.jpg)
Predizborna upotreba podstanara
Nije sporno da aktuelna vlast Srbije više nego ozbiljno shvata najavljene izbore.

Foto: 021.rs
Nisu još ni raspisani, a kampanja uveliko traje. Uz to je sve vidljivije da je svrha ne malog broja upravo donetih ili nagoveštenih odluka i propisa da u javnosti kreira korektno mišljenje o vladajućoj garnituri.
Aktivnost je usmerena prema pojedinim grupama od kojih je svaka opterećena svojim specifičnim problemom. Vlada pokušava da stvori utisak kako čini sve da nevolje ublaži.
U tuđem stanu
Jedna od grupacija prema kojoj aktuelna vlast u poslednje vreme ispoljava pažljiviji odnos su podstanari. Naravno da nije lako živeti u tuđem stanu, pogotovo kada to itekako papreno košta. Kako je u nas unazad pet, šest godina došlo do pravog divljanja cene kvadratnog metra, time i zakupa, ljudi prinuđeni da žive u iznajmljenim stanovima su zaista opterećeni naglo uvećanim izdacima.
Prirodno je da stalno ističu neprekidan rast troškova zakupa i da traže zaštitu, dakle prihvatljivu cenu kirije. Često jarost usmeravaju prema vlasnicima stanova, njima svakog prvog daju i po tri, četiri stotina evra za bolju garsonjeru i doživljavaju ih svojevrsnim izrabljivačima.
Tako se iz krugova podstanara često, i ovih kasnoletnjih dana, mogu čuti pohvale nameri države da oštrije pristupi naplati poreza na iznajmljivanje nekretnina. Sada jedva da jedan odsto vlasnika plaća ovu obavezu, a država "žmuri na oba oka".
Svakako da i među izdavačima stanova ima onih koji žele samo da uzmu što više novca, ali daleko najveći je broj onih koji su ušteđevinu ili novac dobijen prodajom nasleđa uložili u nekretninu procenjujući da je u pitanju pouzdan način da u što većoj meri održe vrednost imovine.
Dobit od iznajmljivanja delom služi da se povremeno obnavlja nameštaj u iznajmljenom stanu, otplati rata kredita podignutog da se stan u celosti isplati prodavcu, a tu su i troškovi godišnjeg poreza na imovinu. Veliko je pitanje je li do pre pet, šest godina uopšte i bilo ikakve zarade. Podsetimo se, tada se u Novom Sadu gajba za koju danas treba izdvojiti 300 evra, mogla iznajmiti i za 120 evra.
Neubičajeno jeftin zakup
Našli smo se upravo na mestu da zastanemo i upitamo se koliko je tadašnja cena bila prihvatljiva za vlasnike stanova? Nije teško videti da nije. Zapravo, nekadašnja Jugoslavija, pogotovo njeni istočni delovi, bili su decenijama poznati kao država u kojoj je zakup stana neuobičajeno jeftin.
Cena kvadratnog metra u Novom Sadu je često bila ravna visini dvogodišnjeg zakupa. Kada se odbiju troškovi, gajba od 25 kvadrata jedva da se mogla kupiti za iznos stogodišnje kirije. Zahtevnije je pitanje šta je bio uzrok ove anomalije. Ukažimo samo da je najkrupnija posledica bila veliki nedostatak stanova, te često narušavanje urbanističkih principa i stalna divlja gradnja.
Tako, primera radi, izgradnja na Novom naselju nije bila planirana, već se grad na širenje u tom smeru odlučio pošto je bilo mnogo jeftinije zidati na prenamenjenom poljoprivrednom zemljištu, nego otkupljivati građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu i na njemu podizati zgradi. Kasnije je, naravno, menjan urbanistički plan, kako bi izgradnja na nekadašnjim parcelama kukuruza poprimila formu legalnosti.
Zaslepljeni besom
Već je u Beogradu, gde su stranci jako uvećavali potražnju za kućama i stanovima, kirija bila i dva i po puta viša, a skuplje je bilo i u Zagrebu i Ljubljani. U većim gradovima Zapadne Evrope je bilo sasvim suprotno - kirija je bila izrazito visoka, cena kvadratnog metra je retko gde premašivala visinu šestomesećnog zakupa.
Podstanari, razjareni, ali i zaslepljeni visokom kirijom, podržali su nameru države da pristupi ozbiljnijoj naplati poreza na izdavanje nekretnina, kao da je u pitanju nekakav luksuz vlasnika. Međutim, možda je logičnije upitati se nije li bolje da se odustane od ovog nameta.
Dugogodšnjim namernim izbegavanjem da ozbiljnije pristupi naplati, država je jasno ispoljila sumnju u opravdanost ovog nameta. Prvi razlog je jasan, vlasnici već svake godine plaćaju porez na imovinu i ovaj namet se neprekidno uvećava. Još u vreme donošenja obaveze na izdavanje stanova bilo je tvrdnja da je reč o dva plaćanja praktično istog.
Kvarenje novca
Takođe, razmotrimo i motiv građana da imovinu iz novca prebace u nekretninu. U pitanju je strah da države monetarnom politikom kvare i kontinuirano umanjuju vrednost novca. Od 2008. godine i početka finansijske krize takva je bila praksa upravo najjačih država i egija. Dolar i evro su neprekidno gubili vrednost. Stoga je cena kvadratnog metra stambenog prostora i na Zapadu bar dvostruko viša nego što je bila pre desetak godina.
Treći razlog da se razmotri sama svrha poreza na izdavanje je činjeniica da, recimo, građanin uopšte ne plaća namet ako novac uloži u bitkoine, a ako bi isti novac uložio u stan platio bi čak dva nameta, na imovinu i na iznajmljivanje.
Važno je pitanje i kako pomoći podstanarima. Nije lako i treba reći da je kupovina stana važan svakog mladog para. Ali, nije ga lako dostići. Podsetimo da su u većim nemačkim gradovima samo 46,5 odsto korisnika i vlasnici (istog) stana. U najmoćnijoj državi na svetu SAD čak 15 odsto stanovništva živi u kamp-prikolicama i u takvim stambenim (ne)prilikama prođe im ceo život.
Izostanak decentralizacije
Manija potražnje za stanovima se u Srbiji dominantno vezuje za tri grada, Beograd, Novi Sad i Novi Pazar. Već u Nišu kvadrat metra na relativno solidnoj lokaciji može da se kupi za 1.200, dok je u Novom Sadu teško naći za manje od 2.200. U Subotici ili Zrenjaninu cena retko kada prelazi 1.100, dok se u Kikindi ili Somboru može naći i za 900 evra.
Čini se da je pravo pitanje kako pojedine regije Srbije učiniti podjednako privlačnim, kako ublažiti navalu mladih na najveće gradove i smer kretanja stanovništva preokrenuti. Tu njaviše pomaže intenzivan razvoj zapostavljenih regija i gradova, a ne ispoljavanje besa prema vlasnicima stanova.
A naprednjačka vlast najmanje radi na decentralizaciji Srbije. Sve što nešto znači događa se u Beogradu, u prestonici se donose i sve iole značajnije odluke.
Posebno boli da su i finansijski tokovi usmereni prema glavnom gradu. Zato i ljudi hrle na ušće Save u Dunav i još pomalo u dva veća grada. U takvoj situaciji postaju privlačne i sobice na periferiji ovih varoši, o garsonjerama na boljim lokacijama da i ne govorimo.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
2
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
0
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
26
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Objavljen pravilnik o novim propisima za pelet i brikete: Laboratorijska analiza na štetne materije
13.04.2025.•
2
Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je donet pravilnik o novim propisima za pelet i brikete.
Komentari 23
slađana
Ccc
Veran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar