Američke sankcije NIS-u: Treba li država da otkupi udeo u NIS-u i hoće li ga se Rusi odreći?

Državni zvaničnici poslednjih dana ubeđuju javnost da Srbija ima novca da otkupi ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije a finasijski stručnjaci tumače da li je to jasna namera ili spekulacija.
Američke sankcije NIS-u: Treba li država da otkupi udeo u NIS-u i hoće li ga se Rusi odreći?
Foto: 021.rs
Struka, međutim, smatra da to nije moguće bez dodatnih zaduženja, a tu priču dodatno podgreva i planirana emisija dinarskih državnih obveznica u iznosu od preko milijardu evra.
 
Prošlo je gotovo mesec dana od kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da su Sjedinjene Američke Države odlučile da uvedu saknkcije Naftnoj industriji Srbije.
 
Ipak, od tada do danas još nema zvanične potvrde od strane američkih zvaničnika. Za sada, usred priče o sankcijama NIS-u, u Srbiju dolazi zamenik državnog sekretara SAD, Ričard Verma.
Vučić je, pak, ovih dana nagovestio da veruje da će taj papir dobiti oko 15. januara, "možda u ponedeljak ili petak".
 
SAD bi uvele sankciju NIS-u, ukoliko do njih dođe, zato što se nalazi u većinskom vlasništvu ruskog kapitala, odnosno Gasproma.
 
Zbog toga se u ovih mesec dana u javnosti spekuliše o otkupu ruskog udela i potencijalnoj nacionalizaciji NIS-a, a ministar finansija Siniša Mali, kao i predsednik Vučić tvrde da Srbija za to ima spreman novac.
 
Međutim, Mali se ogradio uz reči da "ipak postoji problem oko strukture budžeta, ali da će se rešenje pronaći", piše Danas.
Ekonomista Dragovan Milićević tvrdi da Srbija ima para za to, ako se dodatno zaduži.
 
"To je valjda sada svima jasno“, naglašava on i dodaje da on to ovog puta odobrava.
 
"Za razliku od ostalih situacija, ja to podržavam, jer se radi o strateškoj firmi koja po prirodi donosi veliki profit, samim tim bi i rok povraćaja bio povoljan", objašnjava Milićević.
 
On, međutim, upozorava na to da se tada postavlja pitanje "kvaliteta menadžmenta".
 
"Ako se ponovi situacija sa NIS-om pre 15 godina, scenario je poznat", ukazuje sagovornik Danasa.
 
On smatra i da je to trenutno više stvar politike nego struke, kao i da  postoji nekoliko nedoumica oko toga šta znači otkupiti većinski paket.
 
"Pitanje je da li Srbija hoće da ima većinski, dominantni ili stopostotni udeo. Po meni, oskudne su informacije da li bi oni istrajali na sankcijama kada bi Gasprom imao i jednu akciju", zaključuje Milićević.
 
Glavni broker "Momentum sekjuritiza" Nenad Gujaničić tvrdi da je čitava tematika oko NIS-a bazirana na spekulacijama, koje, kako je rekao, iznosi državni vrh.
 
"Jasno je da je cilj Zapada da smanji ruski uticaj na Balkanu, ali teško je poverovati da će to raditi na način da će sankcionisati čitavu jednu državu. Jer niti jedne sankcije prema NIS-u ne mogu sprečiti funkcionisanje kompanije, osim da se zabrani uvoz sirove nafte u našu zemlju, a to već nisu sankcije prema kompaniji već čitavoj zemlji", objašnjava on.
 
Ako ne bude ekstremnih sankcija, smatra Gujaničić, nema nijednog razloga da se ruska strana odrekne većinskog vlasništva u NIS-u.
 
On je mišljenja da emitovanje državnih obveznica nema veze sa pričom oko NIS-a.
 
"To je posledica činjenice da moramo da se zadužujemo da bismo finansirali budžetski deficit i isplatu dospelih obveznica", ukazuje naš sagovornik.
 
On takođe veruje da je dobro što država nije većinski vlasnik NIS-a.
 
"Već se na velikom broju primera pokazalo da ne postoji efikasno korporativno upravljanje državnih kompanija, odnosno poslovanje državnih kompanija isključivo je pod partijskom kontrolom što pre ili kasnije vodi do stvaranju gubitaka", podseća on.
 
NIS je, kako naglašava, bio u "očajnom stanju" pre nego što su ga preuzeli Rusi.
 
"Ako se izuzme netransparentan način prodaje, sve ostalo što se zbivalo sa tom kompanijom išlo je u korist građana. Da je kompanija ostala pod državnom kontrolom svedočili bismo scenariju EPS-a ili Telekoma, gde su kompanije dovedene na rub egzistencije zbog neadekvatnog upravljanja. NIS je trenutno jedna od boljih domaćih kompanija i to pre svega zahvaljujući većinskom vlasniku, a bio bi još bolji da je postojala valjana kontrola poslovanja od strane države koja ima skoro 30 odsto akcija", navodi Gujaničić.
NIS trenutno na berzi vredi oko milijardu evra, podseća on.
 
"Ipak, svi znaju da je to vrednovanje prilično nerealno, jer su prometi na domaćem tržištu više nego slabi. NIS kao kompanija se nalazi u prilično dobrom stanju, premda će ova poslovna godina biti značajno lošija nego prethodne dve", upozorava Gujaničić.
 
Ako bi većinski vlasnik zaista želeo da proda kompaniju na fer i transparentan način na međunarodnom tenderu, Gujaničić veruje da bi mogla da se postigne cena koja je čak dva ili tri puta veća od trenutne cene na berzi.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Tozo

    10.01.2025 12:38
    Zaista, zašto su nestašice vode u Novom Sadu? Izgradilo se previše dodikara pa se raja tušira?
  • Navu

    10.01.2025 12:33
    Nemate pojma
    Koliko su rusi oprali nasih para u tom istom nis-u. Lazno prikazivanje ulaganja ,afera u samoj firmi koja nikad nisu smela izaci u javnost , mobing nasih ljudi o zenama da ne pricamo gde su ih gledali i ponasali se prema njima kao prema najgorim ku....a. Narod ce tek videti kakav je to sistem lopovluka sproveden u Nis-u u saradnji rusa sa nasim ljudima. NAMESTENIH TENDERA I NAPUCAVANJE RACUNA.
  • Hm...

    10.01.2025 10:55
    Izgleda da imamo para na bacanje: povećanje plata i penzija od 8 %, povećanje plata za prosvetare iz dva dela, korupcija i mito mladima za stanove, uzimanje dela budžeta od svake opštine i grada i guraj u besplatan prevoz u BG, u EXPO 2027, dve milijarde evra samo za kamate za silne kredite bez redovnih rata, sad ovo...Da država otkupi tako što će uzeti npr. novi kredit iz Arapskih zemalja pa onda nekim čudom da se to na volšeban način proda nekom "podobnom" tajkunu bliskog vlastima...A u međuvremenu diži cene poreza,struje,vode koje opet nema,gasa,informatike, sahranjivanja i grobnih mesta...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Meta počinje da deli hiljade otkaza

Kompanija Meta počela je da obaveštava zaposlene u SAD o otkazima, što bi do kraja meseca trebalo da dovede do gašenja hiljada radnih mesta.

Dečji dodatak od januara 4.300 dinara

Osnovni iznos dečjeg dodatka koji se isplaćuje roditeljima i starateljima po detetu od 1. januara je 4.299,63 dinara, a za samohrane roditelje i staratelje je za 30 odsto veći i iznosi 5.589,5 dinara.