
DRI: Sve što nije u redu sa upravljanjem opasnim otpadom (a mnogo toga nije u redu)
Srbija je druga evropska zemlja po količini opasnog otpada koji se u njoj generiše. Čak 30 odsto opasnog otpada na kontinentu dolazi iz Srbije.

Foto: 021.rs
Ovo je samo jedan od podataka iznet u izveštaju Državne revizorske institucije (DRI) zasnovanom na reviziji svrsishodnosti poslovanja upravlja opasnim otpadom u periodu od maja do novembra prošle godine.
U objavljenoj reviziji iznose se brojni zabrinjavajući nalazi, uključujući i taj da u celoj zemlji samo jedan operater odlaže i upravlja rudarskim otpadom na osnovu dozvole i plana upravljanja otpadom.
U objavljenoj reviziji iznose se brojni zabrinjavajući nalazi, uključujući i taj da u celoj zemlji samo jedan operater odlaže i upravlja rudarskim otpadom na osnovu dozvole i plana upravljanja otpadom.
Problemi se javljaju i kada je reč o tretiranju medicinskog otpada i odlaganju opasnog otpada iz domaćinstava. Nedostatak kvalitetnog i redovnog nadzora samo doprinosi održavanju ovakvog statusa.
Nepouzdano, nepotpuno i neodgovorno
Upravljanje opasnim otpadom u Srbiji nije dobro regulisano od prve karike u lancu. Kako navodi Državna revizorska institucija, nisu stvoreni mehanizmi za potpunu primenu postojećih zakonskih i podzakonskih akata za upravljanje opasnim otpadom.
Ne prate se ciljevi i stope sakupljanja i tretmana baterija i akumulatora, otpada od električne i elektronske opreme i otpadnih vozila.
"Postupak izdavanja dozvola za upravljanje opasnim otpadom nije dobro urađen, registar izdatih dozvola nije kompletan. Zato nije moguće utvrditi ukupne kapacitete postrojenja za tretman opasnog otpada", nalazi DRI.
Dodaje se i da podaci o količini i tretmanu nisu u potpunosti pouzdani.
Procene su, koje zbog nepotpunih podataka nisu potpuno pouzdana, da najmanje 20 operatera u Srbiji odlaže i upravlja potencijalno opasnim rudarskim otpadom bez izdate dozvole za ovakve radnje.
"Ne postoji elektronska ili druga baza podataka o ukupnim količinama rudarskog otpada i mineralnih sirovina. Od 674 odobrena eksploataciona polja, nadležnim organima su dostavljeni podaci o generisanim količinama rudarskog otpada sa 193 zbog čega postoji rizik od toga da podaci o ukupnoj količini rudarskog otpada ne budu sveobuhvatni", piše u izveštaju DRI.
Na teritoriji Srbije ne postoji nacionalno postrojenje za tretman opasnog industrijskog otpada, kao ni centralna regionalna skladišta opasnog otpada, iako je plansko rešenje dato u Prostornom planu Republike Srbije iz 2010. godine.
"U privatnom sektoru postoji nekoliko postrojenja koja vrše tretman opasnog otpada i postrojenja čija se izgradnja planira. Nedostaju kapaciteti za insineraciju organskog industrijskog i medicinskog otpada. Konačno, do sada nije uspostavljen sistem sakupljanja opasnog otpada iz domaćinstava. Dozvolu da prime određene vrste opasnog otpada imaju tri regionalne sanitarne deponije, koje primarno rade kao regionalne sanitarne deponije za neopasan otpad. Ove deponije imaju odvojene ćelije za prihvat otpada koji sadrže azbest, drugi opasan otpad od građenja i rušenja i solidifikovani opasan otpad", objašnjava se u izveštaju.
Dosta otpada generiše se i od odbačenih vozila. Procenjeno je da je reč o 40 hiljada tona godišnje. Međutim, prijavljene količine su oko 20 hiljada tona. Od toga se tretira samo oko dve hiljade tona, odnosno ponovo upotrebljava.
Najviše odbačene električne i elektronske opreme sakupljeno u Beogradu i Novom Sadu
Samo 12 odsto lokalnih samouprava predvidelo je planom upravljanja otpadom uspostavljanje sistema sakupljanja opasnog otpada iz domaćinstva.
Ne postoji posebno zakonodavstvo o odvojenom sakupljanju i upravljanju opasnim otpadom iz domaćinstava u Republici Srbiji. Određeni opasni otpad iz domaćinstava, poput otpada od električne i elektronske opreme i baterija, sakuplja se pod upravom opština i u kontekstu posebnih tokova otpada.
Za drugi opasni otpad iz domaćinstava, npr. otpadno ulje, farmaceutski otpad i hemijski otpad, do sada u Republici Srbiji nije uspostavljen redovan sistem sakupljanja.
Najviše sakupljene odbačene električne i elektronske opreme koja sadrži opasne komponente iz komunalnog otpada u 2021. godini sakupila su privredna društva i preduzetnici sa adresama u Beogradu, Novom Sadu i Pančevu, i to – u Beogradu 12 operatera je ukupno sakupilo 6.896t, u Novom Sadu četiri operatera su sakupila 3.298t i u Pančevu tri operatera su sakupila 2.003t.
Beograd i Novi Sad nisu davali saglasnost operaterima za sakupljanje odbačene električne i elektronske opreme koja sadrži opasne komponente iz komunalnog otpada na svojoj teritoriji, dok je Grad Pančevo dao saglasnost jednom operateru.
Oprema za tretiranje medicinskog otpada uglavnom nefunkcionalna
Jedan od najvećih problema je i neadekvatno upravljanje opasnim medicinskim otpadom, čije se količine procenjuju na 5.000 tona godišnje.
Otpad se najčešće ne razdvaja u zdravstvenim ustanovama, a postojeća infrastruktura za tretman nije u potpunosti funkcionalna. Na primer, čak 35 odsto drobilica nije u upotrebi, zbog zastarelosti opreme, čestih kvaraova, preopterećenosti uređaja i problema sa servisiranjem.
Neke od zabrinutosti koje su odgovorna lica u medicinskim ustanovama podelili sa Državnom revizorskom institucijom uključuju i rizik od povređivanja prilikom upravljanja neadekvatnom drobilicom, nekvalitetne kese za odlaganje iz kojih se može izliti opasan tečni sadržaj, neadekvatno razdvajanje otpada, i slično.
Kao problem identifikuju i komplikacije sa produženjem dozvola za tretman infektivnog medicinskog otpada.
"Zahtevi su kao za velika postrojenja za tretman, od studije o uticaju na životnu sredinu kojih su bolnice svojevremeno bile oslobođene, do upotrebne dozvole za objekat u kome se vrši tretman, što je vremenski i finansijski veoma zahtevno za bolnice i to teško mogu da ispune", tvrde odgovorni u medicinskim ustanovama.
I na višim instancama postoje nefunkcionalnosti. Na primer, većina ustanova nema saglasnosti na planove za upravljanje medicinskog otpada. U 2021. godini čak 97 odsto ustanova nije imalo ovakvu saglasnost.
Dolazimo do najviših instanci, gde nadzor potpuno izostaje, a nema ni koordinacije nadležnih organa kada je reč o rešavanju ovih problema.
Dve godine bez ikakvog nadzora
Tokom 2020. i 2021. nije bilo nadzora nad upravljanjem otpadom, ni od strane Ministarstva, a ni od strane inspekcije za zaštitu životne sredine Pokrajinskog sekretarijata.
Kako se navodi u izveštaju DRI, Sekretarijat je planirao nadzor nad primenom Zakona o upravljanju otpadom za 2020. i 2021. godinu, odnosno nadzor zdravstvenih ustanova koje vrše skladištenje i tretman medicinskog infektivnog otpada, ali je pregledom izveštaja o radu utvrđeno da ovo nije urađeno.
Iz Sekretarijata ovo pravdaju zdravstvenim razlozima, odnosno pandemijom koronavirusa.
Državna revizorska institucija dala je preporuke nadležnim organima koji su bili uključeni u nadzor.
Pokrajinskom sekretarijatu za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, na primer, preporučeno je da se postara da svi operateri koji upravljaju otpadom poštuju zakone i propisane kriterijume, da uspostavi bazu podataka o količinama iskopane sirovine i otpada, i slično.
Između ostalog, važna stavka koju DRI pominje je utvrđivanje za koja eksploataciona polja su se stekli uslovi za ukidanja odobrenja i, potom, nalaganje trajne obustave radova, sanacije i rekultivacije prostora.
Jedan od primera takvih eksploatacionih polja je i Kamenolom Rakovac (kop Kišnjeva glava) čija dozvola za eksploataciju je istekla pre više od dve godine, a o čemu je 021.rs pisao. Naime ovom operateru je naložena obustava radova, ali kako smo se uverili, to nije ispoštovano.
Izveštaj Državne revizorske institucije u celini možete čitati OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Član odbora za osnivanje Vučićevog pokreta: Pre ili kasnije izlazimo na izbore
30.03.2025.•
0
Član Odbora za osnivanje Pokreta za narod i državu Boris Bratina izjavio je da je dobro što je pokret šira forma nego politička partija ali veruje da će pokret, pre ili kasnije, izaći na izbore.
Lečenje o trošku države i kod privatnika: Dugo najavljivano, a i dalje samo misaona imenica
30.03.2025.•
0
Da je sve bilo kao što je obećano, građani Srbije sa overenom zdravstvenom knjižicom, odnosno o trošku RFZO, uveliko bi mogli da biraju da li će se lečiti u državnoj ili privatnoj ustanovi.
Kako biste izbegli izvršitelja: Sad imate dodatna dva meseca da sami prodate stan
30.03.2025.•
0
Banke u Srbiji će ubuduće biti u obavezi da korisnicima koji imaju problem u otplati kredita, pre svega stambenih, ponude olakšice.
Rektor Đokić: Univerzitet nije ispostava vlasti
30.03.2025.•
0
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić poručio je da je "bilo i biće izazova koji se pred univerzitet postavljaju, kao što je bilo i biće pokušaja vlasti da univerzitet svedu na svoju ispostavu".
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - na znanje i nagađanje
30.03.2025.•
0
Dnevni kviz znanja 021.rs je tu i nedeljom.
Ipak još nisu pronađeni: Nastavlja se potraga za petoro nestalih na području Žagubice
30.03.2025.•
0
Grupa starijih ljudi, koja se izgubila na području Južnog Kučaja pre tri dana i dalje nije pronađena, a policija i Gorska služba spasavanja danas nastavljaju potragu.
Vulin: Blokade će se završiti u narednih mesec dana
30.03.2025.•
0
Potpredsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Aleksandar Vulin izjavio je da će se blokade završiti "na jedini mogući način - institucionalno i ustavno".
Muslimani slave Ramazanski bajram
30.03.2025.•
0
Muslimani širom sveta danas počinju proslavu Ramazanskog bajrama, jednog od najvećih praznika za islamske vernike.
"Sloboda vlada čaršijom": Veliki protest studenata 12. aprila u Novom Pazaru
30.03.2025.•
0
Plenum studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) na zasedanju je jednoglasno usvojio predlog da se 12. aprila održi veliki protest pod nazivom "Sloboda vlada čaršijom".
Niški Slobodni univerzitet pozvao članove akademske zajednice na bojkot svih državnih tela
30.03.2025.•
2
Inicijativa Slobodni univerzitet u Nišu pozvala je članove akademske zajednice na bojkot svih državnih tela kao odgovor na izmenu Uredbe Vlade Srbije o normativima uslova rada univerziteta i fakulteta
Šta će se dešavati na "svenarodnom saboru" u Beogradu: "Mnogo veći ćaci-vašar"
30.03.2025.•
14
Samo uzak krug ljudi, blizak Aleksandru Vučiću, zna detalje oko organizovanja svenarodnog sabora koji bi trebalo da se održi od 11. do 13. aprila oko Skupštine Srbije.
Da li treba uskladiti julijanski i gregorijanski kalendar: Svaki deseti građanin protiv - iz inata
30.03.2025.•
4
Uskrs ove godine pada na isti dan i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru.
Počelo letnje računanje vremena: Satovi pomereni sat vremena unapred
30.03.2025.•
1
Počelo je letnje računanje vremena.
Igra duha i intelekta: Ovako je nastao transparent "Mašinci protiv mašinerije"
29.03.2025.•
1
"Prvi vesnik protesta" postao je sada već legendarni transparent studenata Mašinskog fakulteta "Mašinci protiv mašinerije", prisutan na gotovo svim studentskim protestima i blokadama.
Ministarstvo spoljnih poslova: Najstrože kazniti napadače na novosadske učenike u Sarajevu
29.03.2025.•
2
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo je napad na grupu srednjoškolaca iz Novog Sada koji borave u Sarajevu u programu razmene učenika i očekuje da svi "napadači budu najstrože kažnjeni".
Reka oštetila pristupni put u Kladovu, zbog padavina se sastao Štab za vanredne situacije
29.03.2025.•
0
Zbog povećane količine padavina na teritoriji opštine Kladovo održan je vanredni sastanak Štaba za vanredne situacije opštine Kladovo.
Ko je novi ambasador SAD u Srbiji: Advokat, nosilac crnog pojasa u karateu, veteran Nacionalne garde
29.03.2025.•
12
Mark Brnović, novi ambasador SAD u Srbiji je republikanac doktorand političkih nauka, advokat i tužilac, nosilac crnog pojasa u karateu i zaljubljenik u Herceg Novi, Kotor i Budvu.
Ministar kulture u ostavci Nikola Selaković krivi studente što je izdavačima smanjen budžet
29.03.2025.•
17
Ministar kulture u ostavci Nikola Selaković izjavio je da Izdavači ne bi bojkotovali Konkurs za otkup knjiga da studenti nisi imali četvrti zahtev.
Završen protest ispred Informera: Studenti i građani "dekontaminirali" i "dinstali"
29.03.2025.•
16
Ispred sedišta televizije Informer u Beogradu, u Bulevaru Peka Dapčevića na Voždovcu, održana je protestna akcija studenata i građana "Dezinformer", koja je trajala od 14 do 20 časova.
Pet starijih osoba nestalo kod Žagubice, traži ih Gorska služba spasavanja
29.03.2025.•
1
Spasioci Gorske službe spasavanja, borska policija, vatrogasci i šumar krenuli su u potragu za pet starijih osoba koje su nestale pre tri dana u reonu novog nacionalnog parka Južni Kučaj - Beljanica.
Predsednica Narodne skupštine podržala Informer
29.03.2025.•
18
Predsednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće SNS Ana Brnabić ocenila je da je protest studenata i građana ispred Informera "nedopustiva vrsta pritiska i pretnji prema bilo kom mediju".
Komentari 7
Ledincanin
Smece u Ledincima stoji danima!!! Za čega imamo jkp i Mz?
Mile m
izzs
Stanje je kako je i napisano, ništa bolje.
Mito i korupcija - uništena Srbija.
Javlja vam se ovde jedan inženjer zžs koji se prekvalifikovao...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar