.jpg)
Zašto radnici iz Indije u tolikom broju dolaze u Srbiju: Dobri uslovi ili odskočna daska za EU?
Naši radnici u inostranstvu, a strani radnici kod nas - ovo je šablon koji je sve prisutniji poslednjih godina u Srbiji.

Foto: 021.rs
Iz Srbije je na radu u inostranstvu više od 300.000 ljudi, pokazuju procene Republičkog zavoda za statistiku. Pored toga stanovništvo Srbije je sve starije i sve je manje radne snage, brojna zanimanja su deficitarna, pa su mnogi poslodavci pribegli zapošljavanju radnika iz inostranstva.
Tako su bolje plate, lakši život, veći standard ili neki drugi motivi bili razlog da više od 50.000 radnika iz drugih zemalja potraži posao na srpskom tržištu, sudeći prema izveštaju Nacionalne službe za zapošljavanje o broju izdatih radnih dozvola. Taj broj je verovatno daleko veći, jer mnogi stranci u Srbiji rade na crno. Prema izveštaju Inspektorata za rad za 2023, svaki deveti strani radnik radio je bez radne dozvole.
Među najbrojinijim strancima sa radnim dozvolama na našem tržištu rada su građani Kine, Egipta, Indije i Tadžikistana. U pogledu ljudi koji rade na crno, prema izveštaju Inspektorata, najviše je onih iz Turske, zatim iz Kine, Indije, Kube, Egipta, Uzbekistana.
Takođe, što se tiče onih koji dolaze u Srbiju kao gastarbajteri ima i visokoobrazovanih, menadžera, poslovnih ljudi, ali i vozača, dostavljača, zidara, kuvara...
Radnici iz Indije su među onima čija se brojnost u Srbiji povećava iz godine u godinu, a prema procenama Indijsko-srpske poslovne komore, oni će u narednim godinama biti sve zastupljeniji u Srbiji.
Kako predsednik Indijsko-srpske poslovne komore Savikes Goel ističe za NIN, radnici koji su iz Indije došli na rad u Srbiju sklapaju ugovor istovetan onom koji potpisuje i domaće stanovništvo, sa istim obavezama i odgovornostima koje dokument inače predviđa. Prema proceni koju iznosi, u Srbiji trenutno aktivno radi više od 5.000 Indijaca.
"Nije poznat tačan broj radnika, ali je oko 10.000 njih do sada došlo u Srbiju. Možda trenutno aktivno radi njih 5.000 ili 6.000, zato što se mnogi vrate kući kada im se posao završi. Ovde dolaze zbog različitih poslova, mada najviše zbog građevinskih. Srbija je rastuća ekonomija. U njoj se dosta gradi, pa su zato potrebni i radnici. Druga sfera su naravno vozači, pre svega autobusa i kamiona. Takođe su aktivni i u poljoprivredi. Radnici iz Indije postoje u praktično svakoj industriji - negde su zastupljeni više, negde manje, u pitanju je pravi miks", kaže Goel i dodaje da je u tom pogledu teže zaposliti doktore iz Indije zato što moraju da poznaju srpski jezik na nekom višem nivou, premda ima dosta Indijaca koji su došli na studije medicine i kojima se taj put onda znatno olakšava.
On navodi da su jednom angažovanom radniku obezbeđeni smeštaj i hrana, ili pak određena suma namenjena za kupovinu hrane i namirnica za samostalno spremanje. Plate su dosta više u odnosu na one koje bi u Indiji zaradili za isti posao, mada im zbog skupljeg života u Srbiji ne ostaje naročit prihod u novčanicima na kraju meseca.
"Potpisuju isti ugovor kao radnici iz Srbije, sa istim uslovima, koji mogu da produže ukoliko se dopadnu poslodavcu, ili mogu da se vrate nazad. Plata zavisi od njihovih veština. Ona može da ide od recimo 500 do 700 evra mesečno. Za neke specijalizovane poslove kao što su vozači, kuvar u hotelu, radnik u pekari, plate mogu biti i nešto veće, oko 800-850 evra. Naravno, plate za isti posao su ovde veće nego u Indiji, ali zbog većih troškova u Srbiji, njihov prihod često nije veliki. Ipak, u pitanju je privlačnost ka novoj državi, kulturi, kontinentu i učenju novih veština, što je podjednako važno za indijske radnike kao i sama plata", kaže Goel.
On objašnjava da je uprkos mnogobrojnim poslovima koje indijsko tržište nudi domaćem stanovništvu izuzetno teško pronaći posao koji bi kao takav odgovarao potrebama radnika, zbog čega Indijci često idu za boljim uslovima u druge zemlje.
"Očigledno je da Srbija pruža priliku za indijske radnike. Indija je velika zemlja sa mnogo stanovnika. Ona nudi mogućnosti, ali zbog velike populacije i taj broj mogućnosti postaje ograničen, pa se često za isti posao prijavi i po nekoliko hiljada ljudi. Uz to, populacija u Srbiji opada, stari, a i mnogo ljudi odavde takođe ide u druge zemlje da radi. Zato postoji potreba za radnicima, postoji potražnja i to je dobra prilika za radnike iz Indije", kaže sagovornik NIN-a.
Prema njegovim rečima, milioni indijskih radnika angažovani su u industrijskom sektoru na Bliskom istoku godinama unazad, iako mnogi žele upravo priliku da svoje veštine prošire i unovče u zemljama EU. Goel navodi da je Srbija na tom planu odličan početak.
"Srbija predstavlja dobar prolaz ka Evropi, dobru polaznu tačku. To su neki od glavnih razloga zašto indijski radnici dolaze ovde. Ekonomija raste kao jedna od malo takvih u Evropi, što znači da je otvorena za rad i za radnike koji bi hteli da steknu neko novo iskustvo, pored rada u Indiji i na Bliskom istoku. Za njih je Evropa atrakcija, mesto za istraživanje drugačijih kultura i sfera rada", objašnjava on.
Uzevši sve u obzir, Goel ipak smatra da u ovom momentu nije naročit broj indijskih radnika u Srbiji, iako veruje da će se ti podaci u narednim godinama u dobroj meri promeniti.
"Rekao bih da je broj radnika iz Indije ipak još uvek veoma mali, imajući u vidu zahteve i potrebe koje Srbija ima u ovom trenutku. Ipak, očekujem da će on porasti kroz dve-tri godine, jer se i same kompanije razvijaju. Ima mnogo međunarodnih, naročito evropskih kompanija koje otvaraju fabrike u Srbiji, čime pružaju mogućnost za srpske radnike, a ako nema dovoljno njih, mislim da indijski mogu da urade prilično dobar posao takođe", kaže predsednik komore koji smatra da se tu radi o obostranom benefitu.
I ekonomista Ljubodrag Savić misli da će broj stranih radnika u Srbiji rasti u narednom periodu, jer kao što radnici iz Srbije idu u Nemačku i druge zemlje za boljim uslovima, tako i stranci dolaze u Srbiju zato što su im bolji uslovi u odnosu na one u njihovoj zemlji.
"Rekao bih da je tendencija u svetu, ali i u Evropi, na našem Balkanu, da zapravo nema dovoljno radne snage. To je posledica dve činjenice - jedna je da smo sve starija nacija, a sa druge strane da ljudi ipak idu za boljim životom. Ko god može, otišao je u Zapadnu Evropu, tj. Nemačku, Francusku i to je tradicija koja traje od privredne reforme iz 1965. godine. S treće strane, naš prirodni priraštaj je prilično mršav, i da čak i nema tih stvari mi bismo malo oskudevali sa radnom snagom. Četvrto, možda čak i nije problem da li brojčano imamo dovoljno radne snage, već što nema pojedinih kvalifikacija, odnosno specijalnosti", kaže Savić za NIN i dodaje da određeni broj srpskog stanovništva ne želi da radi pojedine poslove.
"To su uglavnom majstorski i teški fizički poslovi i to je nešto što stanovnici države Srbije rade samo kada moraju. Ali iako u Evropi pripadamo siromašnijim narodima, ima i siromašnijih od nas - ljudi sa Bliskog i Dalekog istoka, iz azijskih zemalja gde su primanja na mesečnom nivou ispod 100 dolara, možda čak i niže. To je jedna migracija koja se dešava", objašnjava on.
Ceo tekst NIN-a možete čitati OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mali: Prijavljivanje za kredite za stanove za mlade od 14. marta
11.03.2025.•
8
Mladi u Srbiji, starosti od 20 do 35 godina, će od 14. marta moći da se u poslovnim bankama prijavljuju za subvencionisane kredite ta stanove, najavio je ministar finansija Siniša Mali.
Trgovinski rat SAD i Kanade: Struja iz Ontarija skuplja za Amerikance, preti se i isključenjem
11.03.2025.•
1
Premijer kanadske provincije Ontario objavio je da se od sada naplaćuje 25 odsto više za struju za 1,5 miliona Amerikanaca, kao odgovor na trgovinski rat američkog predsednika Donalda Trampa.
Javni dug raste dok prognoze za rast privrede padaju
11.03.2025.•
3
Uprava za javni dug je povećala obim emisije obveznica preko kojih smo se zadužili u januaru, pa je taj dug narastao za dodatnih 60 milijardi dinara.
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
58
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
6
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
6
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
29
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Tabaković: Za sada nema većih zastoja u industriji zbog studentskih protesta
05.03.2025.•
8
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocenjuje da je moguće da se studentski protesti odraze na ekonomsku aktivnost u Srbiji, iako za sada nema većih zastoja u proizvodnji i industriji.
Predsednica Meksika najavila uzvratne carine za robu iz SAD-a
05.03.2025.•
2
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum izjavila je da će ta zemlja odgovoriti na uvođenje carina SAD od 25 odsto uvođenjem uzvratnih carina na američku robu, ne navodeći detalje.
Žitounija: Ograničena cena brašna nanosi štetu mlinovima, tražimo ukidanje mere
04.03.2025.•
3
Uporno produžavanje uredbe kojom je ograničena cena brašna u pakovanju od jednog kilograma, nanosi veliku ekonomsku štetu mlinovima, saopštila je Žitounija.
Šta ćemo sa strujom u budućnosti - a i sada?
04.03.2025.•
10
Napokon smo se malo smrzavali tokom drugog zimskog meseca i vratili u vremena kada je tokom februara i sneg, koga ni ovog puta nije bilo, i te kako padao.
Deficit budžeta Srbije u 2024. bio 212 milijardi dinara
04.03.2025.•
5
Deficit budžeta Srbije u 2024. godini iznosio je 212 milijardi dinara, što je 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Kineske protivmere: Dodatne carine na određene proizvode iz SAD
04.03.2025.•
0
Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine, od 10 do 15 odsto na određene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na nove američke tarife, saopštilo je Ministarstvo finansija Kine.
Pad vrednosti na Njujorškoj berzi posle izjave Trampa da veće carine stupaju na snagu
04.03.2025.•
0
Indeks na američkoj berzi naglo je opao pošto je predsednik SAD Donald Tramp rekao da će stupiti na snagu carine na uvoznu robu iz Meksika i Kanada od 25 odsto, kao i još 10 odsto na uvoz iz Kine.
Komentari 16
Коузи Пауел
Да не би губили време, а и од нечег мора да се живи, раде овде у међувремену. Чувени републички завод за статистику има само процене о броју радника, као и национална служба за запошљавање. Статистички завод је мобилисан за "регулисање" избора, тако да остале послове обављају левом ногом. А нисам чуо да је неког служба за запошљавање запослила.
rale
salvini?
Kritike o glasanju i o vlasti su mi jasne.
Međutim, kritike na račun Pakistanaca, Filipinaca i Indijaca baš i ne razumem. U Italiji ima mnogo više radnika iz vanevropskih zemalja nego u Srbiji. Čudi me kako ti uspeva da opstaneš sa takvim stavovima. Ili si se možda tu učlanio u pravu stranku.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar