Više od 70 "fantomskih" preduzeća osnovano ove godine: Kako posluju i šta ih karakteriše?
Poreska policija je u prvoj polovini tekuće godine otkrila 74 "fantomska" preduzeća.
Foto: Pixabay
S druge strane, u isto vreme prošle godine bilo je 89 ovakvih preduzeća, kažu za Bloomberg Adriju u Poreskoj upravi Srbije.
Iako je broj "fantomskih" firmi ove godine smanjen za 16,85 odsto, poreznici naglašavaju da je uočen generalni trend porasta ovakvih, nezakonitih, privrednih subjekata.
U prethodnih pet godina najveći broj "fantomskih" preduzeća otkriven je 2021. godine - 320, da bi se taj broj neznatno smanjio u 2022. godini, na 283 i u 2023. na 278.
Nešto manji broj zabeležen je tokom pandemije korone, u 2020. godini, kada je poreska policija otkrila 232 "fantomska" preduzeća, dok je drastično manji broj zabeležen 2019. godine - 92 ovakve firme.
U Poreskoj upravi naglašavaju da se ovakvi privredni subjekti svrstavaju među glavne generatore sive ekonomije.
"Oni su osnovani sa namerom da drugim privrednim subjektima pomognu u izbegavanju plaćanja javnih prihoda. Zbog toga su u žargonu poznati kao 'fantom' preduzeća", objašnjavaju u Poreskoj upravi.
Šta rade "fantomska" preduzeća?
Osnovna aktivnost ovakvih privrednih subjekata, kako kažu, jeste sačinjavanje fiktivne dokumentacije (računi, otpremnice i slično), kao i korišćenje takvih papira za simuliranje pravnih poslova drugih privrednih subjekata, sa jasnim ciljem izbegavanja plaćanja poreza.
"Najčešće se na ovaj način izbegava plaćanje PDV-a, i to neosnovanim korišćenjem prethodnog poreza iz lažnih računa 'fantoma' i 'perača', poreza na dobit, odnosno neosnovano uvećanje troškova korišćenjem lažnih računa i poreza na dohodak građana i doprinosa i to izvlačenje gotovine preko 'fantoma' i 'perača' bez oporezivanja", navode oni.
Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku, kaže za Bloomberg Adriju da su tzv. fantomske firme najprepoznatljivije po tome što nemaju nijednog ili samo jednog zaposlenog i da su najčešće u građevinarstvu i uslugama, ali da među njima ima i konsultantskih firmi i PR i marketinških agencija.
Obrću milione, a skoro otvorili firmu
Prema njegovim rečima, da li je neka firma fantomska ili posluje regularno, može da se vidi tek dubinskom proverom njenih papira.
"Prvo se pogledaju prometi firme. Ako iznose nekoliko miliona dinara, firma radi nekoliko godina i ima kontinuitet, onda se radi o regularnom poslovanju. Međutim, problem i sumnja postoje kada se uoče prometi od nekoliko desetina miliona dinara, a firma je tek nedavno osnovana", ističe Rajić.
Poreska uprava, dodaje Rajić, preko ukupnog prometa, prateći banke i prateći fakture, može da vidi koliki su prometi firmi i gde treba da naloži kontrolu.
I poreski savetnik Aleksandar Vasić smatra da Poreska uprava treba da ima sve neophodne mehanizme da spreči postojanje i poslovanje ovakvih firmi.
"Jasno je zašto se osnivaju takve firme. Preko njih se, uslovno rečeno, pere roba. Ali nije mi jasno kako danas, kada funkcionišu e-fakture i ceo sistem elektronskog fakturisanja, poreznicima može da promakne da neka firma ne plaća uredno porez", ističe Vasić za Bloomberg Adriju.
I on se čudi kako je moguće da opstaju firme koje su tek osnovane, a imaju milionske promete.
"Kako im niko ne zakuca na vrata da pita ko su i odakle im toliko prihoda", objašnjava Vasić.
Mahmud Bušatlija, savetnik za razvoj i investicije, kaže za Bloomberg Adriju da ovakvim preduzećima nije tako teško ući u trag, ali se ne može utvrditi za koga rade, odnosno ko stoji iza takvih firmi.
"Ovakva preduzeća imaju svoju strukturu, imaju direktora, najčešće mali broj zaposlenih ili nemaju registrovane radnike, samo se ne vidi ko njima upravlja. I ovakve firme moraju da imaju knjigovođu koji, doduše, ne mora da bude zaposlen, ali očigledno zna da barata knjigama. Tu je ceo lanac razrađen, gde i dobavljači igraju važnu ulogu", ističe Bušatlija.
Svrha ovakvih firmi je da u njih ulazi novac, kako dodaje, ali da se i prilikom plaćanja nekih faktura te pare vrate u koferčetu ili kesi. I on kaže da su "fantomske" firme u Srbiji najčešće zastupljene u sektoru građevinarstva, gde se obrće jako mnogo novca.
Stručnjaci koji se bave ovim problemom naglašavaju da se vrlo često ovakve "fantom" firme međusobno uvezuju i omogućavaju regularnim privrednim subjektima da u znatnoj meri izbegavaju plaćanje javnih prihoda.
Budžet gubi milijarde evra
Inače, do zvaničnih podataka o ukupnoj vrednosti utaje poreza u Srbiji, kao i poreza koji "fantomske" firme ne plaćaju, teško je doći. Iako je Bloomberg Adria te podatke tražila od Poreske uprave Srbije pre nekoliko nedelja, odgovor nije stigao.
S druge strane, postoje nezvanične procene da budžet Srbije godišnje gubi od pet do šest milijardi evra zbog utaje poreza.
"U Srbiji nema ozbiljnog istraživanja o tome, a procene su da je vrednost utajenog poreza oko pet ili šest milijardi evra godišnje. Ali to je prilično aproksimativno uzeto. Pojedine procene stranih stručnjaka pokazuju da kada se uzmu u obzir siva ekonomija i njeno učešće u BDP-u, zatim godišnja utaju poreza, kao i nameštanje javnih nabavki, dobija se suma od oko 20 milijardi evra. To je novac koji se na godišnjem nivou negde izgubi", kaže Rajić.
S druge strane, u Poreskoj upravi Srbije objašnjavaju kakve poteze povlače kada njihovi inspektori utvrde da neka firma ima obeležja tzv. fantom ili peračkog preduzeća.
"Takva firma se službeno kvalifikuje kao rizični privredni subjekt, i preduzimaju se sve dalje propisane mere u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Suština takvih aktivnosti je da poreska policija ranim identifikovanjem tzv. fantom preduzeća, otkrije i procesuira privredni subjekat koji koristi usluge fiktivnih preduzeća za utaju poreza i tako umanji štetne posledice po celo društvo", objasnili su u Poreskoj upravi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U Srbiju od danas moguć uvoz polovnih vozila iz SAD
30.09.2024.•
1
Pravilnik o ispitivanju počinje da se primenjuje danas, 30. septembra čime zvanično kreće uvoz polovnjaka iz Amerike.
Ko gubi dok banke dobijaju: "Gubimo svi, ali promena bi ugrozila mnoge pozicije"
29.09.2024.•
5
Banke su kod nas skoro pa jedini izvor finansiranja privrednih tokova, preduzetništva, poslovnih poduhvata i zauzimaju više od 90 odsto ovog tržišta.
Živimo li bolje: Šta kaže vlast, šta statistika, a šta stručnjaci
29.09.2024.•
12
Realne zarade u Srbiji u poslednjih 12 godina porasle su za otprilike 46 odsto, odnosno rasle su 3,2 odsto godišnje.
Nemačka auto-industrija bi mogla da uđe u ozbiljnu krizu: Kako će to uticati na Srbiju
29.09.2024.•
8
Kompanija Volkswagen objavila je planove za smanjenje troškova, koji predviđaju i potencijalno zatvaranje fabrika u Nemačkoj prvi put u istoriji.
Nije naodmet znati: Koji sve dodatni troškovi očekuju kupce nekretnina?
29.09.2024.•
4
Kupovina stana često, osim same cene nekretnine, donosi i dodatne nepredviđene troškove.
"Skoro svi u regionu se voze jeftinije od nas": Pregled cena goriva u Srbiji i okolnim zemljama
29.09.2024.•
20
Gorivo, evrodizel i motorni benzin će naredne nedelje ostati na istom nivu cena kao prošle nedelje, ali će takođe ostati i u vrhu u regionu.
Mask će ipak platiti milione dolara Brazilu: Društvena mreža X bi mogla da bude odblokirana
29.09.2024.•
1
Vrhovni sud Brazila odredio je da mreža X treba da plati nešto više od pet miliona dolara pre nego što joj bude dozvoljeno da nastavi sa radom u toj zemlji, navodi se u sudskim dokumentima.
Ovo su poreske obaveze koje nas očekuju u oktobru
29.09.2024.•
0
Kako građani i privrednici ne bi plaćali zatezne kamate na neblagovremeno namirene obaveze, Poreska uprava svakog meseca označi datume i rokove do kojih je neophodno platiti porez.
Bernar Arno bogatiji za 17 milijardi dolara
29.09.2024.•
2
Bogatstvo vlasnika grupacije za prodaju luksuzne robe LVMH Bernara Arnoa poraslo je za 17 milijardi dolara na 201 milijardu dolara.
Svetska banka odobrila 25 miliona evra za nauku i inovacionu delatnost u Srbiji
28.09.2024.•
1
Svetska banka saopštila je da je Srbiji odobrila dodatno finansiranje u iznosu od 25 miliona evra, kroz Projekat akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva (SAIGE).
Nove - stare cene goriva: Litar dizela 190, benzina 176 dinara
27.09.2024.•
6
Objavljene su nove cene goriva.
Veliki broj preduzeća radnicima isplaćuje minimalac, najbolje plaćeni informatičari
27.09.2024.•
8
Nema univerzalnog odgovora na pitanje koliki procenat zaposlenih koji prima minimalnu platu je "održiv" za ekonomiju zemlje, jer to zavisi od specifičnih ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora.
EBRD prognozira da će rast BDP-a Srbije dostići 3,8 odsto
26.09.2024.•
3
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je danas da očekuje da će rast BDP u Srbiji ove godine biti brži nego 2023.
Direktorka Infostuda: IT sektor i dalje najplaćeniji, ali je trenutno kod nas u velikoj krizi
26.09.2024.•
15
Stopa nezaposlenosti među mladima je 9,2 odsto, a najtraženiji poslovi su iz oblasti ekonomije, administracije ali i informacionih tehnologija (IT).
Manje pšenice i kukuruza, a više šećerne repe i šljiva
25.09.2024.•
3
Proizvodnja pšenice u Srbiji iznosi 2.901.000 tona, što je za 15,9 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini, saopštio je danas Republički zavod za statististiku (RZS).
Arsić: Srbija je na petom mestu u Evropi po inflaciji, cene se ubrzano približavaju evropskim
25.09.2024.•
3
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić je danas izjavio da zadržava procenu da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije na kraju ove godine biti oko 3,5 odsto.
Rističević: Za deset godina BDP Hrvatske porastao za 50 odsto, a Srbije za 80 odsto
25.09.2024.•
12
Srbija je povećala bruto domaći proizvod (BDP) za poslednjih deset godina za 80 odsto, a Hrvatska za 50 odsto, rekao je danas poslanik u Skupštini Srbije Marijan Rističević (Srpska napredna stranka).
Sa tržišta Srbije povučeno više od 80 proizvoda: Zašto se nebezbedna roba nađe na rafovima?
25.09.2024.•
3
Sanitarnoj inspekciji nedostaje svaki treći inspektor. Koliko ih nedostaje Tržišnoj nije poznato iz javno dostupnih dokumenata, ali je jasno da ni oni nemaju dovoljno ljudi.
"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
24.09.2024.•
17
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
24.09.2024.•
26
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Komentari 3
predrag
To je posebna mafija i kasta.
A drustvu potpuno nepotrebna. Paraziti.
Problem je sto i mi imamo zapadne savetnike i ljude koji se vracaju sa Zapada i znaju sve te manifetluke.
Prvo su ukinuli SDK je je on omogucavao da se svi putevi para uprate i sada mogu da kradu do mile volje.
A212
Bojan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar