
Srbija i dalje skladišti nuklearni otpad: Kakav tačno i gde?
Iako u našoj zemlji još važi moratorijum na nuklearne elektrane, u Srbiji se skladišti radioaktivni otpad.

Foto: Pixabay
To nije nuklearni otpad iz Francuske ili bilo koje druge zemlje koji potiče iz elektrana, već se radi o onome koji dolazi iz naučno-istraživačkih, medicinskih i sličnih izvora, kažu sagovornici N1.
Gde je sada nuklearno gorivo iz istraživačkog reaktora u Vinči?
Govoreći o razlici između ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i uvoza nuklearnog otpada o kome se pričalo posle potpisivanja Memoranduma o saradnji u oblasti nuklearne energije sa Francuskom, profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu Ivan Videnović kaže da se radi o suštinski različitim i neuporedivim pravnim normama.
"To je kao da poredite, na primer, zabranu ubistva, sa ukidanjem zabrane letenja, vožnje automobila ili povećanjem maksimalne dozvoljene brzine na auto-putu na 130 km/h. Jedno je, dakle, bazična civilizacijska pravna norma, a drugo je ukidanje suvišnih i prevaziđenih restrikcija, uvedenih u trenutku kada je u javnosti vladao strah zbog jednog imanentnog katastrofalnog događaja kakav je bio Černobilj", kaže Videnović za N1.
Taj moratorijum, odnosno Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana, donet je na saveznom nivou i od svih novih država nastalih raspadom Jugoslavije, jedino ga je Srbija transponovala u svoj pravni sistem.
Videnović navodi da ukidanje Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana ne znači nužno da će Srbija graditi nuklearku, "kao što vas niko ne tera da letite avionom ili vozite brzo ako ne želite". On navodi da potreba za nuklearnom energijom jeste nešto što treba da bude predmet stručne i javne rasprave.
"S druge strane, zabrana uvoza radioktivnog otpada inostranog porekla je ključna norma i kao takva, jedan od uvodnih članova Zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja i nuklearnoj sigurnosti. Ukidanje te zabrane, u situaciji kada Srbija nema ni prostrojenje za preradu, ni trajno odlagalište radioktivnog otpada, bio bi jasan znak da neko ima nečasne namere", poručuje Videnović.
Kakav otpad se skladišti u Srbiji?
Nuklearnim otpadom u Srbiji rukovodi Javno preduzeće "Nuklearni objekti Srbije".
Radiokativni otpad (RAO) klasifikuje se kao visoko, srednje i niskoaktivan. Najopasniji je visokoaktivni otpad, a njega čini istrošeno gorivo nuklearnih reaktora.
"Ovakvog otpada nema više u Srbiji. On je iz istraživačkog reaktora u Vinči transportovan 2010. godine u zemlju porekla, Rusku Federaciju, gde se trajno odlaže. U Srbiji danas imamo samo generisanje i skladištenje srednje i niskoaktivnog otpada koji nastaje u uobičajenoj upotrebi radioaktivnih materija u medicini i industriji", navodi Videnović.
Da ovakavog otpada u Srbiji nema potvrđuje za portal N1 i konsultant direktora Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije Đorđe Lazarević. On kaže da je prepakivanje iskorišćenog nuklearnog goriva na istraživačkom nuklearnom reaktoru u Vinči, bila veoma složena operacija.
"Sledio je utovar u specijalne čelične kontejnere i na kraju odnošenje u zemlju porekla (Rusiju). Ukupno oko 250 buradi od po 220 litara. U tim buradima je uglavnom bila sabijena kontaminirana HTZ oprema (nazuvci, zaštitna odela, rukavice, itd) koja je korišćena da zaštiti operatore koji su izvodili te operacije", navodi Lazarević.
Da je sve u vezi sa nukleranom energijom globalno pitanje, svedoči i podatak da je otpad napustio Srbiju zahvaljujući dogovoru Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Okidač za razgovor i dogovor dve super sile bio je pre svega strah SAD posle nezapamćenog terorističkog napada na kule bliznakinje u Njujorku 2001. godine.
"Postojao je snažan interes međunarodne zajednice, oličene u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), a pre svega SAD, da se istrošeno gorivo iz raznih istraživačkih reaktora građenih u 20. veku i na Istoku i na Zapadu, vrati u zemlje porekla i tamo stavi pod jedinstvenu i efikasnu kontrolu. To se poklopilo i sa interesima Srbije da se istrošeno gorivo odnosno visokoaktivni otpad izmesti iz Vinče 2010. godine", ističe Videnović.
Lazarević, koji je doktorirao na modulu Nuklearna, medicinska i ekološka tehnika u okviru ETF u Beogradu, kaže da u ovom trenutku postoje operacije koje su vezane za održavanje sistema, što podrazumeva zamenu filtera kojima se prečišćava voda, kao i filtera na jedinicama u ventilacionom sistemu koji izvlači vazduh i izbacuje ga kroz dimnjak.
"Za te potrebe normalnog održavanja na ovom reaktoru napuni se otprilike jedno bure od 220 litara i zameni jedan filter godišnje", navodi Lazarević.
On kaže da postoje i druge aktivnosti koje generišu radioaktivni otpad, poput čišćenja pogona, koji se radi zajedno sa kolegama iz Švedske i Engleske.
Kako kaže, u planu je da se radijum iz tzv. radijumskog bunkera u Vinči upakuje u metalne kapsule, da se te kapsule zavare i potom smeste u odgovarajuću zaštitu.
"Trenutno se u zemlji pored otpada iz normalnog održavanja reaktora, povremeno preuzimaju zamenjeni radioaktivni industrijski izvori radi uskladištenja. Radi se o radioaktivnim izvorima iz železara, na mestima gde se radi flotacija rude, meri gustina i slično, koji po pravilu nisu velikog intenziteta. Kad im opadne aktivnost na nivo kada ne mogu da služe svrsi, otpisuju se, postaju radioaktivni otpad i predaju se na uskladištenje, i to je na nivou od par izvora godišnje", navodi Lazarević.
Među otpadom i meci sa osiromašenim uranijumom
Lazarević navodi otpad koji dolazi iz industrije ispitivanja varova kojima je kratko vreme poluraspada, zbog čega se tretiraju kao radioaktivni otpad svega tek nekoliko godina, zatim povremeno demontiranje po nekog preostalog radioaktivnog gromobrana. Tu su i rendgen uređaji koji sami pri svojim raspadima emituju niskoenergetsko x zračenje kao plutonijum (238Pu).
"Po pravilu se koriste oko 10 godina, a onda se predaju na skladištenje kao RAO. Ovakvi izvori se predaju jednom u nekoliko godina, dok se oko dva puta godišnje predaju neutronski izvori sa univerziteta ili od drugih korisnika kojima više nisu potrebni. To su obično praškasti materijali koji sadrže torijum, uranijum ili neka njihova jedinjenja", navodi sagovornik portala N1.
Lazarević kaže da pored nuklearnog materijala, u otpad ulaze i ostaci čišćenja prostorija gde su bili ovi materijali, kao i otpad iz procesa čišćenje terena na jugu Srbije gde je izvađeno više stotina metaka od osiromašenog uranijuma i prepakovana zemlja koja je imala više uranijuma od onoga što je dozvoljeno po kriterijuma sa aspekta zaštite ljudi i životne sredine.
Ceo tekst N1 o nuklearnom otpadu u Srbiji čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Apelacioni sud vratio optužnicu za ubistvo Danke Ilić na ponovno odlučivanje
28.03.2025.•
0
Apelacioni sud u Nišu ukinuo je rešenje o potvrđivanju optužnice protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića osumnjičenih za ubistvo Danke Ilić, i naložio Višem sudu u Zaječaru da ponovo odlučuje.
VIDEO: Protesti zbog napada na studente održani i u Beogradu i Kragujevcu
28.03.2025.•
0
Zbog napada i prebijanja četiri studenta Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, protesti podrške studentima organizovani su u Beogradu i u Kragujevcu.
Mark Brnović novi ambasador SAD u Srbiji
28.03.2025.•
8
Američki predsednik Donald Tramp imenovao je Marka Brnovića za novog ambasadora SAD u Srbiji.
Dekani fakulteta o Glišiću: Medijski nastupi javnih funkcionera - korak ka otvorenoj represiji
28.03.2025.•
2
Dekani fakulteta Univerziteta u Beogradu ocenili su kao "skandalozne" izjave nosilaca javnih funkcija kojima se poziva na hapšenje rektora Univerziteta u Beogradu.
Podignuta optužnica protiv četiri osobe zbog narkotika u Surčinu
28.03.2025.•
0
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je podiglo optužnicu protiv četiri osobe zbog sumnje da su 30. januara na teritoriji Surčina držali razne vrste narkotika "radi prodaje".
Šta je DDOR organizovao na Međunarodnom salonu automobila
28.03.2025.•
0
Pedeset i šesti Međunarodni salon automobila i 17. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" uspešno su završeni 26. marta.
Reakcije na izjavu Glišića da rektor Đokić "mora da bude uhapšen": Otvoreno zastrašivanje
28.03.2025.•
1
DS i Kreni-promeni osudili su izjavu ministra u tehničkoj Vladi Darka Glišića koji je rekao da rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić "mora da bude uhapšen".
Nastavnici Pete beogradske gimnazije podneli krivičnu prijavu protiv v.d. direktorke
28.03.2025.•
0
Nastavnici Pete beogradske gimnazije podneli su krivičnu prijavu i zahtev za vanredni inspekcijski nadzor nad radom v.d. direktora gimnazije Danke Nešović.
Marković: Koalicija oko SPS ide na konsultacije s Vučićem o novoj vladi
28.03.2025.•
5
Koalicija Socijalističke partije Srbije, Jedinstvene Srbije i Zelenih Srbije, odgovorila je pozitivno na zvaničan poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića na konsultacije oko izbora nove Vlade.
Na sajtu "Kurira" poruka učesnicima blokada mostova da bi mogli da "zaplivaju u reci"
28.03.2025.•
6
U nepotpisanom tekstu na sajtu "Kurira" navodi se da bi oni koji učestvuju u blokadama mostova mogli da "zaplivaju u reci".
Srbija dobila novih 30 dana odlaganja sankcija za NIS
28.03.2025.•
22
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je primena američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) odložena za još 30 dana.
Porodice poginulih rudara u rudniku "Soko" traže naknadu štete: Tužba od 24 miliona dinara
28.03.2025.•
5
Advokat porodica osam poginulih rudara u nesreći u rudniku Soko, podneo je tužbu za naknadu štete protiv Javnog preduzeća "Resavica“ na iznos od 24 miliona dinara.
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta traže odgovornost zbog posete Vučića pacijentima iz Kočana
28.03.2025.•
5
Studenti Medicinskog fakulteta u blokadi zatražili su odgovornost u KCS, zato što su 17. marta u jedinicu intenzivne nege neovlašćeno ušla lica koja su ugrozila privatnost pacijenta iz Kočana.
Kada je rektor državni neprijatelj broj 1: Stranački napadi na prvog čoveka beogradskog univerziteta
28.03.2025.•
28
Beskupulozna hajka na rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića nastavlja se pojačanom žestinom.
Mreža akademske solidarnosti: Uredba omogućava upliv partijskih kadrova na fakultete
28.03.2025.•
3
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) zatražila je danas od Vlade Srbije da hitno stavi van snage spornu Uredbu o radu univerziteta i fakulteta.
Srbija i Švedska potpisale ugovor o održivim migracionim politikama
28.03.2025.•
7
Komesarka za izbeglice i migracije Srbije Nataša Stanisavljević i direktor razvojnog sektora Švedske agencije za migracije (SMA) Markus Toremar potpisali su danas u Švedskoj ugovor o partnerstvu.
Ministarstvo od direktora škola traži sprovođenje represije: Još jedan u nizu pritisaka
28.03.2025.•
14
Dopis iz školskih uprava Ministarstva prosvete, bez pečata i delovodnog broja, stigao je na adrese osnovnih i srednjih škola širom Srbije.
ProGlas o tome šta treba da budu ciljevi prelazne vlade: Izaći iz krize na nenasilan način
28.03.2025.•
7
Privremena prelazna vlada može biti dobar način izlaska iz krize, ocenjeno je na okruglom stolu predstavnika organizacija civilnog društva u organizaciji inicijative ProGlasa.
Dekanka FPN pisala Evropskom parlamentu: Dignite glas i podržite studente
28.03.2025.•
8
Dekanka Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Maja Kovačević uputila je pismo Evropskom parlamentu.
Ministar u tehničkoj vladi huška na hapšenje rektora BU: Neka Zagorka Dolovac radi svoj posao
28.03.2025.•
28
Ministar za javna ulaganja Vlade Srbije u tehničkom mandatu Darko Glišić kazao je danas da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić "mora da bude uhapšen".
Nastavak "akcije protiv korupcije": Uhapšena direktorka preduzeća iz Požege
28.03.2025.•
2
Direktorka i pravna zastupnica preduzeća "Ju Ves Komerc" Požega, V.M. (63) uhapšena je u nastavku akcije borbe protiv korupcije.
Komentari 4
Ddd
zgađen
Ccc
Gde se sad tzv Eco aktivisti?
Bolje se pitaj šta rade tzv vlasti.
Fića
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar