
Srbija uskoro dobija listu deficitarnih zanimanja: Na njoj će biti zanatlije, mesari, radiolozi...
Srbija bi ove godine trebalo da dobije prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja.
.jpg)
Foto: 021.rs
Ovo za Euronews Srbija kažu u radnoj grupi koju je formiralo Ministarstvo za rad.
Lista ima za cilj da poslodavcima olakša zapošljavanje stranaca na radna mesta koja se ne mogu popuniti domaćim radnicima.
U Privrednoj komori Srbije kažu da toj temi pristupaju iz dva ugla - da se trenutno reši gorući problem nedostatak kadrova zapošljavanjem stranaca, a sa druge strane i da se u Srbiji školuju kadrovi u skladu sa potrebama privrede.
Iako preciznih podataka o radnicima koji nedostaju na domaćem tržištu rada nema, u Uniji poslodavaca Srbije kažu da mnogi sektori imaju nedovoljno zaposlenih.
"Zanatlije, sektor građevine svi mogući poslovi koji postoje. Mada imamo i sektor saobraćaja, sektor trgovine. Čak imamo i sektor medicine u nekim delovima - radiolozi, pedijatri, anesteziolozi. Realno bi moglo da se nabraja u nedogled, ali svakako nam dosta kadrova nedostaje", rekla je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Aleksandra Lakićević, jedna od članica radne grupe u ime Nemačke razvojne saradnje u Srbiji koju sprovodi GIZ, objašnjava da je dugoročni cilj da se napravi sistem za redovno praćenje kadrova koji nedostaju u zemlji.
"U ovom momentu ne znamo koliko je tih zanimanja. Metodologija deficitarnih zanimanja je usvojena prošle godine i podrazumeva kvantitativni i kvalitativni deo, odnosno pregled postojećih baza podataka u javnoj upravi, podacima o broju nezaposlenih, dužini traženja posla, brzom sticanju posla, kretanju plata i tako dalje. Na osnovu svih tih parametara izvući će se kvantitativna analiza i pokazatelji o deficitarnim zanimanjima u Srbiji", rekla je Lakićević.
U Uniji poslodavaca Srbije kažu da je ideja da se lista deficitarnih zanimanja napravi kako bi se olakšala primena Zakona o zapošljavanju stranaca.
Preciziraju da će ta zanimanja koja se budu našla na listi biti oslobođena procene tržišta rada.
"Ukoliko poslodavac ima potrebu da zaposli nekog ko je zanimanja koje se nalazi na listi, moći će da preskoči taj prvi korak odnosno obraćanje Nacionalnoj službi radi provere da li postoji domaći državljanin koji taj posao može da radi. S tim da bi se naravno to na neki duži vremenski period rešilo. Mi smo iz Unije poslodavaca podneli inicijativu za sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema", navodi Jevtović.
Lakićević kaže da bi, kako se sada planira, lista mogla da bude gotova do sredine ili kraja leta.
"To zavisi od dosta faktora, opterećenosti institucija koje su uključene u proces i postupak i drugih faktora, ali u principu ove godine bi trebalo da bude gotova", rekla je Lakićević.
Koje profile traži privreda
Mirjana Kovačević, rukovoditeljka Centra za edukaciju, dualno obrazovanje i obrazovne politike i direktorka Poslovne akademije PKS, kaže za Euronews Srbija da kada je reč o izradi te liste, već postoje neki podaci.
Kovačević je navela da postoji izražena potreba privrednika za jednim brojem obrazovnih profila, koje učenici ne prepoznaju kao interesantne kada biraju srednju školu, a da su među tim profilima bravar-zavarivač, industrijski mehaničar, modni krojač, ali i industrijski krojač kreiran za potrebe automobilske industrije.
"Tu su recimo stolar, obućar, mesar, izrađivač hemijskih proizvoda, operator osnovnih građevinskih radova, operator za mašinsku obradu rezanjem. To su obrazovni profili koje privreda traži, učenici ih slabije biraju, ali takođe traženi obrazovni profili jesu i vozači, mehaničari motornih vozila, kuvari, konobari. To su već obrazovni profili koji su našim učenicima interesantniji, tako da je tu i upis bolji. Ovoj listi možemo da dodamo i administrativne tehničare, administrativne saradnike ili recimo knjigovođe, trgovce", rekla je ona.
Ona je istakla da je suština dualnog modela obrazovanja da se povežu učenici i kompanije kako bi se u dugom roku rešio problem deficita kadrova.
Prema njenim rečima, lista se svakako pravi radi lakšeg zapošljavanja stranaca, a biće i baza i za obrazovni sektor, odnosno za određivanje pravaca u kojem dalje treba da se razvija, pre svega, stručno obrazovanje.
Kovačević kaže da će učenici koji se opredele za školovanje za neki od obrazovnih profila koji se budu našli na listi deficitarnih zanimanja mogu da računaju na odgovarajuću podršku, odnosno jedna vid stipendije, a i privrednici koji se odluče za školovanje mladih mogu računati na povrat uloženih sredstava.
Ona je objasnila da zapravo angažovanjem stranaca privreda opet ima problem.
"Treba da te strance uvede u posao, da ih pre svega prilagodi našem načinu života, da omogući da stranci nauče jezik i da se prilagode kulturi. To je opet dodatni trošak slično kao u situaciji kada vršimo prekvalifikaciju kadrova koji prilikom opredeljenja svog obrazovanja i razvoja karijere nisu učinili dobre izbore ili nisu našli adekvatan posao. Tako da u tom kontekstu ovoj temi prilazimo iz dva ugla i iz ugla da rešimo trenutno, hitno, goruće probleme, nedostatak kadrova zapošljavanjem stranaca, a sa druge strane i da školujemo kadrove u potpunosti i u skladu sa potrebama privrede", zaključila je Kovačević.
Ukoliko se u međuvremenu ispostavi da neka zanimanja više nisu deficitarna, odnosno da ima dovoljno domaćih kadrova, čiji bi posao strani radnici mogli da ugroze, zakon predviđa da Vlada Srbije može da ograniči broj dozvola koje se izdaju strancima, odnosno da ih izbriše sa liste deficitarnih zanimanja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
1
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
3
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
2
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
3
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Objavljen pravilnik o novim propisima za pelet i brikete: Laboratorijska analiza na štetne materije
13.04.2025.•
2
Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je donet pravilnik o novim propisima za pelet i brikete.
Raspisan tender od 8,4 miliona evra za nadzor nad izgradnjom Železničke stanice Novi Beograd
13.04.2025.•
10
Ministarstvo građevinarstva u tehničkom mandatu raspisalo je tender za stručni nadzor nad izgradnjom kompleksa Železničke stanice Novi Beograd sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije.
Srbija će se od Novog Sada, preko Mađarske, povezati na ruski naftovod: Dve koristi i dva rizika
13.04.2025.•
17
Srbija bi uskoro mogla da se poveže na najduži naftovod na svetu, "Družbu", koja dovodi naftu iz Rusije u istočnu Evropu.
Predloženo da država pomogne kompanijama koje su pogođene carinama SAD: Dobra ideja?
13.04.2025.•
12
Carina od 37 odsto na izvoz robe iz Srbije u SAD najviše će ugroziti poslovanje malih i srednjih preduzeća iz automobilske, metalske, hemijske i namenske industrije.
Frilenseri imaju rok do kraja aprila da podnesu poresku prijavu
13.04.2025.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal ove godine za frilensere počeo je 1. aprila i traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava.
Mercedes zbog velikih troškova seli proizvodnju u Mađarsku
13.04.2025.•
3
Mercedes želi da izmesti radna mesta iz Nemačke, a fokus kompanije je na Mađarskoj, posebno na lokaciji Kečkemet, gradu od oko 100.000 stanovnika, piše Dojče vele.
Komentari 16
Silver
/
to su uvek bili frilenserski poslovi a malo smo trziste.
odnedavno se takvi zaposljavaju samo zbog subvencija
KB
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar