
Sve manje poljoprivrednog zemljišta: Ako se politika ne promeni, Srbija će uvoziti hranu
Prvi objavljeni podaci nedavno završenog popisa poljoprivrede neprijatno su iznenadili agroekonomske analitičare iako su, kako sami kažu, očekivali negativne trendove i padove u ovoj oblasti.

Foto: 021.rs
Za samo pet godina poljoprivredno zemljište je smanjeno za više od petine, dok je broj gazdinstava opao za 10 odsto. Najteža situacija je u stočarstvu. Drastično je opao broj svinja, koza, goveda, a manje je i ovaca i živine.
Kako piše RTS, stručnjaci kažu da je ovo ozbiljan alarm za hitno donošenje mera koje bi zaustavile dalje uništenje srpske poljoprivrede. U suprotnom Srbija će izgubiti prehrambenu sigurnost i postaćemo zemlja koja je zavisna od uvoza hrane.
Prosečno poljoprivredno gazdinstvo u Srbiji obrađuje 6,4 hektara, gaji jedno goveče, pet svinja, tri ovce, 43 komada živine i ima tri košnice pčela.
Oni koji se bave poljoprivredom u proseku imaju 60 godina, dok je tek svaki jedanaesti nosilac gazdinstva mlađi od 40 godina. U ovoj grani radi 14 odsto manje ljudi nego 2018. kada je RZS radio anketu poljoprivrede.
"Za mene su prvi rezultati popisa prilično šokantni. Svi mi koji se bavimo analizom smo znali da parametri u poljoprivredi opadaju i u proizvodnom smislu i u smislu kapaciteta, ali ovo je baš poražavajuće. Kada imate situaciju da raspoloživog zemljišta ima 20 odsto manje nego pre samo pet godina, da korišćenog zemljišta imamo manje 6,3 odsto, da nam je nestalo 48,2 odsto šuma, onda se pitate gde je to nestalo i o čemu se radi", kaže Žarko Galetin, agrokonomski analitičar.
Da je gubitak poljoprivrednog zemljišta ogroman problem smatra i Dragana Latković, predsednica UO Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
"Naši agroanalitičari su upozoravali da Srbija godišnje gubi oko 25.000 hektara obradivog zemljišta. Veliki deo poljoprivrednih površina se uzima za izgradnju infrastrukture, za izgradnju naselja, industrijskih zona. Ne kažem, mora i to da se gradi, ali se gubi zemljište", kaže Dragana Latković.
Dodaje da bi prilikom biranja lokacija za izgradnju, ukoliko je to moguće, trebalo birati ona zemljišta koja su manje pogodna za poljoprivrednu proizvodnju.
Problem sa gubitkom zemljišta je utoliko veći, jer se radi o resursu koji nije obnovljiv. Podseća da statistika u ovom popisu nije evidentirala drastičan pad kvaliteta našeg poljoprivrednog zemljišta.
"Naše zemljište je degradirano. Humusa tj. organske materije u njemu je sve manje. Jako malo imamo stočarstva. Nemamo organskog đubriva. U Vojvodini je nekada humusa u zemljištu bilo i do pet procenata. Sada ga je manje od tri odsto. Da bi se procenat humusa povećao za jedan posto potrebno je i do 100 godina", podseća ona.
"Treba konačno neko da stavi prst na čelo. Da se prema tom zemljištu ophodimo s poštovanjem, jer to nije samo podloga po kojoj mi hodamo, to je izvor života i hrane. Hrane biti mora. Svedoci smo klimatskih promena. Čim imamo manje organske materije, zemljište nije u mogućnosti da ima sposobnost da zadržava vodu u sebi. Uz to, malo površina se i navodnjava", ističe Latković.
Ipak, kaže, ne treba zaboraviti i da u Srbiji ima dosta neobrađenog zemljišta.
"To sebi ne smemo da dozvoljavamo, jer to ne dozvoljavaju sebi ni mnogo razvijenije zemlje. To stoji u parlogu, a tu se pruža mogućnost da na to obratimo pažnju i da to stavimo u funkciju", objašnjava ona.
Uništavanje stočarske proizvodnje traje decenijama
Pad u stočarstvu je trend koji se u Srbiji dešava od devedesetih godina prošlog veka, kaže Milan Prostran, agroekonomski analitičar.
Stočarstvo je, navodi, dominantno bilo prisutno u privatnom sektoru. Najčešće kod malih gazdinstava koja očito nisu mogla da se nose sa žestokom konkurencijom.
"To nam se obija sada o glavu, jer smo mi postali veliki uvoznici mesa. Samo u poslednje dve, tri godine na uvoz svinjskog mesa, da li kroz polutke ili prasad za tov, davali smo između 70 i 80 miliona evra godišnje. Obnavljanje ove proizvodnje podrazumeva ogroman investicioni ciklus. Neki su godinama pokušavali da me ubede da će povećana produktivnost po grlu stoke kompenzovati smanjeni broj grla, ali to je nemoguće", ističe Prostran.
Razvoj srpske poljoprivrede, upozorava, koči uvoz.
"To je jako opasno. Ranije je uvoz godišnje bio do milijardu i trista miliona dolara, a sada je prešao dve milijarde i trista miliona. Nad ovim podacima treba da se zamisle ljudi koji su zaduženi za kreiranje agrarne politike. Budući da težimo EU, moramo da imamo politiku koliko toliko komplementarnu sa njihovom zajedničkom agrarnom politikom, koja očito i sama ima problema, a što vidimo po protestima u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Španiji...", kaže sagovornik RTS-a.
"Kažu da su u budžetu obezbeđena ogromna sredstva za poljoprivredu. Nisu to ogromna sredstva. Čujemo ovih dana da se u EU za potrebe ovog sektora izdvaja trećina ukupnog budžeta Unije. Kod nas je učešće agrarnog budžeta u ukupnom budžetu sada dostiglo blizu sedam odsto. Vidite kolika je to razlika", navodi Prostran.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Anketa PKS: Polovina preduzeća trpi posledice političke krize
30.03.2025.•
0
Skoro polovina od 378 kompanija koje je Privredna komora Srbija (PKS) anketirala trpi "direktne i vrlo značajne posledice" zbog političke krize i blokada koje se organizuju širom države.
Više od 10 stranih kompanija koje su dobile državne subvencije otišlo, a krenuo novi talas otkaza
30.03.2025.•
0
Deo stranih kompanija koje su godinama dobijale subvencije i podsticaje od države, otpušta zaposlene, dok neke zatvaraju pogone u Srbiji.
Koliko bi mogla da iznosi rata kredita za mlade nakon šest godina otplate: Ovo je računica
30.03.2025.•
14
Krediti za mlade sa jedan odsto učešća odobravaju, za sada, tri banke. Unikredit, NLB Komercijalna i Poštanska štedionica.
Ukrajina se u ratu davi u dugovima, a isto je čeka i u miru: Kako će vratiti pare?
30.03.2025.•
2
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat.
Objavljen kalendar poreskih obaveza firmi za april
30.03.2025.•
0
Poreska uprava objavila je poreski kalendar firmi za april.
Novi pokušaji da se privrednici prevare da uplate za upis u registar: APR izdao upozorenje
30.03.2025.•
0
Poslednjih dana na adrese privrednika ponovo stižu koverte sa uplatnicama i uputstvom da u roku od pet dana uplate novac radi upisa u registar, odnosno takozvanu "Poslovnu bazu".
Iz budžetske rezerve još 224 miliona Fudbalskom savezu Srbije
29.03.2025.•
13
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve na osnovu kojeg je pre dva dana Fudbalskom savezu Srbije (FSS) dato 224,2 miliona dinara.
Agencija za restituciju: Isplata četvrtog krupa akontacije obeštećenja počinje 31. marta
29.03.2025.•
1
Agencije za restituciju obavestila je korisnike restitucije da će isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja početi u ponedeljak 31. marta.
NIS: Odložene sankcije, poslovanjem nismo doprineli ovoj akciji koja ugrožava rad kompanije
29.03.2025.•
0
Kompanija NIS saopštila je da je Ministarstvo finansija SAD izdalo novu, specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema toj kompaniji odloženo do 28. aprila.
Živadinović: Obustavljeno analiziranje meda u Srbiji, neko iz ministarstva to koči
29.03.2025.•
5
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Uprava za veterinu pre više od mesec dana prestala da analizira kvalitet i bezbednosti meda.
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
7
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
12
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
2
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
11
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
6
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Komentari 21
Velja
Dejan
Милош
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar