Litijum, to sam ja

Predsednik se obratio pobunjenim građanima – kaže da ih svi lažu.
Litijum, to sam ja
Foto: 021.rs
Iskopavanje litijuma nije opasno po živi svet. Sedeo je u bašti, okružen drvećem i travom. Kao La Vie en rose, samo u zelenom. 
 
Predsednik je zasukao rukave, čak se i nasmešio. Bio je (kao) opušten, sasvim nezabrinut da bi išta moglo da pokvari litijumske planove. I sve bi bilo tako da nije sasvim drugačije.
Juče (četvrtak) smo saznali da je postavljen novi rekord u pogledu lokalnog odziva na proteste protiv kopanja litijuma. U Kosjeriću je na protest izašlo oko 750 meštana, što bi proporcionalno odgovaralo odzivu od oko 280.000 ljudi u Beogradu. 
 
Slično je bilo i u ponedeljak u Šapcu. Tamo je održan skup sa preko 7000 učesnika što bi, prema objavljenim podacima, odgovaralo oko 200.000 protestanata u glavnom gradu. Osim u Kosjeriću i Šapcu, u Bogatiću, Loznici, Ljigu i Krupnju odziv stanovništva na proteste prevazišao je skup 5. oktobra 2000. I to sve krajem jula.
Zato predsednik kao rešenje, uz prirodne kulise, nudi – referendum. Ovu ponudu stavlja na sto drugi put za sedam dana. Prvi put je delovalo da bi referendumsko pitanje moglo da bude skrojeno u vezi sa litijumom. 
Recimo – da li želite da budemo bogati i kopamo litijum? Od večeras je jasno da predsednik čak ni u takav (sa stanovišta pitanja neustavan, a izvesno pokraden) referendum ne bi smeo da se upusti.
 
Zato je umesto litijumskog referenduma na tanjiru ponudio – sebe. Odnosno, najavio je referendumsko izjašnjavanje o razrešenju predsednika. 
 
Neposredno izjašnjavanje o ličnostima se u političkoj i pravnoj teoriji zove plebiscit i nema dobru reputaciju. Smatra se primitivnim, manipulativnim, pa čak i očajničkim instrumentom vladanja.
 
U Srbiji postoji još nekoliko problema, osim teorijskog. Pre svega, postupak razrešenja predsednika propisan je članom 118 Ustava – predsednik Republike razrešava se zbog povrede Ustava, odlukom Narodne skupštine, glasovima najmanje dve trećine narodnih poslanika. 
 
Postupak pokreće jedna trećina narodnih poslanika, a Ustavni sud se, pre konačnog glasanja o razrešenju, izjašnjava o tome da li je predsednik povredio Ustav. Takođe, član 108 Ustava zabranjuje da predmet referenduma budu pitanja koja se tiču izbornih nadležnosti Narodne skupštine (u koja spadaju nadležnosti izbora i razrešenja, u skladu sa članom 99 Ustava).
 
Dakle, jedini mogući način razrešenja predsednika Republike bi bio preko Ustavnog suda, do glasova naprednjaka. Komično – slažem se.
 
Zato Vučićeva ponuda ne služi ničemu drugom do anesteziranju pobunjenih građana koji treba da poveruju da rudnika neće biti u narednih 18 meseci. Rok za tzv. referendum o Vučiću treba da zamagli građanski rok dat Vladi Srbije do 10. avgusta.
 
Ali vratimo se na suštinu protesta. Ljudi nisu na ulicama zato što osporavaju izbor predsednika. Štaviše, moguće da su mnogi glasali za njega, milom ili silom. Građani osporavaju politički dil koji predviđa da će se litijum u Srbiji kopati na plodnom i naseljenom tlu, uprkos velikim ekološkim rizicima koje ne mogu da otklone čak ni bogate i moćne zemlje sa funkcionalnim institucijama.
U sinoćnom nastupu u zelenom deluje da je Vučić stigao do kraja puta nudeći sebe umesto litijuma, odnosno poistovećujući se sa njim. To može da znači da rudarenje širom Srbije zaista jeste poslednja karta ovog režima na međunarodnoj sceni. Na toj sceni je već prokockao i rasprodao sve što se moglo.
 
Kakav god da bude ishod litijumskih protesta, nesumnjivo svedočimo novitetu do koga je jednom moralo doći. Političar koji je destrukcijom izgradio svoju ličnu vlast postaje potencijalna politička žrtva svog najdestruktivnijeg projekta.

Tekst Sofije Mandić "Litijum, to sam ja" prvobitno je objavljen na sajtu Peščanika
  • Ssy

    06.08.2024 07:37
    Veliki L
    Litijum, to sam ja

    Predlažem da se reč litijum zameni drugom koja takođe počinje slovom L, a najbolje karakteriše vrdalamu.
  • Slucaj

    05.08.2024 19:41
    Sofiju za predsednicu! Genijalna je.
  • sale

    05.08.2024 18:59
    evropski bangladeš
    evo vidim da je u bangladešu pobegla premijerka. pošto smo naročito po ekologiji na nivou bangladeša možda će se skoro i kod slično desiti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Nestašice vode - možemo li ih sprečiti?

Paklena tromesečna suša primorala nas je da ovog leta i te kako povedemo računa o vodi, kako pijaćoj, tako i onoj koja se koristi za druge ljudske potrebe ili u industriji, poljoprivredi i rudarstvu.

Ko je ovde debeo?

Trendovi današnjice koji se bave diktiranjem onoga kako treba da živimo, kako da se ponašamo, da mislimo i da radimo nameću nekoliko ključnih stvari.

Pravo na gaženje građana

"Vlast nam je i do sada pružala primere nekažnjenog divljanja u saobraćaju ali to je bilo rezervisano samo za pripadnike 'elite'".

Kako da mi dete preživi Srbiju?

"U stalnom raskoraku kako vaspitavati decu: onako kako ja mislim da je ispravno ili onako kako će da preživi Srbiju", rečenica je koju sam pročitala negde na internetu.

Poslednja odbrana Piksijeva

Kada masa napada nekoga, imam prirodnu potrebu da pokušam da odbranim napadnutog, a pogotovo kada nekog napada ekipa iz Informera i ostalih "novinskih" redakcija.

Zveckanje nuklearnim naoružanjem

Nijedna od sukobljenih strana na istoku Evrope nije zadovoljna do sada postignutim na ratištu, a na svetskoj političkoj sceni sve češće se uočavaju naznake spremnosti za upotrebu nuklearnog oružja.

Šoping mol za manju bol

Opšte je poznato da tržni centri štapom i kanapom smišljaju nedelje nečega kako bi privukli što više novih i drugačijih posetilaca.

U slavu Štranda

Obale su mesta na kojima su nastajali gradovi. Danas su obale mesta ka kojima ljudi migriraju tokom leta. Istovremeno, na tom početku kopna zatvara se krug - tamo gde se gradio, tamo se i ruši grad.