Kakva je veza između iskopavanja litijuma i širenja kineskog Minta u Srbiji?
Usvajanjem teksta Memoranduma o razumevanju između Srbije i kineske kompanije Mint, vlada je načinila prvi korak ka otvaranju još jednog pogona za automobilsku industriju.
Foto: Pixabay
Kineska kompanija Mint holdings limited gradiće objekte za proizvodnju u Inđiji, a planirano je da u te svrhe tokom 10 godina bude uloženo 870 miliona evra i da posao dobije 2.220 radnika.
Mint kao strani investitor već posluje u Srbiji. Ima proizvodne pogone u Loznici i Šapcu, a krajem maja ove godine od Srbije je dobio preko 23 miliona evra subvencija da proširi proizvodnju.
Osim toga, i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) razmatra da mu odobri zajam od 598 miliona evra za proširenje kapaciteta u Srbiji i u Poljskoj, kako bi pogurala proizvodnju kućišta za baterije električnih automobila.
Ovo bi bila još jedna u nizu investicija u proizvodnju delova za autoindustriju da nije zanimljivih veza koje se protežu do kontroverznog projekta kopanja litijuma, piše "Danas".
Uporedo sa širenjem poslovanja Minta, pretprošle godine slovačka fabrika baterija InoBat objavila je da razgovara sa Srbijom o gradnji fabrike baterija u Ćupriji.
Još novembra 2022, ta firma potpisala je sporazume sa srpskom vladom da gradi giga-fabriku u Srbiji. Čak se pominjalo da će država podržati investiciju sa 419 miliona evra podsticaja.
Kako su prošle godine priznali njeni predstavnici, dolazak InoBata u Srbiju delimično je podstaknut upravo iskustvom i poslovanjem Minta u našoj zemlji, a sa Mintom je potpisala i Memorandum o razumevanju, na osnovu koga će dve kompanije sarađivati u celokupnom lancu snabdevanja baterijama, kako u Srbiji, tako i u Evropi.
Kakve to veze ima sa Rio Tintom?
Osim što se litijum iskopava da bi se "upakovao" u baterije, veza između ove tri firme je i novčana.
Jedan od investitora u InoBat upravo je bio Rio Tinto, a izvršni direktor InoBata javno je isticao kako je "oduševljen" što će sarađivati sa ovim globalnim rudarskim konglomeratom i što će "rame uz rame razvijati ekosistem litijumskih baterija".
Prema pisanju EBA (European Battery Alliance), dve kompanije su još 2021. potpisale Memorandum o razumevanju, sa ciljem da se ubrza uspostavljanje lokalnog lanca vrednosti baterija u Srbiji. Prema njemu, partnerstvo treba da pokrije ceo životni ciklus, od rudarstva do reciklaže baterija.
Zato se postavlja pitanje da li se, uprkos negodovanju građana Srbije, već uveliko priprema teren za otvaranje ne samo rudnika, već i ostalih postrojenja u lancu, kao i da li se ovim kompanijama isplati poslovanje u Srbiji i bez litijuma iz naše zemlje.
Mihailo Gajić, ekonomista Libeka, kaže da poslovanje pomenutih firmi ne bi bilo ugroženo ako se rudnik ne bi otvorio, jer one svakako ne bi čekale da celo njihovo investiranje zavisi od projekta "Jadar".
"Ne samo zato što još uvek nije sigurno da li će se on realizovati, već jer je potrebno nekoliko godina da rudnik krene sa radom, čak i kada bi danas bio odobren. Oni neće da investiraju i završe radove ove godine, a da onda imaju fabriku koja će biti prazna narednih par godina dok ne krene Jadar da izvlači rudu koja im je neophodna. Kompanije ovde dolaze sa biznis planom, koji veorvatno, u početku ne uključuje saradnju sa Jadrom. Ukoliko bi rudnik bio otvoren, tada bi postojala mogućnost uvezivanja u sistem", pojašnjava ovaj ekonomista.
Gajić takođe dodaje i da dolazak ovih kompanija nema značajnu ulogu u motivisanju Rio Tinta da bude dodatno zagrejan za otvaranje rudnika.
"Rio Tinto ima svoje interese u vezi sa otvaranjem rudnika u svakom slučaju. Njih ne interesuje nužno ko će im biti kupac robe, jer je njihova roba berzanska i tražena, pa je mogu prodati nizu drugih igrača. Njihovo funkcionisanje u Srbiji ne zavisi od toga da li će doći neka kompanija da koristi litijum, jer mogu relativno lako da ga izvezu, pre svega u EU", navodi on.
Naposletku, Gajić podseća da se ovakva struktura firmi može posmatrati iz vizure širenja zajedničkog lanca proizvodnje, od sirovine, preko katoda, baterija, do konačnog proizvoda kao što je električni automobil.
"Postoji niz igrača u tom tržištu, pravi se nekoliko gigafabrika u Evropi koje su proizvođači baterija za automobile, i u Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj, ali i u komšijskoj Mađarskoj. Oni prate odluke da se smanji broj automobila sa unutrašnjim sagorevanjem i da se pređe na električna ili hibridna vozila. To podrazumeva uvezivanje proizvodnih procesa, da bi se od sirovine došlo do konačnog proizvoda. Kod nas postoje naznake kreiranja takvog lanca snabdevanja", kaže on.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Na račun minimalac, keš na ruke: Najviše sive ekonomije u građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu
05.10.2024.•
22
Privrednici veruju da se u preduzećima u njihovoj delatnosti u potpunosti uplaćuju porezi i doprinosi za 81 odsto radnika, što je manje nego ranije.
Koliko zarađuju prosvetari: U S. Makedoniji i Srbiji najmanje, u Hrvatskoj i Mađarskoj i duplo više
05.10.2024.•
7
Zarade zaposlenih u obrazovanju su, u odnosu na prosečna primanja, najbolje u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji, a najlošije u Severnoj Makedoniji i Srbiji, saopštio je Demostat.
Mali: Srbija nije više rizična zemlja koju investitori zaobilaze
05.10.2024.•
29
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija dobila investicioni kreditni rejting, jedina od svih zemalja u ovom regionu, izuzev članica Evropske unije.
Sekretarijatu Vlade i Novaku Nediću rebalansom budžeta više para nego prosveti
04.10.2024.•
17
Generalni sekretarijat Vlade koji vodi Novak Nedić dobio je rebalansom budžeta čak 15 milijardi dinara, što je više nego što je dobila, recimo, prosveta.
Bivši ministar Vujović o srpskoj ekonomiji: Iluzije dostojne Dejvida Koperfilda
04.10.2024.•
19
"Za ono što je prošle godine koštalo 600, sada je potrebno 700 evra. Opet Dejvid Koperfild, sad ga vidiš, sad ga ne vidiš", kaže konsultant Svetske banke Dušan Vujović.
Još poskupljenja: Rate za stan posle Nove godine biće veće i do 50 evra
04.10.2024.•
5
Krajem godine ističe ograničenje kamata na stambene kredite.
Rate kredita rastu: Iako mnogi očekuju da će im najavljeni zakon smanjiti rate, desiće se suprotno
03.10.2024.•
8
Moratorijum na visinu kredita, koji je odredila Narodna banka Srbije (NBS), trebalo bi da krajem ove godine istekne.
Beograd na vodi: Koliko je koštao građane, a koliko se isplatio - misterija
03.10.2024.•
18
Beograd na vodi - javni projekat u interesu građana ili komercijalni projekat u interesu stranog investitora?
Mreža X vredi 80 odsto manje nego kada ju je kupio Mask
03.10.2024.•
3
Društvena mreža X, ranije poznata kao Twitter, vredi skoro 80 odsto manje nego pre dve godine kada ju je kupio Ilon Mask, prema procenama investicionog giganta Fideliti.
Do kraja oktobra rok za prijavu za subvencije za kupovinu električnog vozila
02.10.2024.•
3
Zahtevi za subvenciju kupovine novog električnog vozila podnose se zaključno sa 31. oktobrom, a detaljna uputstva kako ostvariti to pravo nalaze se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.
Počinje novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi": Deliće se 10 stanova
02.10.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da počinje drugi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" i da će prvo izvlačenje na RTS-u biti 26. oktobra, a poslednje 23. novembra.
Građani Srbije od plate za hranu izdvajaju više nego što je prosek u Evropi, a jedu znatno manje
02.10.2024.•
10
Srbija je na sednici skupštinskog Odbora za poljoprivredu krajem septembra proglašena za zemlju koja mora da obnavlja svoj prehrambeni suverenitet jer za sopstvene potrebe mora da uvozi hranu.
Još nepoznato da li će serijska proizvodnja električne "pande" krenuti u oktobru
02.10.2024.•
3
U Samostalnom sindikatu Stelantisove fabrike u Kragujevcu ne mogu da potvrde da će serijska proizvodnja električnog automobila "grande panda" krenuti u oktobru, kako se ranije pominjalo.
Ekonomski tigar, a finansije ranjive
01.10.2024.•
13
Aleksandar Vučić se često hvali finansijskom situacijom države kojom upravlja, bilo sa premijerske, bilo sa predsedničke funkcije, već tuce godina.
Članovi Nadzornog odbora EPS-a u proseku zarađuju više od 7.000 evra mesečno
30.09.2024.•
52
Sedmoro članova Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije za šest meseci prošle godine na ime naknada u bruto iznosu je dobilo ukupno 47,6 miliona dinara, odnosno nešto više od 405.000 evra.
UŽIVO VIDEO Skupština o baš svemu: Od kopanja grobova do Rio Tinto
30.09.2024.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su raspravu o rebalansu budžeta za ovu godinu.
U Srbiju od danas moguć uvoz polovnih vozila iz SAD
30.09.2024.•
21
Pravilnik o ispitivanju počinje da se primenjuje danas, 30. septembra čime zvanično kreće uvoz polovnjaka iz Amerike.
Više od 70 "fantomskih" preduzeća osnovano ove godine: Kako posluju i šta ih karakteriše?
30.09.2024.•
9
Poreska policija je u prvoj polovini tekuće godine otkrila 74 "fantomska" preduzeća.
Ko gubi dok banke dobijaju: "Gubimo svi, ali promena bi ugrozila mnoge pozicije"
29.09.2024.•
5
Banke su kod nas skoro pa jedini izvor finansiranja privrednih tokova, preduzetništva, poslovnih poduhvata i zauzimaju više od 90 odsto ovog tržišta.
Živimo li bolje: Šta kaže vlast, šta statistika, a šta stručnjaci
29.09.2024.•
14
Realne zarade u Srbiji u poslednjih 12 godina porasle su za otprilike 46 odsto, odnosno rasle su 3,2 odsto godišnje.
Komentari 4
sale
Samo pretpostavka
Uporni su i ne odustaju. Očekuju i subvencije. Nije na odmet da se ogrebu.
Možda su po sredi i neke druge rude i minerali (koje i kakve?). Za sada se ne pominje. Ali, upornost ostaje, bez obzira na pad cena litijuma i moguća nova i bolja rešenja.
Slucaj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar