inflacije u SAD je znatno opala kao i u zemljama evrozone, kod nas se znatno sporije smanjuje, ali je ocenjeno da su stope i dalje relativno visoke i da se sporo kreću ka referentnom okviru, koji je poželjan do kraja 2023. godine, rekao je Hanić.
"U tom smislu, imajući u vidu kumulativno dejstvo koje će se ispoljiti u narednom periodu, kao efekat ranijeg povećanja referente kamatne stope i sa druge strane procenjujući određene okolnosti i faktore koji utiču na ne baznu komponentu inflacije, lično ne očekujem da će doći, osim do jednog, eventulano dva puta povećanja referentnih kamatnih stopa i da to povećanje bude praktično najmanje moguće, a to je 25 baznih poena, odnosno 0,25 procenata", rekao je Hanić.
Naglasio je da moramo biti strpljivi do kraja godine i prihvatiti ovako relativno visoke kamante stope kod komercijalnih banaka i relativno visoke cene kredita, odnosno novca.
Prema njegovim rečima, nažalost zbog razornih efekata inflacije i straha iz perioda velike ekonomske finsijske krize i SAD i Evropa, pa i mi smo u dobroj meri spremni da žrtvujemo ekonomski rast da bi savladali taj fenomen koji je u ekonomiji indikator da je privreda pregrejana, da treba da se hladi a najbolji lek za to je povećanje referentne kamatne stope, odnosno cene novca.
Na pitanje kako da se narod izbori sa tim, Hanić kaže da su projekcije bile optimistične.
"Očekivalo se da će se mnogo ranije oboriti inflacija, da će to obaranje biti efikasnije i bržim tempom, ali se to nije dogodilo, zato centralnim bankama ostaje taj najmoćnija poluga a to je povećanje referentne stope", rekao je.
Što se tiče korisnika kredita, kada je reč o građanima, zavisi da li su koristili stambene kredite, indeksirane u evrima, da li se indeksiranje vrši tromesečno ili šetomesečno, već od septmbra se može očekivati blago povećanje rate, rekao je on i naglasio da se iskreno nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta i to blago do kraja godine.
Ako bi tako ostalo, kaže da bi to oborilo tražnju za kreditima, čime bi se smanjila ne samo tražnja građana za kreditima, i preko toga usporila građevinska aktivnost koja je povezana sa desetinama drugih privrednih aktivnosti, već bi to uticalo nepovoljno na ekonomski rast.
Prema njegovim rečima i tražnja za kreditima od preduzeća, firmi, kompanija bi bila usporena čime bi se usporila i invesiciona aktivnost bez koje nema ni rasta ni razvoja.
U tome i jeste, kako kaže umetnost, umeće kreatora monaterane ekonomske politike da odrede lekove u dozi koja će obezbediti kompromis između određenog nivoa inflacije sa jedne strane i stope ekonomskog rasta sa druge strane.
"Očekujem da početkom 2024. možemo očekivati postepeno blago smanjivanje referentne a time i ostalih kamatnih stopa, jer je to zaista uslov bez koga se ne može ostvariti ekonomski rast, bez koga upadamo u novi krupan problem, jer nema novog zapošljavanja, opada životni standard, tako da uz određenu cenu koju plaćamo svi, a to je žrtva da podnesemo veći teret, veće troškove života, pa i pad realnih primanja, da bismo stvorili zdraviju osnovu za bolji život, brži ekonomski rast i standard...", naveo je Hanić.
Na pitanje šta bi rekao ako bi ga neko pitao za savet da li se sada kreditno zaduživati ili kako prevazići krizu, Hanić je rekao da bi građanima preporučio ako mogu da se uzdrže od uzimanja kredita da to učine, osim u slučaju ako postoji celovita kombinacija koja može da pokaže računicu da je korišćenje kredita dobro da bi se ostvarili drugi ciljevi.
"Najbolje je biti oprezan", rekao je Hanić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
10
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
35
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 15
Heruvim
Ekonomija
Interesuje me, kolikom biste kamatom bili zadovoljni?
Noris
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar