
EXPO 2027 i "Skok u budućnost": Šta je sve na spisku od velikih investicija?
Koliko košta EXPO 2027, a koliko najavljeni program ulaganja "Skok u budućnost"? Od milijardu do 18 milijardi evra raspon je vrednosti investicija koje su se pominjale u vezi sa troškom za EXPO 2027.

Foto: Pixabay
O kojim je tačno investicijama reč (precizan spisak) i koliko će, konkretno, svaka od njih da košta i kako, kada, odakle i koliko ćemo za njih davati i dalje - nije poznato, prenosi N1.
Preciznog, javno dostupnog odgovora na pitanje koje sve investicije ulaze u pomenuti trošak od 17,8 milijardi evra i dalje nema – nema ga ni u Fiskalnoj strategiji, ne zna ga ni Fiskalni savet, dok je MMF upravo objavio, bar za sada – "najdetaljiniji" prikaz investicija – postoje ukupno 323 projekta u vrednosti od 17,803 milijarde evra.
Sastoji se od pet stavki: EXPO 2027, infrastruktura, industrijalizacija, modernizacija i "integralni razvoj i turizam".
Ova podela navodi se i u Fiskalnoj strategiji, ali osim nekoliko investicija u okviru EXPO 2027 – ne precizira ništa.
Tako EXPO obuhvata šest projekata, u vrednosti od 1,29 milijardi evra. Na spisku je (po strategiji), osim Nacionalnog stadiona i objekata za samu izložbu, između ostalog i: infrastruktura za nove gradske četvrti u Beogradu, akvatik centar, železnica Zemun-Aerodrom Beograd – EXPO, stambeni kompleks od 1.500 stanova i novi kej na Savi.
O najavljenom delfinarijumu koji treba da bude u okviru EXPO, u izveštaju MMF – nema ništa. Infrastruktura obuhvata četiri dela: puteve, lokalne puteve, pruge, i "vodni i vazdušni saobraćaj i druga infrastruktura". Reč je o ukupno 121 projektu u vrednosti od 11,43 milijarde evra.
Putna infrastruktura – u upravo objavljenom izveštaju MMF, posle treće revizije aranžmana, navodi se da je reč o 13 projekata u vrednosti 5,247 milijardi evra.
Na spisku su Moravski koridor, auto-put Vožd Karađorđe, Fruškogorski koridor, auto-put Preljina-Požega i drugi.
Za koje, konkretno, lokalne puteve će se izdvojiti dve milijarde evra – nije precizirano.
Kod železničkih pruga, ulagaće se u 11 projekata u vrednosti od 1,982 milijarde evra. Reč je o prugama Novi Sad-Subotica, Vrbas-Sombor, Niš-Dimitrovgrad, Niš-Brestovac i drugima.
"Vodni i vazdušni saobraćaj i druga infrastruktura" obuhvataju 97 projekata u vrednosti od 2,205 milijardi evra, bez preciziranja o kojim investicijama je reč.
Sledeća oblast je – industrijalizacija koja obuhvata elektranu Kostolac B3, naftovod, vetropark Kostolac, proširenje skladišta gasa Banatski Dvor, zatim navodnjavanje i ulaganje u postrojenja za prečišćavanje vode. Reč je, kako se navodi, o ukupno 81 projektu u vrednosti 3,353 milijarde evra.
Modernizacija se odnosi na 97 projekata u vrednosti od 1,599 milijardi evra. U tom "paketu" su ulaganja u BIO4 kampus, distrikt inovacija, data centre, centre za obuku.
Na kraju, tu su i investicije u "integralni razvoj i turizam". Njih je ukupno 18, u vrednosti od 127 miliona evra.
MMF o ulaganju energetskih preduzeća: Teško bez države
MMF konstatuje da je predsednik Srbije u januaru 2024. godine predstavio ambiciozni investicioni program "Skok u budućnost-EXPO 2027", u ukupnoj vrednosti od 17,8 milijardi evra, što je oko 23 odsto očekivanog ovogodišnjeg BDP.
"Saobraćajna infrastruktura čini najveći deo programa i predviđa izgradnju i nadogradnju 500 kilometara autoputeva i brzih puteva, 2.000 kilometara železnice i dve prve linije metroa u Beograd", navodi se u izveštaju MMF.
Projekti u energetskom sektoru uključuju proizvodnju obnovljive električne energije (solarna i vetar), reverzibilne hidroelektrane, prošireno skladište prirodnog gasa, gasni interkonektor sa Severnom Makedonijom i naftovod do Mađarske.
"Dok tek treba da se odluči da li će se veliki energetski projekti finansirati iz budžeta ili iz sredstava državnih preduzeća u oblasti energetike, malo je verovatno da će bilansi tih državnih preduzeća moći da iznesu tako velika ulaganja bez budžetske podrške", upozorava MMF.
Fiskalni savet: Stvara se prostor da se naknadno ubace neplanske investicije
Fiskalni savet nedavno je analizirao Fiskalnu strategiju za 2025. godinu sa projekcijom za 2026. i 2027. koju je usvojila Vlada Srbije.
U analizi se navodi da se očekuje se da program Skok u budućnost – Srbija 2027, bude glavni nosilac investicione aktivnosti države.
"Iz informacija iznetih u Nacrtu Strategije može se nedvosmisleno zaključiti da će ovaj program biti glavni enerator javnih investicija u naredne tri godine, budući da njegova vrednost može da objasni čak 70 odsto ukupnih kapitalnih rashoda koje država planira da sprovodi u periodu od 2024. do 2027. godine. Iako je pohvalno što je država konačno odlučila da objavi neke detalje o ovom velikom investicionom planu, analitički značaj priloženog plana nije preterano veliki", ukazao je Fiskalni savet.
Naime, plan koji je prezentovan u Nacrtu Strategije 2025-2027, u osnovi, svodi se na jednu malu tabelu na 44. strani dokumenta u kojoj su, pored procenjene vrednosti ukupnih investicija u okviru programa "Skok u budućnost" i broja projekata, navedene i vrednosti (i broj projekata) za pet užih oblasti.
"Postoji čitav niz informacija koje su od suštinske važnosti za ovaj investicioni plan, koje u Nacrtu Strategije uopšte nisu pomenute", upozorava Fiskalni savet.
Sektorska podela investicija je, kako se ukazuje – "isuviše opšta i neobavezujuća, a uz to ni ne nalikuje uobičajenim sektorskim podelama kapitalnih rashoda kakve se u međunarodnoj praksi najčešće primenjuju".
Zato se, navodi Fiskalni savet, za pojedine oblasti čak i na elementarnom nivou nemoguće utvrditi na šta se konkretna ulaganja zapravo odnose.
"Takav je slučaj, recimo, sa urbanom modernizacijom i/ili industrijalizacijom, oblastima u koje država planira da uloži čak pet milijardi evra, tj. skoro 30 odsto ukupne vrednosti investicija u okviru programa Skok u budućnost. Iz tekstualnog dela Strategije se, posredno, može zaključiti da bi se investicije u oblasti energetike potencijalno mogle naći unutar industrijalizacije, ali i tu postoje brojne nepoznanice – koliko je predviđeno za proizvodnju električne energije (koliko iz uglja, koliko iz obnovljivih izvora i dr), koliko za sektor gasa i sl", navodi se u analizi.
Postoji visok rizik da su ulaganja koja su najveći ekonomski i društveni prioritet – zaštita životne sredine i obrazovanje – ponovo neopravdano skrajnuta sa liste prioriteta i da će nastaviti da budu nedopustivo niska, upozorio je Fiskalni savet.
"Razlog za to vidimo u činjenici da se ove dve važne oblasti uopšte ne mogu prepoznati u tabeli koja objedinjuje program Skok u budućnost, iako se deklarativno pominju u tekstualnom delu Strategije kao prioriteti. Ako se one, pak, nalaze u okviru neke agregatne stavke od pet gore pomenutih, to bi jasno trebalo napisati, kvantifikovati vrednosti, jasno definisati rokove realizacije i slično", navodi se u analizi.
Takođe, nedostaje detaljna lista projekata po konkretnim oblastima (koji državni putevi, koje pruge, da li se grade novi lokalni putevi ili je reč o održavanju), nema informacija o njihovoj pojedinačnoj vrednosti, rokovima, izvorima finansiranja i dr.
"Na taj način ne samo da je nemoguće u realnom vremenu pratiti da li se stvarna realizacija odvija u skladu sa onim što je planirano, već se stvara prostor da se neke investicije koje inicijalno nisu bile predviđene programom (i koje objektivno možda i nisu prioritet) naknadno ubace umesto nekih važnih ulaganja koja kasne", ocenio je Fiskalni savet i preporučio Vladi Srbije "da problem nedostatka važnih informacija o planiranim javnim investicijama adresira u revidiranoj Strategiji, koja će biti usvojena u oktobru tekuće godine".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
0
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
3
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 7
Penzioner
Grunf
Е
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar