
Smanjenje subvencija u sledećoj godini u brojnim oblastima: Šta predviđa budžet Srbije za 2024?
Iako je naplata poreza na dodatu vrednost (PDV) u ovoj godini znatno manja od prvobitno planirane, što je i Fiskalni savet ocenio "zabrinjavajućim".

Foto: 021.rs
Ipak, rebalansom budžeta smanjen je očekivan iznos prihoda od ovog poreza, a novi budžet za 2024, prema predlogu zakona koji je već pred poslanicima - opet računa sa značajnim rastom prihoda od PDV, za čak 84,3 milijarde dinara, piše N1.
Budžet za 2024. godinu računa na rast svih poreskih prihoda – osim poreza na dobit preduzeća, gde se očekuje osam milijardi dinara manje. Osim na veću naplatu poreza na potrošnju – PDV – država računa i na veći priliv u državnu kasu od – akciza.
Od akciza se iduće godine očekuje naplata ukupno 395 milijardi dinara.
Prethodni budžet, za ovu 2023. godinu, računao je sa 362 milijarde dinara.
To znači da država očekuje značajniji rast prihoda od akciza i to za 33 milijarde dinara, što je nešto više od devet odsto.
Rastu i očekivanja od naplate PDV, iako je – podsetimo, država zbog manje naplate tokom ove godine već smanjivala "očekivanja".
PDV: Dole-gore
Još je Fiskalni savet u septembru ukazao da naplata PDV ne ide po planu i da je rebalansom budžeta za 2023. godinu smanjen prvobitni iznos prihoda budžeta iz naplate ovog poreza na potrošnju.
Fiskalni savet je, naime, ukazao da je pad naplate PDV zabrinjavajući "jer može da nagovesti ozbiljne strukturne probleme u funkcionisanju Poreske uprave".
"Ovaj pad naročito iznenađuje uzimajući u obzir da je u 2023. inflacija premašila očekivanja, što utiče na povećanja naplate PDV-a u odnosu na plan. Dakle, za dati nivo potrošnje, poreska administracija Srbije ove godine nije uspela da naplati isti iznos PDV prihoda kao u prethodnih nekoliko godina", upozorio je Fiskalni savet u septembru ove godine analizirajući rebalans tekućeg budžeta.
Tim rebalansom za 2023. stavka naplate PDV je umanjena za 41,3 milijarde dinara. A, sada se, za 2024. godinu, planira naplata ovog poreza u iznosu većem za 84,3 milijarde u odnosu na iznos iz rebalansa – ukupno 908 milijardi dinara.
Ovaj iznos veći je i u odnosu na prvobitno postavljeni cilj za ovu godinu, i to za 43 milijarde dinara.
Preciznije – država je planirala naplatu PDV u ovog godini od 865 milijardi dinara, pa je kroz rebalans budžeta ovaj plan smanjila na 823,7 milijardi dinara, da bi za sledeću, 2024. godinu, isplanirala naplatu ovog poreza u iznosu od 908 milijardi dinara.
Plaćaćemo više na kamate
Na otplatu kamata i prateće troškove zaduživanja budžetom za 2024. godinu predviđeno je 183.571.577.000 dinara.
Od tog iznosa na otplatu domaćih kamata ide 52,5 milijardi dinara, na strane kamate čak 109,7 milijardi dinara, dok na otplatu kamata po garancijama odlazi 7,8 milijardi dinara javnog novca i prateće troškove zaduživanja još 13,57 miljardi dinara.
Ovi iznosi tokom protekle godine bili su znatno niži, pa je tako za otplatu kamata i prateće troškove zaduživanja u 2023. bilo opredeljeno 148,76 milijardi dinara.
To znači da su za dogodine planirana za 34,8 milijardi dinara veća izdvajanja za otplatu kamata i pratećih troškova.
Najveći rast, za 29,7 milijardi dinara, beleži se kod otplate stranih kamata – sa iznosa od 79,93 milijarde dinara u 2023. na 109,7 milijardi dinara u 2024. godini.
Subvencije poljoprivredi: Uvećane, pa smanjene
Kada je reč o subvencijama, iz budžeta za 2024. godinu je zanimljiv podatak da je za poljoprivredu planirano manje nego ove godine.
Tačnije, prvobitno je budžetom za 2023. planirano 68,7 milijardi dinara. Potom je rebalansom budžeta ovaj iznos značajno uvećan, na čak 100,8 milijardi dinara, da bi se za iduću godinu ponovo smanjile, ali ovaj put na iznos od 88 milijardi dinara.
Ukupne subvencije tokom iduće godine predviđene su u ukupnom iznosu od 184,56 milijardi dinara, što je manje od za ovu godinu rebalansom predviđenih 226 milijardi dinara, ali manje i od onih utvrđenih prvobitnim budžetom za 2023. od 192,9 milijardi dinara.
Subvencije u oblasti nauke rastu sa tri milijarde dinara na 3,6 milijardi dinara.
Značajno se smanjuju subvencije u oblasti energetike – sa ovogodišnjie 23,4 milijarde dinara na 9,1 milijardu dinara.
Subvencije u oblasti zaštite životne sredine idu sa 4,5 na 4,4 milijardi dinara, a subvencije za vazdušni saobraćaj sa 725 miliona dinara na 605 miliona dinara.
Rastu subvencije u privredi sa 24,8 milijardi dinara na 26,4 milijarde dinara.
Subvencije u oblasti kulture rastu sa 1,8 milijardi dinara na 2,2 milijarde dinara, dok se pod stavkom "ostale subvencije" predviđa gotovo upola manji iznos – 4,4 milijarde dinara umesto ovogodišnje 8,4 milijarde dinara.
Slično je i sa subvencijama za turizam koje sa 2,1 milijarde dinara idu na 1,3 milijarde dinara.
Smanjuju se subvencije za železnički saobraćaj sa 25 milijardi dinara na 24,6 milijardi dinara.
Značajno je i smanjenje subvencija za drumski saobraćaj – sa 31,5 milijardi dinara na 19,8 milijardi dinara. Međutim, ovde je važno istaći da su prvobitno planirane subvencije u oblasti drumskog saobraćaja bile značajno manje – na nivou od 19,7 milijardi dinara.
Na ovaj značajan rast subvencija u ovoj oblasti, kroz usvojeni rebalans, takođe je ukazao Fiskalni savet navodeći da je "ostao nerazjašnjen i rast subvencija putarskim preduzećima od 60 odsto – s nepunih 20 milijardi dinara na gotovo 32 milijarde dinara".
Novim budžetom za iduću godinu, ovaj iznos se ponovo planira na nižem nivou.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Strela iz Obrenovca kupuje Lastu
24.04.2025.•
0
Saobraćajno preduzeće Lasta uskoro će preći u većinsko vlasništvo Strele iz Obrenovca, sudeći prema upravo obelodanjenoj nameri o preuzimanju 83,23 odsto akcija Laste.
Glamočić: Ciljevi su smanjenje aflatoksina, pošteno deklarisanje proizvoda i uvoz priplodnih grla
24.04.2025.•
2
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da su tri cilja za prvih 100 dana rada Vlade - uvoz priplodnih grla, pre svega svinja, rešenje za smanjenje aflatoksina i "pošteno" deklarisanje proizvoda.
U slučaju da NIS-u budu uvedene sankcije: Bez posla bi moglo da ostane 1.300 radnika
24.04.2025.•
19
Naftna industrija Srbije aktivno se priprema za početak američkih sankcija, a jedan od planova u slučaju da se ne dobije odlaganje prinudnih mera podrazumeva i moguće otpuštanje 10 odsto radnika.
Kladionice u Srbiji i igre na sreću: Pogledajte koliko su zaradili "najveći igrači"
24.04.2025.•
2
Prošla, 2024. godina, za kladionice u Srbiji bila je, u smislu poslovnog uspeha - dobra.
Nabavka "Falkona 6x": "Kupovina prestižnog aviona u jeku krize ostavlja gorak ukus u ustima"
24.04.2025.•
40
U jeku društvene krize izazvane sumnjama na brojne koruptivne radnje, u Beograd je sleteo novi avion "Falkon 6x", za koji se ne zna zasigurno ni ko ga je kupio ni koliko je koštao.
Evropska unija kaznila Epl i Metu zbog kršenja pravila digitalne konkurencije
23.04.2025.•
0
Nadzorni organi Evropske unije (EU) kaznili su danas tehnološke kompanije "Epl" i "Meta" sa više stotina miliona evra zbog pojačanja primene pravila digitalne konkurencije u EU.
Svetska banka: Ekonomski rast u Srbiji će ove godine biti 3,5 odsto
23.04.2025.•
1
Privredni rast ekonomija u razvoju Evrope i Centralne Azije verovatno će se usporiti, navodi se u danas objavljenom ekonomskom izveštaju Svetske banke za ta područja.
NIS zatražio od SAD odlaganje sankcija i posle 28. aprila
23.04.2025.•
3
NIS je saopštio da je podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena najavljenih sankcija SAD od 28. aprila ove godine.
Rezultati Tesle poprilično loši, Mask rekao da će više da se posveti kompaniji
23.04.2025.•
1
Izvršni direktor Tesle i bliski savetnik Donalda Trampa, Ilon Mask, izjavio je da će od maja posvetiti mnogo manje vremena vođenju komisije za efikasnost vlade (DOGE).
Istraživanje: Većina Nemaca ne može da zamisli budućnost bez keša
23.04.2025.•
3
Većina ljudi u Nemačkoj ne može da zamisli budućnost bez gotovine, pokazalo je istraživanje koje je naručila centralna Bundesbanka.
Istraživanje: Smanjuje se broj startapa u Srbiji
22.04.2025.•
2
U Srbiji se broj startapa u 2024. godini smanjio.
MMF: Carine će opteretiti svetsku privredu, očekivani svetski privredni rast revidiran na dole
22.04.2025.•
0
Carine koje je uveo predsednik SAD Donald Tramp i uzvratne mere drugih zemalja će snažno opteretiti svetsku ekonomsku aktivnost ove godine, oceno je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) u izveštaju.
Ponovo sledi moljakanje za naftu
22.04.2025.•
10
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
5
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
4
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Komentari 16
Dzoni
Gagi
Ukinuti subvencije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar