Ideja Evropljana: Žele da data baze pošalju u svemir zbog potrošnje struje

Možda to neće biti do 2036. godine, ali Evropa razmatra kako da pošalje data centre u svemir na održiv način.
Ideja Evropljana: Žele da data baze pošalju u svemir zbog potrošnje struje
Foto: Pixabay
Otkako je generativna veštačka inteligencija (AI) uzletjela, potražnja za informacionim centrima je naglo porasla, ali s nedostatkom zemljišta i potrebom za strujom, Evropa razmatra mogućnost slanja takvih centara u svemir u pokušaju da obezbedi suverenitet podataka i energetsku efikasnost.
 
Nedavna studija pokazala je da je tehnički, ekološki i ekonomski izvodivo lansirati data centre u orbitu na način koji je manje energetski intenzivan od posedovanja centara na Zemlji.
 
"Danas možemo reći da su rezultati vrlo ohrabrujući. Pronašli smo rešenje koje je tehnički izvodivo, finansijski ima smisla i ima manji karbonski otisak nego na Zemlji", rekao je Damijen Dumstijer, koji stoji iza studije iz "Thales Alenia Space".
Za izradu studije bilo je potrebno 16 meseci i dva miliona evra. Koordinisao ga je "Thales Alenia Space" u ime Evropske komisije.
 
Data centri fizički su objekti u kojima se nalaze kompjuterski sistemi organizacije i velika količina podataka kojima se može pristupiti sa bilo kog mesta na svetu. Potrebno im je puno energije da bi radili i da se ne bi pregrejali.
 
Do 2026. data centri mogli bi koristiti ukupno 1.000 teravat-sati godišnje, procenjuje Međunarodna agencija za energiju (IEA), dodajući da je to otprilike jednako potrošnji električne energije u Japanu.
Ideja svemirskog data centra je da bi mogao raditi na solarnu energiju, što ga čini manje energetski intenzivnim. Ali tako ambiciozan projekat verovatno ne bi bio spreman do 2036, rekao je Dumstijer i problem je već pred našim vratima.
 
"Postoji mala grupa kupaca koji su neverovatno moćni i gladni prostora za data centre i imaju duboke džepove", rekao je za Euronews Next Kevin Restivo koji vodi istraživanje evropskih data centara u konzultantskoj kompaniji za nekretnine CBRE.
 
Ovi kupci su velike tehnološke kompanije kao što su Microsoft, Amazon Web Services i Google, koje su poznate kao "hiperskaleri".
 
Restivo je rekao da postoji nedostatak raspoložive električne energije na većini evropskih metropolskih tržišta i da je sve teže pronaći ili osigurati odgovarajuće zemljište s pristupom dovoljno snažnom izvoru električne energije.
 
Kao rezultat toga, videćemo data centre izgrađene u delovima evropskih zemalja koje ih pre nisu imale, rekao je, ukazujući na Microsoftovu kupovinu zemljišta u Jorkširu u severnoj Engleskoj, koja ne slučajno već ima osiguranu struju u zemlji.
 
Što se tiče slanja data centara dalje, njihovo slanje u svemir trenutno je više plod mašte nego stvarnost, rekao je Restivo.
 
"Ipak, mislim da su istraživanja data centara u svemiru ili pod vodom vredni poduhvata", rekao je za Euronews Next, dodajući da je testiranje parametara razvoja data centara ključno za rast industrije.
 
Takav razvoj mogao bi uključivati ​​mogućnost korišćenja drugih metoda napajanja osim povezivanja na električnu mrežu ili autonomnog rada data centara uz minimalnu intervenciju.
 
Ali prednosti istraživanja dalekih ideja kao što su svemirski data centri takođe mogu omogućiti razvoj drugih svemirskih tehnologija, poput robotike ili lansera.
 
Kako bi svemirski data centri bili energetski efikasni, biće im potreban novi tip lansera koji proizvodi 10 puta manje emisija, prema studiji. Data centri bi takođe trebalo da ostanu u orbiti s raketnim gorivom, pa bi možda trebalo pronaći alternativu.
 
Dumstijer je rekao da je u razgovorima s francuskom "Ariane Group" i nemačkom svemirskom kompanijom, koja je rekla da dobijanje ekološki prihvatljivijeg lansera nije izvodivo sutra, ali bi moglo biti za nekoliko godina.
Drugi problem je osigurati da svemirski data centri ne doprinesu zaostatku zaboravljenih satelita. Dumstijer je rekao da će data centri kružiti na visini od oko 1.400 kilometara, što je više od svemirskih satelita.
 
Ali osiguravanje da svemirski data centri imaju dug vek trajanja i da se materijali mogu ponovo koristiti ključno je za postizanje ciljeva održivosti.
 
Svemirski data centri mogli bi vratiti "informacioni suverenitet Evropljanima i mogu Evropi dati vodeću priliku za implementaciju i šansu da postane lider u svemirskom sektoru", rekao je on.
  • Johnny

    09.07.2024 08:41
    Niko nije spomenuo, barem ne u ovom tekstu, način pristupa tim podacima u svemiru. Neću ulaziti u to da li je izvodljivo ili ne, ali ako to urade, kako će obezbediti dovoljni propusni opseg i brzinu pristupa podacima u takvim data centrima? Nije čak toliki problem ni propusni opseg, ali brzina pristupa će sigurno biti daleko viša nego brzina pristupa kroz optičko vlakno, da ne govorim o tome što se tim podacima neće pristupati direktno, već kroz više čvorišta. Ako to podigne brzinu pristupa na 100, 200, 500ms, to baš i neće biti neko lepo korisničko iskustvo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija