Do guše u kreditima: Kod koga se Srbija zadužuje i zašto?

U Skupštini Srbije trenutno je u postupku osam predloga zakona o novim zaduženjima države za finansiranja raznih projekata koji su ili započeti ili tek slede.
Do guše u kreditima: Kod koga se Srbija zadužuje i zašto?
Foto: Pixabay
Srbija će, ukoliko svi ovi predlozi zakona uspešno prođu skupštinsku proceduru, imati nešto više od milijardu evra novog duga, plus kamate koje će plaćati na kredite, prenosi Danas.
 
Osim toga, država očekuje odlaganje vraćanja dva kredita Fondu za razvoj Abu Dabija, oba u iznosima od o milijardu dolara. Međutim, to odlaganje za sobom vuče povećanje kamatne stope zajma na četiri odsto, uključujući administrativne troškove po stopi od 0,5 odsto godišnje na glavnicu povučenog i neotplaćenog zajma.
Od novih zaduživanja, Srbija čeka odobrenje zajma od Vlade Francuske. Vlada Francuske protokolom koji je potpisan 23. septembra prošle godine, odobrila je Vladi Srbije finansijsku podršku od 121,5 miliona evra, piše Danas.
 
Sledeći na redu je Sporazum o zajmu između KfV i Srbije za projekat energetske efikasnosti u objektima javne namene. Ovaj zajam će, ukoliko bude odobren u Skupštini, iznositi 50 miliona evra. 
 
Srbija takođe očekuje još jedan zajam u iznosu manjem od 20 miliona evra za razvoj tržišta biomase.
Država takođe čeka kredit od 183.941.730 evra od Kineske banke. Zakonom o budžetu za 2024. godinu predviđeno je zaduživanje kod kineskih banaka za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Srbiji u iznosu do 190 miliona evra. 
 
Kako piše Danas, osim toga, Srbija traži odobrenje za kredite od još četiri banke. Jedna od njih je OTP od koje se traži 12 milijardi dinara za izgradnju obilaznice oko Kragujevca. 
 
Takođe, Srbija traži kredit kod Banke Inteze za finansiranje projekta Ruma-Šabac-Loznica. Inteza bi trebalo da odobri dugoročni investicioni kredit u dinarima u iznosu do 15 milijardi. Od Unikredit banke Srbija traži 11,7 milijardi dinara za isti projekat.
 
Država se zadužuje i za finansiranje Nacionalnog stadiona i to kod Banke Poštanske štedionice. Ova banka trebalo bi Srbiji da da dugoročni investicioni kredit u dinarima u iznosu od 42 milijarde. 

Osim toga, država je garant i za dva zajma Elektrodistribuciji Srbije, a iz budžeta se otplaćuju i dugovanja Srbijagasa. 

  • Mare

    14.07.2024 22:54
    Strasno
    Jos malo pa ce traziti kredit za toalet papir u skupstini.
  • Toni

    14.07.2024 00:39
    Pa
    Kako to kako to...mi smo ekonomski tigar prvi put u istoriji reče neki lazov...
  • /

    13.07.2024 15:54
    /
    @Dinar ce dozivit devalvaciju
    udba zna da vodi priredu samo uz devalvaciju.
    mnogi zaboravljaju da se ona desila i kod tita pa je postojao novi i stari dinar kojem su se otpisivale nule.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Poništena kazna Google-u od 1,49 milijardi evra

Google je danas saopštila da je poništena antimonopolska kazna od 1,49 milijardi evra koju je kompaniji izrekla Evropska komisija 2019. godine, a koja se odnosila na njeno onlajn oglašavanje.