Novosađani, želite besplatan javni prevoz? Može, idite u Beograd

Vožnja gradskim saobraćajem je od 1. januara besplatna... u Beogradu.
Novosađani, želite besplatan javni prevoz? Može, idite u Beograd
Foto: 021.rs
Troškovi će se prevoznicima plaćati iz budžeta grada Beograda - bilo je kratko, ispostaviće se polutačno, objašnjenje. 
 
Izostavljeno je najvažnije - finansiranje nekoliko urbanističko-građevinskih radova, od velikog značaja za prestonicu, ali bez ikakve funkcije za građane iz ostatka Srbije, prethodno je sa gradskog budžeta prebačeno na "saveznu" kasu.
Volja narodnih poslanika
 
Tako je postalo moguće da se novac koji je Beograd planirao tokom 2025. godine da utroši na izgradnju novog mosta preko Save i tunela ispod Terazija, preusmeriti prema prevoznicima u javnom gradskom saobraćaju. 
 
Zapravo, sve se zasniva na tome da je Skupština Srbije voljom narodnih poslanika prihvatila da finansira ono što je tipična lokalna obaveza Beograda. Time se ujedno i odustalo od izgradnje popriličnog broja objekata u provinciji, važnih za lokalne zajednice.
 
Rezultat je poguban po unutrašnjost Srbije, neuporedivo manje razvijenu od glavnog gada, kao i tamošnje žitelje, čiji standard teško može i da se meri sa kvalitetom življenja stanovnika jedine metropole na ovim prostorima. 
 
Pokazalo se da je ono što Beograđani doživljavaju kao "besplatan javni prevoz" zapravo apsurdan namet provincijalcima da svojim trudno zarađenim parama finansiraju vozikanje po gradu mnogo bogatijeg stanovništva glavnog grada.
Decenijsko neplaćanje
 
Samo izrazito bogati gradovi, poput, recimo, Beča, mogu da sanjaju o luksuzu kakav je besplatan javni prevoz. Prethodno su decenijama ove metropole žestoko ulagale novac poreskih obveznika i druge prihode u urbani razvoj, puteve, raskrsnice, sisteme grejanja, lokalnu distribuciju struje, inetrneta i u sve ono što čini urbanitet. Tek potom postupno su gradile ili još uvek grade uslove kako bi i lokalni prevoz finansirale iz budžeta.
 
Glavni grad Srbije je na svetlosnu milju daleko od snage i bogatstva za svojevrstan luksuz. Tačnije Beograd ima velike probleme upravo sa javnim saobraćajem. Decenijama ne može da ih reši, počevši od izuzetno niske naplate karata.
 
Onaj ko u prestonicu dođe sa strane izgleda smešno kada poželi da kupi kartu za tramvaj ili bus; ostali putnici ga iščuđeno gledaju. Neplaćanje se toliko odomaćilo da svako ko pokuša da plati prevoz, drugima izgleda kao nekakav čudak, od glavnog toka ponašanja posve odudaran lik. Njegova sklonost ka ispunjavanju obaveze se doživljava gotovo kao iritiranje.
 
Kako do 300 miliona evra
 
Upravo Šapić je bio taj ko je raskinuo ugovor po kome je prethodna beogradska vlast pokušavala da reši pitanje naplate karata. Privatnim prevoznicima u gradskom javnom saobraćaju je ukidanjem reda vožnje omogućio da barem udvostruče profit, ali prevoz je funkcionisao sve slabije. 
 
Pokušaj da se poveća naplativost time što je cenu karte kupovinom preko mobilnog aparata drastično snizio pokazao se ne samo jalovim, već i smrtnim udarcem u pokušaje da se naplata karata nekako revitalizuje.
 
Prihodi od prodaje karata Gradskog javnog i angažovanih privatnih preduzeća bili su katastrofalno niski, jedva tridesetak miliona evra, dok su subvencije iz gradskog budžeta bile gotovo šest puta veće. U budžetu Beograda za 2025. piše da se planira isplata od 296 miliona evra privatnicima kao nadoknada za karte. Tu je još oko 185 miliona evra za organizaciju saobraćaja i razvoj infrastrukture. Ukupno otprilike 480 miliona, trećina od 1,45 milijardi evra na koliko je planiran gradski budžet.
Iznova svake godine
 
Jasno je da je naplata karata neophodna kako bi grad uopšte funkcionisao. No, nekadašnji sportski as se okrenuo demagoškoj kupovini poena kod birača, u čemu mu je obilato pomogla republička poslanička većina prihvatajući da troškove (za sada) dva skupa beogradska projekta ispostavi građanima u unutrašnjosti i tako da posredno finansiraju vozikanje Beograđana ulicama prestonice.
 
Ukoliko postoji želja da se navodno besplatni javni prevoz uspostavi na duže vreme, najgore od svega je što se svake godine mora praviti slično prevaljivanje troškova na teret građana po unutrašnjosti i stalno iznova po najmanje 300 miliona evra iz provincije preusmeravati u beogradsku kasu kako bi se prestoničko stanovništvo uživalo u besplatnoj vožnji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • sole

    09.01.2025 00:29
    Meni je to skroz ok. Kontam da će i u NS biti jednom.
  • Wolfie

    08.01.2025 21:04
    Nigde ne postoji info da su gradjanima sa e-walleta tj. ns smart kartica poskidali novac. U call centru kažu da se radi o grešci. Istražite pls.
  • ОБСЕРВЕР

    08.01.2025 19:47
    Тако је почело....
    Комшо, тако је почело, Хрвати су грактали да су њихове паре од туризма отишле за Београд. Ево и данас им фали пара...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Auto-put Teofila Pančića

"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.

Država protiv društva

Kriza u Srbiji traje već puna tri meseca. Ona ne dolazi iz sukoba između političkih stranaka, koalicija, ili struja. Ona dolazi iz sukoba između države i društva.

Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?

Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.

Pritisak, pritisak, pritisak...

Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.

Generalni štrajk

Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.

Zdravlja, ljubavi i blokada

Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.

Pismo mladom novosadskom pesniku

Portal 021.rs objavljuje odlomak iz romana "Pet debelih pesnika" Predraga Đurića koji je nedavno osvojio nagradu "Stevan Pešić" i koji se našao u širem izboru za NIN-ovu nagradu.

Pa, ne mogu da ih kupe

Javnost je preplavljena vestima, blokadama, sjajnim dosetkama i još boljim transparentima studenata.