O izjavi da pacijentima treba pokazati račun za lečenje: Kao da plaćaju Lončar i Vučić iz svog džepa

Izjava ministra zdravlja Zlatibora Lončara da pacijentima nakon lečenja u državnoj bolnici treba dati račun na uvid da vide koliko to sve košta izazvala je kritike u javnosti.
O izjavi da pacijentima treba pokazati račun za lečenje: Kao da plaćaju Lončar i Vučić iz svog džepa
Foto: 021.rs
Sagovornici Danasa podsećaju da građani već plaćaju državi zdravstveno osiguranje, koje im neretko nije dostupno.
 
Mišljenja su da građani zaista treba da imaju uvid u to kuda idu njihove pare namenjene za zdravstvo, ali i da bez reforme zdravstvenog osiguranja nema ni reforme zdravstva.
Komentarišući izjavu ministra Lončara, Bojan Pajtić, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, ocenjuje da se baš u rečima ministra zdravlja oslikava sva bahatost i bezobrazluk Vučićevog režima.
 
"Sve vreme vrše zamenu teza po kojoj su oni ti koji nam obezbeđuju zdravstveno osiguranje, plate i penzije i arogantno ignorišu činjenicu da mi kao građani plaćamo njih. Sami ne trpe nikakvu kritiku, ali osiono prozivaju 'nezahvalne građane' zbog troškova lečenja, kao da te troškove ne plaćaju sami građani na ime zdravstvenog osiguranja, nego ih otplaćuju Lončar i Vučić iz svog džepa", ističe Pajtić.
Krajnje je vreme, kaže dr Snežana Rakić, nekadašnja direktorka GAK Narodni front, da dođe do ozbiljne reforme zdravstvenog osiguranja, koje samo po sebi drži monopol, kao i promene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji bi uključio i način finasiranja zdravstvenih usluga.
 
"To je urađeno i u zemljama u okruženju, jedino kod nas nije, ne znam iz kog razloga ne može da se sprovede. Verovatno zato što je zdravstveno osiguranje, posle Narodne banke Srbije, jedna od najvećih kasa koja je neoporezovana", kaže dr Rakić za Danas. 
 
Dodaje da je reforma zdravstvenog osiguranja jedina prava reforma zdravstvenog sistema u kojoj moraju da učestvuju i Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje kao i drugi faktori u zdravstvenom sistemu.
 
"Očigledno da je ljudima koji su sada na vlasti sasvim dovoljno da to funkcioniše na način kao i do sada: ne prepoznaju se problemi, ja ne znam šta će da urade sa ozbiljnim nedostatkom zdravstvenog kadra. Veliki broj ljudi je otišao iz srpskog zdravstva, godišnje oko 700-800. Sad su počeli da odlaze i u zemlje u regionu, recimo u Crnu Goru odlaze da rade. Dakle, potrebno je sveobuhvatno rešenje", ističe ona.
 
Osvrćući se na to što se mnogi pacijenti okreću privatnom zdravstvu, dr Rakić navodi šta je neophodno uraditi.
 
"Mi trenutno imamo besplatno zdravstveno osiguranje, ali je ono nedostupno. Ljudi su godinama ulagali u sopstveno zdravstveno osiguranje koje je trenutno nedostupno za veliku većinu pacijenata i zato imate ljude koji sve više, a kojima mogućnosti dozvoljavaju, odlaze u privatne sisteme i koriste privatno osiguranje. Mora da se napravi osnovno zdravstveno osiguranje, dopunsko i privatno. Od toga zavisi koji ćete nivo usluge da dobijete u zdravstvenoj ustanovi. Kad to napravite onda možete i da izdate račun i predočite onome ko finasira te troškove, a bolnica nije prodavnica – vi ne dolazite da kupujete svoje zdravstveno osiguranje", navodi ona.
 
Dodaje da kvalitetna zdravstvena usluga mora da se finasira.
 
"Postoje razne osiguravajuće kuće koje finasiraju lečenje u privatnim zdravstvenim ustanovama. Takva ista situacija treba da važi i za državu", dodaje ona.
 
Rakić podvlači da je takođe važno da oni koji vode zdravstvene ustanove moraju da imaju završen zdravstveni menadžment.
 
"Niko vam ne garantuje da neko ko je odličan profesor i doktor da je i dobar menadžer. Pogledajte privatne sisteme njih vode ljudi koji su ozbiljni menadžeri, zato te bolnice funkcionišu. To nisu ni najbolji doktori, niti profesori univerziteta, niti subspecijalisti, već ljudi koji su kvalifikovani da raspolažu sredstvima u zdravstvu. I da imamo takvu strukturu mi danas ne bismo imali izjave poput Lončareve", zaključuje Rakić.
Podsetimo, ministar zdravlja Zlatibor Lončar je na skupu o reformi zdravstva, održanom u Beogradu 7. juna, rekao da država mnogo ulaže u zdravstvo, te da građanima treba predočiti da kada se leče u državnim ustanovama te usluge imaju svoju cenu.
 
"Pacijentima na kraju lečenja kada izlaze iz (državne) bolnice treba dati račun da vide koliko to sve košta. Neće oni ništa plaćati, ali treba to da znaju", naveo je ministar.
  • Nije besplatno

    10.06.2024 10:02
    Poštovana doktorko Rakić, lečenje u državnom zdravstvu jeste nedostupno,ali ni to nedostupno NIJE BESPLATNO...Pacijenti plaćaju OBAVEZNE doprinose za zdravstvo...E njih prvo da ukinemo pa da pričamo dalje...
  • Jakobsfield

    10.06.2024 08:58
    Kreativac
    Pa taj čovek ni u drugom mandatu ne zna ni dal je pošo il je došo. Uzgred, nakon računa, da se pacijentu naknadno dostavi i kada i koliko je ta usluga plaćena zdravstvenoj ustanovi od strane Fonda. Uz to, za ministrovu informaciju, sestre pored svog posla, moraju da pišu i finansijske izveštaje umesto administrativaca za koje više nema ni stolica na kojima bi sedeli po prepunim kancelarijama.
  • /

    10.06.2024 08:43
    /
    e pa izvolite sada.
    gomila komentatora se zalaze za komercijalan zdravstveni sistem verujuci da ce imati love.

    beli mantili su nezasiti.

    poreklo imovine ce sve resiti kako kod lekara i tako pacijenata

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Prekinute blokade prelaza ka Kosovu

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja saopštio je da su za saobraćaj otvoreni prelazi Brnjak i Merdare, koji su bili zatvoreni u noći između petka i subote.