Sa tržišta Srbije povučeno više od 80 proizvoda: Zašto se nebezbedna roba nađe na rafovima?
Sanitarnoj inspekciji nedostaje svaki treći inspektor. Koliko ih nedostaje Tržišnoj nije poznato iz javno dostupnih dokumenata, ali je jasno da ni oni nemaju dovoljno ljudi.
Foto: Pixabay
Koliko je ovo veliki problem u situaciji kada u medijima gotovo svake nedelje osvane vest da je neki proizvod povučen s tržišta? Od početka godine, prema evidenciji baze NEPRO, povučeno je više od 80 proizvoda, piše Forbes Srbija.
Tek oko četvrtine su proizvodi za kuću, igračke, odeća i mali kućni aparati dok su ostalo razni modeli automobila, motora i kamiona za koje se i u svetu tek naknadno otkrije da imaju manu koju proizvođač mora da otkloni.
Uprkos tome, izazov jeste veliki, jer su nebezbedni proizvodi uglavnom stizali iz inostranstva što znači da je trebalo da prođu kroz "ruke" inspektora i po mogućstvu budu zaustavljeni već na granici. To ne umanjuje odgovornost proizvođača, uvoznika i prodavaca za bezbednost onoga što plasiraju.
Kako se tzv. proizvodi opšte upotrebe ipak "provuku" do prodavnica i rafova Forbes Srbija je pokušao da sazna od ljudi upućenih u inspekcijski nadzor i laboratorijske analize. Oni su želeli da ostanu anonimni jer je reč o osetljivom pitanju koje se tiče bezbednosti i zdravlja građana.
Kada proizvodi stignu na granicu inspektor može na osnovu dokumentacije da utvrdi da li ispunjava uslove da uđe na tržište. Ali, može i da uzme uzorak i pošalje ga u akreditovanu laboratoriju na analizu.
Već tu se javlja prvi izazov, kažu sagovornici ovog portala. Inspektor može u laboratoriju da pošalje uzorak koji je ispravan, a da u ostatku kontingenta ostanu nebezbedni proizvodi.
Drugi izazov je i obim i učestalost uzorkovanja koje se sprovodi odnosno to što su, prema mišljenju sagovornika Forbes Srbija, nedovoljni.
Ono što je za utehu jeste da predmeti opšte upotrebe koji će doći u dodir s decom, kao što su igračke, obavezno moraju da budu analizirani.
Laboratorija dostavlja rezultate analize i alarmira inspekciju ukoliko je otkriveno prisustvo nedozvoljenih supstanci ili neko drugo kršenje propisa. U takvim situacijama ostatak kontingenta se zaustavlja odnosno vraća odakle je stigao jer ne može na tržište.
S druge strane, ukoliko se ispostavi da je sve u redu, roba nastavlja svoj put, ali inspekcije mogu i da naknadno kontrolišu proizvode, kada su već ušli u promet.
Jedan od izazova u procesu uzorkovanja su resursi inspekcija. Zbog toga je posebno važna upotreba analize rizika koja će inspektore najpre usmeriti ka robi koja je potencijalno i najrizičnija.
Koliko često inspekcije rade nadzore, ovaj portal nije mogao da sazna jer nijedna od inspekcija kojima je uputio to pitanje nije odgovorila. Nije odgovoreno ni na pitanje na koji način obavljaju nadzore ni koji su rezultati.
Sagovornici kažu da ni komunikacija između laboratorija i inspekcija nije na željenom nivou. Kada naprave izveštaj, laboratorije obaveštavaju inspekciju. Ukazuju da je potrebno da se uradi dodatni nadzor, pa i da se uzme još uzoraka.
Laboratorije, navode isti sagovornici, mogu da na osnovu višegodišnjeg iskustva i procene rizika prepoznaju u kojim će konkretnim proizvodima naći nešto problematično. Potrebno je, smatraju, da inspekcije agilnije reaguju na upozorenja.
Treći izazov su samo proizvođači i uvoznici. Kako kažu sagovornici, šteta po reputaciju i dalje poslovanje od obznanjivanja da je neki njihov proizvod nebezbedan veća je od eventualne kazne. Zbog toga nisu svi spremni da budu transparentni i informišu javnost da povlače proizvod.
Iako je jedan od maloprodajnih lanaca od juna povukao čak pet proizvoda i na svom sajtu objavljivao koje proizvode povlači, na pitanja Forbes Srbija nije odgovorio. Među tim proizvodima našle su se i igračke.
Sagovornici dodaju da su upravo igračke bile te koje su u poslednjih pet godina najviše sklanjane s tržišta. Ispostavilo se da nisu bezbedne, prevashodno usled tehničkih nedostataka ili neodgovarajućeg hemijskog sastava.
Ko snosi najveću odgovornost?
U jednom od udruženja za zaštitu potrošača smatraju da je najveća odgovornost na proizvođaču i uvozniku.
Marko Dragić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže za Forbes Srbija da se, prema informacijama kojima raspolaže, do sada pokazalo da je jedan od najvećih problema taj što nema dovoljno kontrole prilikom proizvodnje. On smatra da su propusti u proizvodnji jedan od osnovnih razloga povlačenja proizvoda sa tržišta.
Smatra i da zabrinjava to što se često povlače igračke jer su deca najranjivija potrošačka grupa. Kod njih ne može mnogo da se ustanovi na osnovu izgleda i najveći propust u proizvodnji igračaka je hemijska ispravnost (prisustvo ftalata). Iako je takvih igračaka ranije bilo više na tržištu, Dragić procenjuje da se igračke, sada prisutne u radnjama, nalaze u okviru dozvoljenih vrednosti.
Ceo tekst Forbes Srbija pročitajte OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
24.09.2024.•
16
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
24.09.2024.•
26
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju raspravu o rebalansu budžeta: Ovo je do sada rečeno
24.09.2024.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas raspravu o rebalansu budžeta i još šest tačaka dnevnog reda.
Telekom Srbije se ponovo zadužuje
24.09.2024.•
6
Telekomu Srbije za godinu dana na naplatu dospeva veliki dug - ukupno 23,5 milijardi dinara, što je oko 200 milona evra.
Vučić posle sastanka sa direktorkom MMF: Rezultati Srbije premašuju i najsmelije prognoze
23.09.2024.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Njujorku sa direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda Kristalinom Georgijevom i rekao da je razgovor bio sadržajan i produktivan.
Šta Filip Moris planira u Srbiji?
23.09.2024.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Njujorku sa generalnim direktorom kompanije Filip Moris Jacekom Olčakom.
Bertolini: Srbija od EU za 10 godina dobila četiri milijarde evra bespovratne pomoći
23.09.2024.•
11
Srbija je od Evropske unije u prethodnih deset godina dobila oko četiri milijarde evra u bespovratnoj pomoći.
Milivojević: Srbija se zadužuje 140 evra u sekundi
23.09.2024.•
10
Poslanik Demokratske strane Srđan Milivojević izjavio je da se Srbija zadužuje 140 evra u sekundi.
Momirović o akciji "Najbolja cena": Ekonomskim patriotizmom obaramo inflaciju
23.09.2024.•
14
Akcija "Najbolja cena" će oboriti inflacija za 0,3 procenta, tako da možemo da očekujemo da će inflacija pasti ispod četiri odsto, rekao je ministar trgovine Tomislav Momirović.
"Doža Đerđ": Najbolja prasad u Srbiji su kod nas
23.09.2024.•
0
Poljoprivredno preduzeće "Doža Đerđ" iz Bačke Topole se bavi ratarstvom i gajenjem tovljenika. Međutim, nije to njihova najveća specijalnost.
Poslanici Skupštine Srbije počinju raspravu o rebalansu budžeta: Na dnevnom redu sedam tačaka
23.09.2024.•
2
Poslanici Skupštine Srbije započeće danas raspravu o predlogu rebalansa budžeta za ovu godinu, a ukupno je na dnevnom redu sedam tačaka.
Od piramidalne prevare Dafine i Jezde do trgovine kriptovalutama: Stručnjaci o tome gde investirati
22.09.2024.•
11
Bankarske prevare građana, a sve uz pomoć države, početkom devedesetih godina su u Srbiji bile realnost i gotovo svakodnevica.
Mantra koju nadležni ponavljaju: Prosečna plata 1.400 evra do 2027. godine
22.09.2024.•
11
Dok ministar finansija Siniša Mali najavljuje prosečnu platu od 1.400 evra, ekonomista Milan Kovačević kaže za "Vreme" da nije sve tako pozitivno u srpskoj ekonomiji, kao što Mali predstavlja.
"Nije to pogon za proizvodnju majoneza": I da Srbiji odmah "sa neba padne" nuklearka - nema kadar
22.09.2024.•
35
Sve državne strategije, odluke političara i međudržavni ugovori padaju pred pitanjem - da li uopšte postoje mladi ljudi u Srbiji koji su spremni da rade u nuklearnim postrojenjima.
Indija pokrenula istragu protiv Netfliksa zbog diskriminacije, striming kompanija odgovorila
22.09.2024.•
0
Indija je pokrenula istragu o poslovnoj praksi američke kompanije Netfliks, optužujući je za prekršaje u vezi sa viznim propisima i rasnom diskriminacijom, javlja Rojters.
Budžet: Još novca za Nacionalni stadion i Expo, a tu su i "rafali" i uređenje kasarni
22.09.2024.•
24
Izdaci koji su za 2024. godinu bili planirani za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona uvećani su na 31 milijardu dinara.
Građani Srbije kupuju sve više preko interneta
21.09.2024.•
3
U drugom tromesečju ove godine građani Srbije obavili su 19,2 miliona kupovina na internetu karticama i elektronskim novcem.
Zašto je flaširana voda sve skuplja i kome ide profit?
21.09.2024.•
17
Poslednjih meseci, cene flaširane vode u trgovinama svih formata značajno su porasle.
Cene mesa i struje najviše uticale na inflaciju u prvoj polovini ove godine
21.09.2024.•
3
Prosečan međugodišnji rast potrošačkih cena u prvoj polovini 2024. godine iznosio je 5,0 odsto.
Zbog kašnjenja BiH komplikacije u isplatama EU Plana rasta za sve države regiona
21.09.2024.•
3
Nedostatak kompletne reformske agende Bosne i Hercegovine (BiH), komplikuje proces početka prvih isplata iz Plana rasta Evropske unije (EU) koji je namenjen zemljama Zapadnog Balkana.
Komentari 2
Adam
A
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar