Nemačka auto-industrija bi mogla da uđe u ozbiljnu krizu: Kako će to uticati na Srbiju
Kompanija Volkswagen objavila je planove za smanjenje troškova, koji predviđaju i potencijalno zatvaranje fabrika u Nemačkoj prvi put u istoriji.
Foto: Pixabay
Prethodno je i ZF, jedan od najvažnijih proizvođača auto delova u toj zemlji, saopštio da planira da do kraja 2028. godine ukine između 11.000 i 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Najavom ukidanja nekoliko nekoliko sporazuma u vezi sa dogovorom od pre trideset godina koji je trebalo da obezbedi radna mesta do 2029. godine, Volkswagen rizikuje da uđe u ozbiljan obračun sa sindikatima.
Dok se najvažnija industrija u Nemačkoj bori za svoju budućnost, profitna marža Volkswagena je pod pritiskom zbog otežanog prelaska na električna vozila, a mnogi smatraju da je upravo zakasneli prelazak na električna vozila uzrok smanjenja profita.
Međutim, otpuštanje radnika u VW-u je teže sprovesti nego u drugim kompanijama. Polovinu mesta u nadzornom odboru kompanije drže predstavnici radnika, a nemačka država Donja Saksonija, koja poseduje 20 odsto udela, često je na strani sindikalnih organa.
Predstavnici zaposlenih najavljuju žestok otpor u slučaju da dođe do otpuštanja. Stanje u Volkswagenu prati stanje nemačke privrede u celini, a stručnjaci očekuju višegodišnji oporavak.
Stanić: Kriza još nije toliko duboka
Bojan Stanić iz Privredne komore ocenjuje da aktuelna kriza u Nemačkoj još nije toliko duboka, navodeći da se privreda te zemlje trenutno nalazi u stagnaciji.
"Imajući u vidu da će ove godine biti zabeležen vrlo blag rast privrede od nekih 0,1 odsto, to je praktično stagnacija. Opet, sa druge strane, u srednjem roku se vide stope rasta od jedan odsto do 1,5 odsto na godišnjem nivou, što samim tim smanjuje prostor za dodatni rast našeg izvoza kada govorimo o tržištu Nemačke", objašnjava Stanić.
Dodaje i da je naša privreda "usko povezana" sa nemačkom auto-industrijom, navodeći da su najznačajniji izvozni proizvod naše zemlje, pored određenih sirovina, upravo auto-delovi - gume, kablovi...
Ističe i da je činjenica kada su tako niske stope rasta u Nemačkoj - kada postoji tako niska tražnja za našim proizvodima koje izvozimo u tu zemlju - samim tim se, kako kaže, smanjuje potencijal što negativno utiče na nas. I ukoliko se nešto krucijalno ne promeni u auto-industriji Nemačke, ne može biti izvor dugoročnog rasta srpske privrede.
Stanić navodi da oko 500 privrednih društava u Srbiji radi u okviru proizvodnje auto-delova.
"Oni zapošljavaju blizu 100.000 ljudi. Dakle, to je značajan broj, ako uključite i dobavljače tih kompanija, onda svakako ta cifra zaposlenih postaje značajno veća i značajnija za privredu Srbije. Međutim, kada govorimo konkretno, najznačajnije izvozno tržište u ukupnom izvozu auto-delova jeste ubedljivo Nemačka", ukazuje sagovornik Euronews Srbija.
Prelivanje moguće kroz par godina
Stanić ne odbacuje mogućnost da je kompanija otpuštanjem radnika želela da upozori nemačku vladu da je neophodno hitno pomoći subvenicijama auto-industriju, kako bi zadržali konkurentnost.
"Ne samo sada na međunarodnom tržištu, nego i na tržištu same Nemačke, posebno kada su u pitanju hibridni automobili i oni koji su potpuno na električni pogon. E sad, sa druge strane, ako govorimo šta je realnije, realnije je da ukoliko se zaista ta kriza u Nemačkoj produbi, da u jednom momentu oni krenu da seku tamo gde uslovno rečeno njih manje boli. A to je pre svega u drugim zemljama, dakle van članstva Evropske unije, da krenu sa određenim smanjenjem proizvodnje i tako dalje", kaže Stanić.
Međutim, on naglašava da je to jedna dugoročnija mera.
"To trenutno nije izgledno da se u kratkom roku desi u Srbiji, te samim tim ne postoji bojazan u kratkom roku da će doći do problema, ali svakako da postoji zabrinutost kada govorimo o dugoročnoj poziciji auto-industrije u Nemačkoj, što samim tim povlači situaciju u Srbiji i drugim zemljama koje gravitiraju u tom smislu ka Nemačkoj", objašnjava Stanić.
On ističe da postoje tri ključna problema u tom sektoru.
"Prvi, kratkoročni problem, jesu skupi energenti. Bez obzira što je cena energenata pala značajno, ona je i dalje iznad dugogodišnjeg proseka koji je davno bio u prošlosti. S druge strane, ono što takođe predstavlja kratkoročni, ali i srednjoročno izražen problem, jeste gubljenje konkurentnosti u tehnologiji. A ono što je najveći problem u smislu dugog roka, jeste problem sa radnom snagom. Imajući u vidu da je stanovništvo u Nemačkoj, kao i naravno u Srbiji, starije - stopa fertiliteta u Nemačkoj je ista kao što je u Srbiji - a opet sa druge strane pokušava se uštedeti u kratkom roku na radnoj snazi koja predstavlja dugoročno najveći problem. Dakle, imate jednu paradoksalnu situaciju, ali to je jedan začarani krug problema koji se prelivaju jedan na drugi", objašnjava Stanić navodeći da ukoliko ne postoji sistemsko i održivo rešenje, posledice će osetiti cela EU, ali i druge zemlje.
Ceo tekstu Euronews Srbije čitajte na OVOM LINKU.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nije naodmet znati: Koji sve dodatni troškovi očekuju kupce nekretnina?
29.09.2024.•
1
Kupovina stana često, osim same cene nekretnine, donosi i dodatne nepredviđene troškove.
"Skoro svi u regionu se voze jeftinije od nas": Pregled cena goriva u Srbiji i okolnim zemljama
29.09.2024.•
15
Gorivo, evrodizel i motorni benzin će naredne nedelje ostati na istom nivu cena kao prošle nedelje, ali će takođe ostati i u vrhu u regionu.
Mask će ipak platiti milione dolara Brazilu: Društvena mreža X bi mogla da bude odblokirana
29.09.2024.•
1
Vrhovni sud Brazila odredio je da mreža X treba da plati nešto više od pet miliona dolara pre nego što joj bude dozvoljeno da nastavi sa radom u toj zemlji, navodi se u sudskim dokumentima.
Ovo su poreske obaveze koje nas očekuju u oktobru
29.09.2024.•
0
Kako građani i privrednici ne bi plaćali zatezne kamate na neblagovremeno namirene obaveze, Poreska uprava svakog meseca označi datume i rokove do kojih je neophodno platiti porez.
Bernar Arno bogatiji za 17 milijardi dolara
29.09.2024.•
2
Bogatstvo vlasnika grupacije za prodaju luksuzne robe LVMH Bernara Arnoa poraslo je za 17 milijardi dolara na 201 milijardu dolara.
Svetska banka odobrila 25 miliona evra za nauku i inovacionu delatnost u Srbiji
28.09.2024.•
1
Svetska banka saopštila je da je Srbiji odobrila dodatno finansiranje u iznosu od 25 miliona evra, kroz Projekat akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva (SAIGE).
Nove - stare cene goriva: Litar dizela 190, benzina 176 dinara
27.09.2024.•
6
Objavljene su nove cene goriva.
Veliki broj preduzeća radnicima isplaćuje minimalac, najbolje plaćeni informatičari
27.09.2024.•
8
Nema univerzalnog odgovora na pitanje koliki procenat zaposlenih koji prima minimalnu platu je "održiv" za ekonomiju zemlje, jer to zavisi od specifičnih ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora.
EBRD prognozira da će rast BDP-a Srbije dostići 3,8 odsto
26.09.2024.•
3
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je danas da očekuje da će rast BDP u Srbiji ove godine biti brži nego 2023.
Direktorka Infostuda: IT sektor i dalje najplaćeniji, ali je trenutno kod nas u velikoj krizi
26.09.2024.•
15
Stopa nezaposlenosti među mladima je 9,2 odsto, a najtraženiji poslovi su iz oblasti ekonomije, administracije ali i informacionih tehnologija (IT).
Manje pšenice i kukuruza, a više šećerne repe i šljiva
25.09.2024.•
3
Proizvodnja pšenice u Srbiji iznosi 2.901.000 tona, što je za 15,9 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini, saopštio je danas Republički zavod za statististiku (RZS).
Arsić: Srbija je na petom mestu u Evropi po inflaciji, cene se ubrzano približavaju evropskim
25.09.2024.•
3
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić je danas izjavio da zadržava procenu da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije na kraju ove godine biti oko 3,5 odsto.
Rističević: Za deset godina BDP Hrvatske porastao za 50 odsto, a Srbije za 80 odsto
25.09.2024.•
12
Srbija je povećala bruto domaći proizvod (BDP) za poslednjih deset godina za 80 odsto, a Hrvatska za 50 odsto, rekao je danas poslanik u Skupštini Srbije Marijan Rističević (Srpska napredna stranka).
Sa tržišta Srbije povučeno više od 80 proizvoda: Zašto se nebezbedna roba nađe na rafovima?
25.09.2024.•
3
Sanitarnoj inspekciji nedostaje svaki treći inspektor. Koliko ih nedostaje Tržišnoj nije poznato iz javno dostupnih dokumenata, ali je jasno da ni oni nemaju dovoljno ljudi.
"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
24.09.2024.•
17
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
24.09.2024.•
26
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju raspravu o rebalansu budžeta: Ovo je do sada rečeno
24.09.2024.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas raspravu o rebalansu budžeta i još šest tačaka dnevnog reda.
Telekom Srbije se ponovo zadužuje
24.09.2024.•
8
Telekomu Srbije za godinu dana na naplatu dospeva veliki dug - ukupno 23,5 milijardi dinara, što je oko 200 milona evra.
Vučić posle sastanka sa direktorkom MMF: Rezultati Srbije premašuju i najsmelije prognoze
23.09.2024.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Njujorku sa direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda Kristalinom Georgijevom i rekao da je razgovor bio sadržajan i produktivan.
Šta Filip Moris planira u Srbiji?
23.09.2024.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Njujorku sa generalnim direktorom kompanije Filip Moris Jacekom Olčakom.
Komentari 3
Grunf
Alex
Drugo, tako veliki svetski gigant treba da ima tim koji je trebao da se bori sa izazovima koji su prisutni danas, kako u ekonomiji i tehnologiji tako i u svim ostalim granama a sledeće je da pored gradjana prvog reda tj. nemaca tamo postoji mnogo gradjana drugog reda tj EU radne snage ali i treceg kao sto su radnici iz zemalja kao sto je Srbija ali i migranata - tako da jeftine i obnovljive radne snage će biti, to su svakako sve mesec dana obučeni radnici koji rade za nešto malo više od suve egzistencije, jer sto bi sistem bio lud da vam da više… Tako je i u Srbiji ali na žalost još gore, primeri su one fabrike u Novom Sadu (zaboravio sam ime) gde zbog uslova i jer ljudi neće da rade dovlace radnike iz 40-50 km udaljenih mesta a i sećate se da su ljudi tamo i umirali na poslu…
predrag
Seljaci ce vise da uvoze italijanske aute.
I necemo imati toliki "rast" ..
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar