Krediti kao rešenje poljoprivrednika: Na koje olakšice mogu da računaju?
Trend pada stočarstva u Srbiji je nastavljen što se vidi iz prošlogodišnjeg popisa poljoprivrede.
Foto: Pixabay
Država je poslednjih godina povećavala posebno subvencije u stočarstvu i po grlu stoke. U agrarnom budžetu svake godine se opredeljuju sredstva za subvencionisanje kamata za finansiranje proizvodnje, piše Euronews Srbija.
Stručnjaci, međutim, naglašavaju da se stočarstvo najsporije obnavlja i da obnavljanje stočnog fonda nije moguće bez većeg početnog kapitala.
U cilju pre svega obnavljanja stočnog fonda i pomoći malim i srednjim farmerima kroz kredite za izgradnju objekata i kupovinu traktora, mehanizacije i ostale savremene opreme, nedavno je najavljeno potpisivanje memoranduma o saradnji između Ministarstva poljoprivrede i Banke Poštanska štedionica.
Resorni ministar Aleksandar Martinović tada je rekao da je Banka Poštanska štedionica godinama unazad respektabilan partner Ministarstva poljoprivrede, te da poljoprivrednici kroz posebne olakšice, preko Uprave za agrarna plaćanja, uspešno konkurišu za sredstva koja su im neophodna za unapređivanje poljoprivredne proizvodnje.
Međutim, postavlja se pitanje koliko su kreditno sposobna poljoprivredna gazdinstva.
Da krediti u ovom trenutku jesu rešenje smatra agroekonomski analitičar Žarko Galetin, ali izražava i rezervu prema tome kakav je kreditni rejting poljoprivrednih proizvođača i da li uopšte mogu da apliciraju za kredit zbog niza okolnosti u kojima se trenutno nalaze.
Poljoprivrednik iz Zmajeva Žarko Kobilarov kaže da bi bilo dobro da najava nove kreditne linije obuhvati kompletnu proizvodnju, navodeći da je s obzirom na suše i prošlogodišnje superćelijske oluje, biljna proizvodnja sada u većim problemima nego stočarska.
Niske kamatne stope i finansijski potencijal poljoprivrednika
Galetin za Euronews Srbija kaže da Banka Poštanska štedionica sa državnim kapitalom u vlasništvu najlakše i najbrže može da donese odluku da država učestvuje u kreditnim aranžmanima tako da se obezbede niske kamatne stope i namena kredita za one ciljne grupe koje su najugroženije u ovom trenutku, a to su u svakom slučaju stočari.
"Ako je država napravila dogovor sa njima, to neće biti komercijalni uslovi, to je sigurno. Biće to u svakom slučaju povoljniji uslovi", rekao je Galetin.
On je naveo da u tome vidi dobru nameru države, ali da ta dobra namera sama po sebi ne mora da znači da će taj projekat uspeti iz prostog razloga što je reč o bankarskim aranžmanima.
Galetin kaže da je pitanje koliko su poljoprivredna gazdinstva kreditno sposobna i koliko jednostavno imaju finansijsku kondiciju da u ovom momentu uzimaju bilo kakav kredit jer je, navodi, situacija u agraru trenutno izuzetno loša.
Kako je naveo Kobilarov, svaki kredit za koji je subvencionisana kamata je dobar, ali je trenutno stanje u biljnoj proizvodnji takvo da bi ljudima bio problem i glavnicu da vraćaju.
"Može kamata da bude nula odsto, a da ne mogu da vraćam glavnicu. Svaki kredit koji je subvencionisan je dobar, ali na osnovu trenutnog stanja, zbog ovih suša u poslednje tri godine, nevremena, dolaze ljudi u problem da ne mogu glavnicu da vraćaju. Pa onda džaba im nula odsto
kamata", rekao je on.
Da su sada ratari hronično nezadovoljni i imaju ozbiljan problem, pogotovo sada u kontekstu suše, loših prinosa i loše tržišne situacije smatra Galetin.
On dodaje da je pitanje i kakva je njihova trenutna kreditna zaduženost, ali da uslovi pod kojima će se ti krediti dati jesu dobri.
"Ko ima mogućnost verujem da će te kredite iskoristiti i da će u svakom slučaju jedan takav potez države pomoći paorima, barem stočarima, onima koji to mogu sa aspekta te svoje neke finansijske kredibilnosti i finansijskog potencijala da koriste", rekao je Galetin.
Mnogi se već zadužili
Kobilarov je ispričao da je poslednjih nekoliko godina bilo jako teško da poljoprivrednik sam finansira proizvodnju, pa se pribegavalo i subvencionisanim kreditima i komercijalnim kreditima.
On kaže da je najava neke nove kreditne linije dobra, ali da je s obzirom na celu situaciju u poljoprivredi pitanje koliko će poljoprivrednici biti u mogućnosti da se kreditno zadužuju jer moraju da otplaćuju kredite koje su uzeli pod komercijalnim uslovima.
Kako je naveo, sama poljoprivreda, to bar bankari kažu, nikad nije bila problematična u smislu da ne mogu da naplate kredite.
Kobilarov kaže da je prema podacima od pre dve godine, oko dva odsto poljoprivrednika kasnilo sa otplatama, a da je svega 0,5 odsto imalo problem sa vraćanjem kredita, pa čak nije uspevalo da vrati.
"Kad stavite pod hipoteku dedovinu, onda se teško toga odriče", rekao je Kobilarov.
On kaže da mnogi poljoprivrednici koji su se već zadužili nisu koristili subvencionisane kredite od Ministarstva nego komercijalne kredite kod banaka.
"To su krediti uzeti pre par godina kada je kamata bila niska. Euribor je u tom momentu bio skoro negativan, da bi došao pre godinu dana na plus 4,1 odsto, pa je to povećanje kamate za 4,6 odsto. Trenutno jeste Euribor pao na nekih 3,5 odsto, ali je i to sada mnogo više nego ono pre par godina kada se gro ljudi zadužilo. Tako da i ovo najavljeno smanjenje kamata ako ostane Euribor na ovom nivou to je skup kredit za poljoprivredu", rekao je Kobilarov povodom najave guvernerke Narodne banke Srbije o "plafoniranju kamata", odnosno ograničenju visine kamate na kredite.
Banka Poštanska štedionica od 2019. u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede nudi poseban kreditni proizvod namenjen mladim poljoprivrednicima za kupovinu poljoprivrednog zemljišta sa rokom otplate od 20 godina i uz kamatnu stopu od dva odsto godišnje.
Kobilarov je naveo da je problem u Vojvodini što nema u ponudi zemljišta za kupovinu, a i kad se pojavi onda ga kupuju ljudi koji nisu iz poljoprivrede.
"Kupuju ljudi iz IT sektora, iz sektora građevine, gde je mnogo veća zarada nego u poljoprivredi, i onda oni plaćaju neku cenu po hektaru koju poljoprivrednik ne može da isprati. Konkretno u Vojvodini se prodaje privatno zemljište, ima i parcela koje su ovih godina vraćene u postupku restitucije onima koji se ne bave poljoprivredom i onda sad oni to polako prodaju", rekao je on.
Kobilarov kaže da pretpostavlja da ljudi iz IT sektora i građevine zemljište kupuju kao investiciju i planiraju da ga daju pod rentu za koju navodi da nije mala i kreće se od 400 do 600 evra po hektaru.
"A i cena zemljišta ide gore, bar u celom svetu, pa se očekuje da će i kod nas u narednom periodu ići nagore", dodaje on.
Kobilarov smatra da mora da se menja zakon o prometu nekretnina i da pravo preče kupovine poljoprivrednog zemljišta ima poljoprivrednik, koji je ostao da se bavi tom delatnošću, navodeći da je tako u celoj Evropi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Čuvena kompanija "Tupperware" ide u stečaj
18.09.2024.•
0
Američki proizvođač plastičnih posuda za odlaganje hrane "Tupperware" objavio je da ide u stečaj.
EU mu ugasila jednu firmu, on osnovao drugu: Vučićev kum ne odustaje od avio-prevoza
18.09.2024.•
11
Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića, osnovao je novu avio-kompaniju "Flyus".
Poništena kazna Google-u od 1,49 milijardi evra
18.09.2024.•
0
Google je danas saopštila da je poništena antimonopolska kazna od 1,49 milijardi evra koju je kompaniji izrekla Evropska komisija 2019. godine, a koja se odnosila na njeno onlajn oglašavanje.
Malo poređenje cena namirnica u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj: Hleb, jaja, mleko, kafa...
18.09.2024.•
19
Portal RTCG izdvojio je 17 osnovnih namirnica i uporedio cene u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.
Ko će imati koristi od ograničenja kamatnih stopa?
17.09.2024.•
4
Kada poslanici pretoče nacrt novog zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga u zakon, da li će se kamatne stope na kredite smanjiti i na koje kredite?
Koliko građani Srbije duguju bankama: Objavljeni novi podaci
17.09.2024.•
4
Stanovništvo Srbije dugovalo je bankama na kraju avgusta 1.582 milijardi dinara.
Rusija i BRIKS: Nova valuta za odbranu od raketa
17.09.2024.•
13
Rat u Ukrajini, uprkos razaranjima i masovnim gubicima, ne pokazuje znake smirivanja ni posle dve i po godine.
Tramp pokrenuo svoju platformu za kriptovalute
17.09.2024.•
0
Kandidat republikanaca na predstojećim novembarskim predsedničkim izborima Donald Tramp pokrenuo je novu platformu za kriptovalute World Liberty Financial i pozvao javnost na ulaganje.
Zalagaonice niču kao pečurke: Unovče ček ili uzmu telefon, imaju i sopstvene "cenovnike"
16.09.2024.•
11
Kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija je zabranjeno. Međutim, zalagaonice u Srbiji već godinama na poseban način klijentima daju zaloge.
Poreznici zatvorili polovinu kontrolisanih frizerskih i kozmetičkih salona
16.09.2024.•
15
Poreska uprava kontrolisala je ove godine 99 frizerskih i kozmetičkih salona, odnosno evidenciju njihovih prometa preko elektronskih fiskalnih kasa.
Statistika RGZ kaže: Poskupele nekretnine u Srbiji, ali je povećana i potražnja
16.09.2024.•
5
Republički geodetski zavod objavio je da je tokom drugog kvartala ove godine došlo do povećanja potražnje za stanovima u Srbiji.
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
4
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
6
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
5
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
1
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
8
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
13
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Komentari 5
Novosadjanka
Selo
Novosadjanka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar