
Tabaković: Ograničiće se kamantne stope na skoro sve kredite
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da se Predlogom zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju kamatne stope na skoro sve vrste kredita.

Foto: 021.rs
To uključuje stambene kredite, potrošačke i gotovinske kredita, uključujući i kreditne kartice, kao i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje.
"Novim zakonom predloženo je ograničenje kamatnih stopa koji imaju za cilj da spreče banke da naplaćuju previsoke kametne stope, popout kamarta na kreditne kartice, dozvoljna i nedozvoljena prekoračenje i gotovinske kredite, kao i da u u slučaju naglog rasta kamatnih stopa, poput onog u 2022. i 2023. godini, taj rast bude usporen za korisnike i da im ostavi više vremena za prilagođavanje na novu stopu", kazala je Tabaković na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije na kojoj je obrazlagala predloge četiri zakona koje je podnela NBS.
Cilj je, kako je dodala, i da se banke podstaknu da odobravaju, a korisnici da uzimaju stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom.
"Maksimalan stopa koju smo predložili za stambene kredite je prosečna ponderisana stopa na stanje tih kredita uvećana za jednu četvrtinu te stope. Pri tom, uvećanje prosečne ponderisane stope će se primenjivati tek od 2028. godine, a do tada postoje dve prelazna perioda. Prvi traje tokom 2025. kada će maksimalna stopa iznositi pet procenata na sve postojeće i na novoodobrene stambene kredite sa promenjivom stopom, kao i na one odobrene sa fiksnom stopom", kazala je guvernerka.
Ona je dodala da će drugi prelazni period važiti tokom 2026. i 2027. godine "kada će maksimalna stopa biti jednaka prosečnoj ponderisanoj stopi na postjeće stanje kredita za promenjivu stopu i novoodobrene za fiksnu stopu, uvećane za jednu petinu".
"Smatramo da se na ovaj način obezbeđuje da ograničenje stope kredita ne dovodi u pitanje funkcionisanje tržišnih mehanizama, a da se istovremeno obezbeđuje postepenio prilagođavanje tržišnim stopama uz predviđena ograničenja", rekla je Tabaković.
Ona je podsetila da su zbog isteka prethodne privremene mere NBS, a u nastojanju da se nastavi pomoć građanima Srbije, ova ograničenja već u primeni od 1. januara ove godine.
"Predložili smo i ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice, dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje. Za kreditne kartice će do sledeće promene referentne stope NBS ona iznositi 17,75 odsto, a za dozvoljeno i nedozvoljeno prekorčenje 19,75 odsto. S obzirom na prosečnu tržišnu stopu na ove proizvode, već od 1. januara je došlo do smanjenja kamatne stope na kreditne kartice za više od 4,58 procentnih poena, kod dozvoljenog prekoračenja za više od 8,17 nprocentnih poena, a kod nedozvolenog prekoračenja za vše od 6,3 procentna poena", kazala je guvernerka.
Dodala je da je uvedeno i ograničenje koje se odnos i na gorovinske i potrošačke kredite, pa bi tako maksimalna stopa za ove kredite iznosila 14,75 odsto, dok bi efektivna stopa bila ograničena na 15,75 odsto.
"Ova ogničenja će posebno uticati na određene korisnike ovih kredta gde su kamatne stope znatno iznad prosečne stope na tržištu, poput kredita za penzinere, i uopšte manjih iznosa kredita sa veoma kratkim rokovima dospeća", kazala je Tabaković.
Ona je podsetila da su i ove stope već u primeni.
"Jedna od ključnih novina predlođenog zakona je i obaveza banke da korisnicima koji imaju problem u otplati kredita ponude olakšice, posebno korisnicima stambenih kredita kojima banka mora da ponudi najmanje dve opscije, i to da korisnik u roku od najmanje 60 dana sam može da proda nekretninu i iz kupoprodajne cene izmiri dug prema banci i, pod dva, da prenese pravo svojine na banku čime se smatra da je izmirio dug prema banci", objasnila je guvernerka.
Kako je istakla, na ovaj način će se sprečiti da zbog niskih cena po kojima se hipotekovane nekretnine uobičajeno prodaju u izvršnom postupku, korisnici ostaju bez stana, a da i dalje duguju banci.
Dodala je da druga zakonska unapređenja uljučuju bolje i efikasnije informisanje korisnika usluga, kao i unapređenje po prigovoru i pritužbi korisnika.
Predlogom zakona o izmena i dopuna Zakona o bankama, kako je navela, želi se dodatno unapređenje te oblasti.
"Predloženim rešenjima pokušali smo da stvorimo pravne pretpostavke za unapređenje i osavremenjavanje poslovanja banaka u celini, kao i usklađivanje regulatornog i supervizorskog okvira za banke sa propisima EU", kazala je Tabaković.
Naglasila je da se jedna od najvažnijih novina odnosi na obrazovanje Fonda za restrukturiranje banaka kojim će upravljati NBS.
"Tim fondom se obezbeđuje dodatana zaštita zavnih sredstava, s obzirom na to da eventualno spasavanje banaka u cilju zaštite finansijske stabilnosti i interesa deponenata ne treba da padne na terest poreskih obveznika, već na one koji prouzrokuju ovakvu situaciju, odnosno na same banke", navela je guvernerka.
Ona je rekla da se ovim predlogom zakona pojačavaju supervizorska ovlašćenja NBS.
"Uvedeni su i novi mehanizmi kontrole i dužnosti banke, naročito u oblasti koroprativnog upravljanja, uključujući i obavezu identifikovanja ključnih funkcija i nosilaca tih funkcija u bankama od kojih će neki biti u obavezi da pribave prethodnu saglasnost NBS. Predloženim rešenjima se pojačavaju i obaveze banaka u oblasti upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnom preporukama", kazala je Tabaković.
Govoreći o Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o NBS, ona je navela da je osnovni cilj zakona usmeren ka "daljem razvoju savremenih rešenja u vršenju funkcije centralne banke, kako bi bile još efikasnije u odgovoru na novine na finansijskim tržištima".
Tabaković je istakla da je jedna od novina pravo preča kupovine NBS zlata koje je dobijeno eksploatacijim u Srbiji.
"Učvršćivanjem zakonskog prava preče kupovine zlata prirodni resursi Srbije se na najbolji način čuvaju i korste za naše potrebe, za uvećanje deviznih rezervi, umesto da se koriste za potrebe drugih zemalja. Predloženo je da se ovo pravo ostvaruje na tržišnim principima, pa će se uzimati u obzir cena zlata na svetskom tržištu, čime se obezbeđuje poštovanje pravila konkurencije, a privredna društa koja se bave eksploatacijom zlata stavljaju se u jednak položaj", ukazala je guvernerka.
Prema njenim rečima, tim predloženim zakonskim rešenjem se unapređuje i rad Saveta guvernera NBS.
"Pri izboru članova ovog Saveta vodiće se računa o postojanju znanja i iskustava u oblasti koje su u novije vreme dobile na značaju, kao što su upravljanje rizicima, usklađeanost poslovanja i bezbednost IKT sistema", rekla je Tabaković.
Navela je i da se predloženim zakom stvara i pravni osnov da NBS izdaje dinar u digitalnom obliku, ukoliko okolnosti to budu iziskivale u budućnosti, i propisuje da je to isključivo pravo centralne banke.
"Predlogom zakona se vrši i dalje usklađivanje sa pravniom tekovinama EU u okviru pregovaračkog poglavlja 17, koje se odnosi na ekonmsku i mopnetarnu politika", kazala je Tabaković.
Govoreći o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, navela je da su razlozi za njegovo donošenje zasnovani na potrebi za daljim unapređenjem pravnog okvra za kontrolu deviznog i menjačkog poslovanja i jačanje nadzornih ovlaščenja NBS, koje su 2019. vraćena od Poreske uprave u centralnu banku.
"Mogućnost izricanja ozbiljnih i odvarćajućih administrativnih kazni u postupku kontrole menjačkog poslovanja je izmena u odnosu na postojeće stanje prema kome je NBS mogla samo da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlašćenog menjača u slučaju utvršene nepravilnosti", rekla je guvernerka, dodajući da u praksi nisu donošene kazne adekvatne prekršajima.
Ona je objasnila da će sada NBS moći neposredno da utiče na postupanje ovlaščenog menjača, čime će doprineti dodatnoj finansijskoj discipline u ovom segment pružanja finansijskih usluga.
"Ovim segmentom zakona predviđeno je ovlašćenje NBS da u postupcima kontrole neovlašćenog obavljanja menjačkih poslova, odnosno kontrole kupovine ili prodaje deviza suprotno zakonu, može da izrekne novčane kazne licima koja neovlašćeno obavljaju ove poslove, kao i da pokrene postupak prinudne likvidacije, odnosno brisanje iz APR-a", kazala je Tabaković.
Poslanici su na današnjoj sednici Odbora za finasije usvojili te predloge zakona, kao i predloge još četiri zakona koji se odnose na davanje finansijskih garancija "Srbijagasu" za nekolko projekata, koje je podnela Vlada Srbije.
Usvojeni su predlozi zakona o davanju garancije Srbije u korist banke Inteza za izmirivanje obaveza "Srbijagasa", po osnovu ugovora o kreditu radi izgradnje razvodnog gasovoda Beograd-Valjevo-Loznica, kao i zakona o davanju garancije Srbije u korist OTP banke Srbija i banke Poštanska štedionica za izmirivanje obaveza "Srbijagasa" po osnovu ugovora o kreditu radi izgradnje primopredajnih stanica Horgoš, Podzemno skladište gasa Banatski Dvor i Loznica.
Takođe, usvojeni su i Predlog zakona o davanju garancije Srbije u korist banke Inteza i Banke Poštanska štedionica za izmirivanje obaveza "Srbijagasa" po osnovu ugovora o kreditu radi izgradnje razvodnog gasovoda Leskovac-Vranje, kao i Predloga zakona o davanju garancije Srbije u korist Banke Poštanska štedionice za izmirivanje obaveza "Srbijagasa" za finansiranje razvoja distributivne mreže, uključujući merne stanice, kao i rehabilitaciju gasovodnog sistema i jačanje transportnih i skladišnih kapaciteta gasovoda u Srbiji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nabavka "Falkona 6x": "Kupovina prestižnog aviona u jeku krize ostavlja gorak ukus u ustima"
24.04.2025.•
10
U jeku društvene krize izazvane sumnjama na brojne koruptivne radnje, u Beograd je sleteo novi avion "Falkon 6x", za koji se ne zna zasigurno ni ko ga je kupio ni koliko je koštao.
Evropska unija kaznila Epl i Metu zbog kršenja pravila digitalne konkurencije
23.04.2025.•
0
Nadzorni organi Evropske unije (EU) kaznili su danas tehnološke kompanije "Epl" i "Meta" sa više stotina miliona evra zbog pojačanja primene pravila digitalne konkurencije u EU.
Svetska banka: Ekonomski rast u Srbiji će ove godine biti 3,5 odsto
23.04.2025.•
1
Privredni rast ekonomija u razvoju Evrope i Centralne Azije verovatno će se usporiti, navodi se u danas objavljenom ekonomskom izveštaju Svetske banke za ta područja.
NIS zatražio od SAD odlaganje sankcija i posle 28. aprila
23.04.2025.•
3
NIS je saopštio da je podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena najavljenih sankcija SAD od 28. aprila ove godine.
Rezultati Tesle poprilično loši, Mask rekao da će više da se posveti kompaniji
23.04.2025.•
1
Izvršni direktor Tesle i bliski savetnik Donalda Trampa, Ilon Mask, izjavio je da će od maja posvetiti mnogo manje vremena vođenju komisije za efikasnost vlade (DOGE).
Istraživanje: Većina Nemaca ne može da zamisli budućnost bez keša
23.04.2025.•
3
Većina ljudi u Nemačkoj ne može da zamisli budućnost bez gotovine, pokazalo je istraživanje koje je naručila centralna Bundesbanka.
Istraživanje: Smanjuje se broj startapa u Srbiji
22.04.2025.•
1
U Srbiji se broj startapa u 2024. godini smanjio.
MMF: Carine će opteretiti svetsku privredu, očekivani svetski privredni rast revidiran na dole
22.04.2025.•
0
Carine koje je uveo predsednik SAD Donald Tramp i uzvratne mere drugih zemalja će snažno opteretiti svetsku ekonomsku aktivnost ove godine, oceno je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) u izveštaju.
Ponovo sledi moljakanje za naftu
22.04.2025.•
10
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
5
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
4
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Komentari 2
Dejan
Баба Перса
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar