
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Foto: FoNet/AP
On je tada najavio veliki značaj ovog sporazuma za Srbiju, ali stručnjaci smatraju da će naša zemlja ovim mahom povećati uvoz, a da će najviše izvoziti kineske kompanije koje posluju u Srbiji. Planirano je da Sporazum stupi na snagu do juna, nakon završetka neophodnih procedura kineske strane.
Ovaj Sporazum zaključen je sa ciljem da se ukinu barijere u međusobnoj trgovini i investicijama, jer Sporazum predviđa postepeno ukidanje uvoznih carina na obe strane. Međutim, to postepeno ukidanje ide do decenije, a za neke proizvode i duže.
Tačan datum kineske ratifikacije Sporazuma i dodatne detalje možda saznamo prilikom skore posete predsednika Kine Si Đipinga Srbiji, koja je, prema pisanju pojedinih medija, najavljena za 7. ili 8. maj.
U Sporazum o slobodnoj trgovini uključeno je 10.412 srpskih proizvoda i 8.930 kineskih proizvoda. Ipak, postavlja se pitanje šta Srbija zapravo može da ponudi Kini i da li ima kapaciteta da isprati potencijalnu potražnju, piše Danas.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić za Danas objašnjava da će ovaj Sporazum povećati trgovinu, ali mnogo više naš uvoz, nego izvoz u Kinu.
"Naš izvoz i ako se poveća, to će opet biti kineske kompanije koje izvoze bakar i ostalo iz Srbije", ukazuje on.
Bjelić očekuje da bi, pored toga, naš izvoz mogao da se poveća u oblasti poljoprivrede.
"Tu se javlja problem, čak i ako bude tražnje za to u Kini, mi nismo u mogućnosti da tu tražnju ispunimo, nemamo kapacitet. Mora da postoji organizovano prikupljanje, transport...", objašnjava sagovornik lista Danas.
On podseća da naš izvoz u Kinu poslednjih godina jeste povećan, ali najviše zahvaljujući bakru. Tako da je taj izvoz, prema njegovim rečima, pod uticajem opet kineskih privatnih investicija u našoj zemlji.
"Pre nam je Kina bila bitna samo u uvozu, jer je ona 2013. godine činila sedam odsto našeg uvoza, dok je u izvozu gotovo nije ni bilo. A recimo u 2022. godini je uvoz iz Kine bio čak 12 odsto, a izvoz četiri odsto, što znači da Kina raste i kao značajan partner u našem izvozu", kaže Bjelić.
On ukazuje da ovde imamo dva disproporcionalna partnera, s obzirom da je Kina mnogo veća, razvijenija ekonomija i mnogoljudnija zemlja.
"Mi smo očekivali da ćemo dobiti malo više povlastica u odnosu prema Kini, ali to se nije realizovalo i to može da bude rizik. Uobičajena je praksa da razvijene zemlje daju manje razvijenim te asimetrične ustupke, odnosno da oni više ustupaka pruže nego ova druga strana. Međutim, to ovde nije ispoštovano", pojašnjava Bjelić.
Bjelić upozorava da se tu mešaju i globalni odnosi.
"Mi imamo pravo na ovaj sporazum, ali će on važiti dok ne postanemo članica Evrospke unije, odnosno ukoliko se integrišemo u zajedičko tržište na Balkanu, to bi već podrazumevalo da bismo morali da menjamo ugovor, iako nismo formalno članica", objašnjava on.
Kao još jedan problem javljaju se i pravila porekla.
"Prema Sporazumu, to moraju da budu domaći, autohtoni proizvodi. Mora da se obezbedi 50 odsto srpske supstance kada se izvozi u Kinu. To je ograničenje. Mi možemo da mešamo poreklo sa kineskim, odnosno da uvezemo neku sirovinu iz Kine, preradimo i izvezemo im nazad, ali ne možemo sa nekom zemljom iz EU", pojašnjava on.
Kako naglašva, to je opet nepravedno prema Srbiji, jer je Kina mnogo veća zemlja.
Još jedna prepreka, prema njegovim rečima, nalazi se i u standardima.
"Mi smo visoko vezani za EU, jer smo se dosta uskladili sa evropskim standardima, pa dosta proizvoda koje bismo potencijalno izvozili nije po kineskim standardima. Taj problem smo ranije imali i sa Rusijom", ukazuje Bjelić.
Agroekonomski analitičar Milan Prostran za Danas kaže da su mnogi državnici najavljivali velike trgovinske razmene sa Kinom, ali da se to nije obistinilo.
"Još davne 1978. godine Tito je bio u Kini i tada su vođeni prvi razgovori oko toga i neki koraci ka privrednoj saradnji. Upravo je taj Titov odlazak u Aziju na mesec dana utro neki put. Tada je počela prva takva saradnja između, tada, SFRJ i Kine", objašnjava on.
Nakon toga, svi ostali ljudi na čelu države su isto pokušavali.
"Svaki od predsednika države koji je išao u Kinu vraćao se sa idejama o ogromnim količinama koje mi možemo i treba tamo da izvezemo", objašnjava Prostran.
Međutim, problem je oduvek bio u kapacitetu, kaže on.
"Mi ni tada nismo imali kapaciteta, a nemamo ni danas da snabdevamo interese tržišta Kine u kontinuitetu. Srbija ima potencijala i jeste zemlja koja je ozbiljna po proizvodnji kukuruza, tu smo među prvih 10 u Evropi, ali što se tiče prehrambenih proizvoda, to još nije našlo tamo tržište u kontinuitetu", navodi ovaj sagovornik.
Ovaj Sporazum ima prednosti za nas, kaže on i dodaje da on ima i svoju drugu stranu.
"Nije u pitanju samo to što mi možemo slobodno da izvozimo, nego će nam i sa one strane doći proizvodi koji će domaćim proizvođačima napraviti problem", upozorava Prostran.
On ne veruje da Srbija može da odgovori na potrebe usled ove krize u poljoprivredi.
"I najnoviji popis poljoprivrede je pokazao da su naši domaći potencijali ugroženi, poljoprivreda ima puno kritičnih tačaka. Pričalo se da ćemo mi u Kinu da izvozimo i svinjske glave, pa nožice, pa repove i uši, ali mi sad više nemamo ni svinja", naglašava Prostran.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
1
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
3
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 20
N
Ne sporim ja moć Kine, već demagogiju tvojih vođa.
Ispij ti još jednu kaficu, pa prošetaj da radno vreme brže prođe.
NKNS
@N
Naime godišnji BDP Kine je 35 trilion $, a to je da ti prevedem 35 hiljada milijardi $ i vidiš u pravu si oni imaju te pare i mogu da ulože.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar