Reakcija na najavu vraćanja obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj: Moguća tužba, protesti...

Centar za ekonomsko obrazovanje (CEO) pozvalo je Vladu Hrvatske da odustane od obaveznog vojnog roka, za koji kažu da je štetan.
Reakcija na najavu vraćanja obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj: Moguća tužba, protesti...
Foto: 021.rs
Ovaj Centar u suprotnom najavljuje pravne korake, uključujući predlog za ocenu ustavnosti, tužbu Evropskom sudu za ljudska prava, ali i javne proteste. 
 
Građani, organizacije civilnog društva, sindikati i udruženja poslodavaca pozvani su da se pridruže peticiji protiv vraćanja obaveznog vojnog roka.
Iz Inicijative CEO saopšteno je da se peticija može potpisati na internet adresi vojnirok.hr, na kojoj se može naći i više informacija o ciljevima i argumentima inicijative.
 
O vraćanju obaveznog služenja vojnog roka govorio je i premijer Andrej Plenković, a Glavni štab Oružanih snaga već je pripremio predlog koji će biti upućen Vladi.
U Centru za ekonomsko obrazovanje, međutim, smatraju da je ovaj predlog protivustavan, krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i ekonomski je štetan.
 
"Pozivamo Vladu Hrvatske da odustane od uvođenja protivustavnog, protivkonvencijskog i ekonomski štetnog vojnog roka. Vlada treba da razmotri i uvede drugačije politike poput revizije plata vojnih službenika i uspostavljanja robusne ugovorne zalihe. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje odbrambene funkcije bez kršenja prava i sloboda građana i s manje troškova za ekonomiju", poručuju iz Inicijative.
 
Prema Ustavu Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savesti, što im omogućava da, zbog svojih verskih ili moralnih uverenja, odbiju učestvovanje u vojnim dužnostima i umesto toga izvršavaju civilnu službu. Ovo pravo je takođe zagarantovano članom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, Evropski sud za ljudska prava ističe da civilna služba ne sme imati odvraćajući ili represivni učinak, čemu se protivi najava ministra odbrane Ivana Anušića, naglašavaju iz pomenutog centra.
 
Podsećaju da je u presudi iz 2018. godine protiv Jermenije, Sud u Strazburu zaključio da alternativna služba ne sme trajati više od 50 odsto duže od vojnog roka.
 
U slučaju Jermenije, gde je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne, Sud je utvrdio povredu članka 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu iz Inicijative protiv obaveznog vojnog roka, sugeriše da bi najavljene promene u Hrvatskoj takođe predstavljale kršenje prava na prigovor savesti.
 
Osim kršenja prava na slobodu savesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom.
Prema važećem Zakonu o odbrani, svi državljani između 18 i 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene) su vojni obveznici. Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uslovima kao i muškarci, zakon ih izričito oslobađa i obaveze služenja vojnog roka.
 
Ministar Anušić je najavio da će tako ostati i u novom zakonu, što inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti polova.
 
Inicijativa takođe naglašava ekonomske posledice vojnog roka, ističući da bi prisilno služenje imalo značajan negativan učinak na tržište rada.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio Peru

Zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihterovoj skali potresao Peru rano jutros, a prema navodima vlasti te zemlje, još uvek nema podataka o eventualnim žrtvama, prenosi Asošijeted pres.