
Analitičari o Vučićevim brojkama o značaju rudnika: Verovatnije deo kampanje, nego pouzdane analize
Tokom nedavnog obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prikazani su podaci o uticaju litijuma i pratećih projekata na bruto domaći proizvod (BDP) Srbije.
Sagovornici Danasa smatraju da je za iznošenje ovakvih podataka potrebna ozbiljna analiza, koja tu nije predstavljena.
Naime, planiran je čitav lanac vrednosti, od rudnika do fabrike električnih automobila, što bi u ukupnom zbiru, prema toj računici, donelo veliki rast našeg BDP-a.
Prema prikazanom slajdu, na kome je naveden uticaj lanca vrednosti litijuma na BDP u našoj zemlji, litijum karbonat doneo bi nam 0,7 milijardi evra u novcu, što bi predstavljalo 0,95 odsto BDP-a iz 2023. godine. Ukoliko se na to doda i proizvodnja katoda, dela baterije za koji se koristi litijum, to bi onda iznosilo 1,4 milijarde evra, što bi bilo oko 2,06 odsto BDP-a.
Sledeća u tom lancu vrednosti bila bi proizvodnja baterija u Srbiji, pa bi ukupna vrednost toga bila 2,8 milijardi evra, što bi bio doprinos BDP-u Srbije od 3,97 odsto. Na kraju lanca, nalaze se električna vozila, koja ukoliko bi se proizvodila u Srbiji, uz sve gore navedeno, donela bi 11,4 milijardi evra, što bi činilo 16,45 odsto BDP-a, predstavljeno je na tablama u dvorištu vile Mir odakle se Vučić obratio.
Međutim, u govoru Vučić te podatke nije ni spomenuo, niti ih je pojasnio zbog čega su ostala otvorena pitanja kako se do ove računice došlo.
Ako se pogledaju raniji proračuni kompanije Rio Tinto, može se videti da su podaci slični.
Direktor Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Nemanja Šormaz za Danas kaže da je samo prva brojka koja se odnosi na litijum karbonat predstavljena u studiji ekonomskog uticaja koju je finansirao i objavio Rio Tinto.
"S obzirom kako nezadrživo i eksponencijalno brojke rastu kod svakog dodatnog scenarija, verovatnije je da su deo političko-marketinške kampanje, nego pouzdane ekonomske analize", smatra on.
Sve i da su deo ekonomske analize, kako dodaje, ona nije dostupna javnosti.
"Čim nije dostupna javnosti, to uglavnom znači da postoji razlog zbog kojeg se krije", ukazuje Šormaz.
Šormaz navodi da na radnu snagu otpada tek oko tri odsto prihoda, odnosno 30 miliona evra godišnje.
"Očekivana prosečna neto plata iznosila bi oko 1.000 evra. Nešto iznad trenutnog proseka i prosečne potrošačke korpe, a ispod prosečne plate koja se prognozira do momenta otvaranja rudnika i daleko ispod utiska o basnoslovnom bogaćenju kako se neretko može čuti u medijima", naglašava on.
Kako kaže, najveći deo prihoda ostaje firmi u vidu profita pre oporezivanja.
"Potrebno je napomenuti da bi Rio Tinto, kao veliki ulagač, bio efektivno oslobođen plaćanja poreza na dobit u iznosu investicija koje napravi – paradoksalno, ali istinito, baš kao u slučaju Ziđina", ukazuje Šormaz.
On napominje da bi u ekonomskom smislu rudnik svakako bio značajan.
"U kontekstu prihoda i dodate vrednosti, rudnik je značajan koliko i Ziđin, ali ni blizu značajan koliko EPS. Svetlosnim godinama udaljen od mogućnosti da značajno poveća BDP Srbije i Srbiju za deset godina lansira na nivo Slovačke i drugih srednje razvijenih EU zemalja, a i to smo imali priliku da čujemo u prethodnim obraćanjima", navodi Šormaz.
Za rudnik litijuma je, kako pojašnjava, moguće praviti koliko-toliko razumne ekonomske prognoze.
"Preostali scenariji su, kako se pomeramo ka poslednjem, sve manje izvesni. Rudnik litijuma ne garantuje proizvodnju baterija u Srbiji, dok proizvodnja baterija još manje garantuje proizvodnju električnih automobila. Ne postoji zakonitost po kojoj se čitav lanac vrednosti locira oko sirovine, naprotiv. To su sve mogućnosti, a koliko izvesne, niko trenutno ne zna", kaže on.
I profesor Fakulteta za primenjenu ekologiju FUTURA Božo Drašković smatra da ovako izneta računica nema potporu u činjenicama.
"Vučić se bavio propagandom, a propaganda ne obavezuje na utemeljenost i ozbiljnost", ukazuje on.
Za iznošenje takvih podataka, kako smatra Drašković, potrebna je ozbiljna studija.
"Proračun uticaja pojedinih činilaca na ekonomske aktivnosti predstavlja ozbiljnu i temeljitu analizu svih relevantnih faktora. To ovde u Vučićevim slikovnicama nemamo", ukazuje on.
Iza tih podataka bi, navodi Drašković, trebalo da stoje desetine stranica podataka, njihove realnosti i utemeljenosti.
"Pre ovih komplikovanih analiza i proračuna, bilo bi dobro da nam Vučić odgovori na mnogo lakše pitanje. Za koji vremenski period će biti ostvaren povratak investicije u Nacionalni stadion", navodi on.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić smatra da u obračun treba uzeti i negativne posledice.
"Malo ko pominje da se kod analize isplativosti rudnika litijuma mora uzeti u obzir da će cela Zapadna Srbija, a i drugi delovi zemlje okolo, u slučaju otvaranja rudnika, izgubiti značajan deo turističke posete, jer niko ne želi da dolazi na odmor u okolinu takvog rudnika", objašnjava on.
Dodaje i da će poljoprivredni proizvođači izgubiti i zemlju i prihode.
Rajić ukazuje da niko ove gubitke ne obračunava i to kako će se oni odraziti na BDP.
"Prerađivačka industrija Zapadne Srbije, takođe, će imati pad prihoda, posebno proizvođači hrane i pića, jer će malo ko kupovati proizvode nastale u blizini rudnika", upozorava on.
Ceo tekst možete pročitati na sajtu lista "Danas".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
3
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
5
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
2
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
35
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Komentari 24
Ele
Mixa
Ljilja
Samo ovo neće proći.
Mi nemamo gde.
Život ili smrt.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar