
Srbija je prestala da prati stopu apsolutno siromašnih: Zašto?
Stopa apsolutnog siromaštva za 14 godina neznatno je smanjena, a već godinama se podaci o broju građana iz ove grupacije ni ne beleže.

Foto: Pixabay
Sagovornici Danasa problem vide u nedostatku političke volje, što potvrđuje i činjenica da Srbija već godinama nema strategiju ni socijalne zaštite ni smanjenja siromaštva.
U Srbiji od 2020. godine podaci o broju apsolutno siromašnih građana nisu poznati. To je uzrokovano time što Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva (SIPRU), koji je ove podatke pribavljao, od kraja 2021. godine više ne radi.
Iako je ovaj tim u svom poslednjem izveštaju naveo da bi broj apsolutno siromašnih u našoj zemlji trebalo i dalje pratiti, to se, ipak, nije desilo.
"Budući da koncept relativnog siromaštva nije najpogodniji za praćenje kretanja stope rizika siromaštva tokom vremena, potrebno je nastaviti kontinuirano praćenje apsolutnog siromaštva prema dosadašnjoj metodologiji. Praćenje apsolutnog siromaštva je važno ne samo sa aspekta praćenja dinamike broja siromašnih, već i zbog formulisanja javnih politika za smanjenje siromaštva", naveli su oni tada.
Prema poslednjim dostupnim informacijama iz 2020. godine (oodaci su procenjeni na osnovu dobijenih informacija iz Ankete o potrošnji domaćinstava koja je prekinuta, zatim nastavljena polovinom 2021. godine), procenat apsolutno siromašnih u Srbiji iznosio je 6,9 odsto. To znači da je 446.000 građana na mesečnom nivou trošilo manje od 12.695 dinara.
Kako je tada navedeno, stopa apsolutnog siromaštva u Srbiji se neznatno smanjuje u posmatranom izveštajnom periodu od 2006. do 2020. godine, iako je i dalje nešto viša nego tokom perioda od 2008. do 2012. godine, sa izuzetkom 2010.
Podaci su tada pokazali da je najugroženije stanovništvo izvan urbanih područja, posebno u regionu Južne i Istočne Srbije, deca do 14 godina starosti, ali i deca starosti 19-24 godine, kao i lica koja žive u domaćinstvima sa neobrazovanim ili nisko obrazovanim, nezaposlenim i neaktivnim nosiocima domaćinstva.
Iako sada ne znamo koliko građana naše zemlje živi u apsolutnom siromaštvu, ono što znamo je da je visina socijalne pomoći nedovoljna, a za pojedinca, odnosno nosioca prava u porodici iznosi 11.122 dinara.
Iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava A11 objašnjavaju da se stopa inflacije sa kojom se usklađuje novčana socijalna pomoć odnosi na opštu stopu inflacije koja je značajno niža od stope inflacije koja se odnosi na cenu hrane.
"Zbog toga se troškovi života primaoca novčane socijalne pomoći i dalje efektivno povećavaju iz meseca u mesec. Takva situacija je već dugo realnost imajući u vidu da je još od avgusta 2021. godine pa sve do danas u Srbiji indeks potrošačkih cena hrane veći od opšteg indeksa potrošačkih cena", objašnjavaju oni.
Iz ove Inicijative ukazuju da država godinama unazad smanjuje broj korisnika novčane socijalne pomoći, iako se potreba za socijalnim davanjima ne smanjuje.
"Drastično smanjenje broja korisnika uočeno je naročito nakon uvođenja sistema socijalne karte. Od 226.897 korisnika u 2019. godini, do sadašnjeg broja od 176.580 korisnika, smanjen je njihov broj za 50.817. S druge strane, samo od 1. februara 2022. godine, što je jedan mesec pre početka primene Zakona o socijalnoj karti, do 1. avgusta 2023. godine taj broj je smanjen za 34.686", navode iz A11.
Na upit o podacima o apsolutnom siromaštvu, iz RZS za Danas kažu da oni od 2013. godine sprovode istraživanje "Anketa o prihodima i uslovima života" (SILC).
"Na nivou Evropske unije SILC je obavezno istraživanje i predstavlјa referentni izvor podataka za obračun indikatora relativnog siromaštva, socijalne isklјučenosti i uslova života, kako bi se dobili međunarodno uporedivi podaci. U Srbiji, pre uvođenja SILC istraživanja u sistem zvanične statistike, RZS je u nedostatku relevantnog istraživanja za obračunavanje stope apsolutnog siromaštva koristio podatke iz 'Ankete o potrošnji domaćinstava'. Primenjena metodologija je metodologija Svetske banke, bazira se na konceptu potrošnje domaćinstava i nije međunarodno uporediva", navode iz RZS-a.
S obzirom na proces pridruživanja Srbije EU i obaveza usklađivanja sistema zvanične statistike sa Evropskim statističkim sistemom (PG 18), RZS je, kako kažu, preuzeo obavezu da obračunava i objavljuje indikatore relativnog siromaštva koji se izračunavaju isključivo na osnovu podataka iz SILC istraživanja.
"Iz tih razloga RZS je prestao sa objavljivanjem podataka o stopi apsolutnog siromaštva. S obzirom na delokrug rada SIPRU tima, RZS je u saradnji sa njima i za njihove potrebe do 2020. izračunavao i stopu apsolutnog siromaštva. Prestankom rada SIPRU tima prestala je i potreba za izračunavanjem i objavljivanjem stope apsolutnog siromaštva", objašnjavaju oni.
Direktor Centra za socijalnu politiku Žarko Šunderić za Danas navodi da je Srbiji mnogo važno da i dalje prati podatke o apsolutnom siromaštvu.
Kako objašnjava, veoma je tehnički jednostavno da RZS to uradi, a politički je samo potrebna molba Zavodu da se to proizvede.
"Tehnički postoji mogućnost da Srbija veoma jednostavno ima podatke o apsolutnom siromaštvu zato što RZS redovno sprovodi Anketu o potrošnji domaćinstva i njihov napor bi bio minimalan da te podatke daju i proizvedu. Zavod to može da uradi ukoliko postoji zahtev od strane izvršne vlasti za to", navodi Šunderić.
On pojašnjava da podataka nema jer SIPRU više nema, a niko drugi u Vladi Srbije takve podatke ne traži, a, kako dodaje, ne postoji ni zahtev EU za tim, zato što to spada u domen nacionalne statistike.
"Podaci o apsolutnom siromaštvu nam govore o ljudima koji su u najtežem položaju i sve ove mere koje su usmerene na smanjenje siromaštva bi trebalo da gađaju, pre svega, tu populaciju. Kako da znamo da mere države imaju efekta, ako nemamo podatke", pita Šunderić.
Ceo tekst lista Danas o praćenju stope apsolutno siromašnih možete pročitati OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
FK Partizan: Zahtevamo hitnu i efikasnu istragu u vezi sa incidentom koji je imao Jovanović
30.03.2025.•
0
Fudbalski klub Partizan saopštio je da zahteva od nadležnih organa da "hitno i efikasno" sprovedu istragu u vezi sa incidentom koji je sa organima reda imao kapiten crno-belih Aleksandar Jovanović.
VIDEO: Policajci oborili golmana Partizana na pod
30.03.2025.•
3
Golman Partizana Aleksandar Jovanović došao je da podrži crno-bele rukometaše u revanš meču četvrtfinala EHF Evropskog kupa protiv grčkog AEK-a.
Protest u Nišu: "Napad na dekanku nije nasilničko ponašanje, već pokušaj ubistva"
30.03.2025.•
3
Profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Dušan Aleksić rekao je da današnji napad na dekanku tog fakulteta Nataliju Jovanović nije nasilničko ponašanje na skupu, već pokušaj ubistva.
Udružena prosveta Srbije poziva na jednodnevnu obustavu nastave u znak podrške Nataliji Jovanović
30.03.2025.•
3
Udružena prosveta Srbije pozvala je sve radnike u prosveti i one koji nisu u obustavi nastave, da sutra, 31. marta obustave nastavu na jedan dan u znak podrške napadnutoj dekanici Nataliji Jovanović.
ProGlas: Napad na dekanku kulminacija ataka vlasti na sve segmente pobunjenog društva
30.03.2025.•
2
ProGlas i savez "SOS" saopštili su da je nasrtaj na dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović "samo kulminacija višemesečnih ataka nosilaca vlasti na sve segmente pobunjenog društva".
Roglić: Leks specijalis o produžetku akademske godine moguć, ali zavisi od završetka blokada
30.03.2025.•
5
Dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu Goran Roglić kaže bi donošenje leks specijalisa o produžetku akademske godine možda moglo da ima svrhu, ali da sve zavisi od toga kada će se završiti blokade.
FPN: Informer zloupotrebljava gradsku frekvenciju za vređanje studenata
30.03.2025.•
2
Uprava Fakulteta političkih nauka ocenila je da glavni i odgovorni urednik Informera Dragan Vučićević i drugi zaposleni "zloupotrebljavaju gradsku frekvenciju" za vređanje studenata i profesora.
Arhiv javnih skupova: 9.500 studenata na jučerašnjem protestu ispred Informera
30.03.2025.•
2
U protestnoj akciji "Dezinformer", koju su organizovali studenti Fakulteta političkih nauka ispred zgrade TV Informer, bilo je prisutno oko 9.500 studenata i građana, objavio je Arhiv javnih skupova.
Mali tvrdi da je Đilas kritikama na račun vlasti "stvorio kontekst društvene netrpeljivosti"
30.03.2025.•
11
Ministar finansija u tehničkoj Vladi Siniša Mali, optužio je predsednika SSP-a Dragana Đilasa, da je "kreator narativa nasilja u Srbiji".
U Žarkovu automobilom udaren muškarac tokom 16 minuta tišine
30.03.2025.•
1
U beogradskoj opštini Čukarica, danas je vozilom udaren muškarac tokom 16 minuta tišine za žrtve pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Za jednu licencu špijunskog softvera i do 30.000 dolara: Ko plaća Pegazus da bi pratio novinare?
30.03.2025.•
1
Izraelska kompanija NSO Group koja proizvodi softver Pegazus navela je da se on koristi "isključivo od strane državnih obaveštajnih i policijskih agencija u borbi protiv kriminala i terorizma".
Dekanka Jovanović po izlasku iz bolnice: Optužujem jednu osobu - to je predsednik ove države
30.03.2025.•
35
Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović koja je danas u tom gradu napadnuta nožem i zadobila ubodnu ranu, puštena je iz bolnice.
Vučić preti da policija mora da čuva poredak, a onda MUP štiti maskirane u Pionirskom parku
30.03.2025.•
2
Pritisak Aleksandra Vučića na pripadnike policije, kojima je na skupu u Leskovcu "pretio" da će svi koji ne budu "štitili poredak" dobiti otkaze, sve je jači.
MUP o napadu nožem na dekanku u Nišu: Osumnjičena privedena zbog nasilničkog ponašanja
30.03.2025.•
25
Niška policija uhapsila je S. C. (69) iz Niša zbog nasilničkog ponašanja na javnom skupu.
Pronađeno pet osoba koje su se izgubile na području Žagubice, MUP potvrdio
30.03.2025.•
2
Pet osoba, koje su pre tri dana nestale na području Žagubice, pronašli su lovočuvari u kolibi na Beljanici.
Suprug povređene dekanke: Natalija ostaje u Urgentnom, napad ima Vučićev potpis
30.03.2025.•
1
Suprug dekanke Filozofskog fakulteta u Nišu Natalije Jovanović koja je danas ranjena nožem uoči protesta u tom gradu, kaže da će njegova supruga biti zadržana do daljeg u Urgentnom centru.
Advokat Terzić: Napad na dekanku u Nišu direktna posledica medijske kampanje vlasti
30.03.2025.•
0
Napad na dekanku Filozofskog fakulteta Nataliju Jovanović rezultat je medijske kampanje ove vlasti, napisao je na X advokat Vladimir Terzić, reagujući na ranjavanje Jovanović danas u Nišu.
Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu ranjena nožem pred protestni skup
30.03.2025.•
29
Dekanka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu Natalija Jovanović ranjena je danas nožem tokom okupljanja studenata i ostalih građana uoči protesta, koji je zakazan za podne u tom gradu.
Član odbora za osnivanje Vučićevog pokreta: Pre ili kasnije izlazimo na izbore
30.03.2025.•
9
Član Odbora za osnivanje Pokreta za narod i državu Boris Bratina izjavio je da je dobro što je pokret šira forma nego politička partija ali veruje da će pokret, pre ili kasnije, izaći na izbore.
Lečenje o trošku države i kod privatnika: Dugo najavljivano, a i dalje samo misaona imenica
30.03.2025.•
20
Da je sve bilo kao što je obećano, građani Srbije sa overenom zdravstvenom knjižicom, odnosno o trošku RFZO, uveliko bi mogli da biraju da li će se lečiti u državnoj ili privatnoj ustanovi.
Kako biste izbegli izvršitelja: Sad imate dodatna dva meseca da sami prodate stan
30.03.2025.•
6
Banke u Srbiji će ubuduće biti u obavezi da korisnicima koji imaju problem u otplati kredita, pre svega stambenih, ponude olakšice.
Komentari 20
salajka
Ludovički
D
Sva deca vukovci.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar