Srbija jedna od zemalja koja izvozi oružje u ratna područja - uprkos ugovoru
Ugovor o trgovini oružjem potpisalo je 115 članica UN i one ne bi smele da izvoze oružje u konfliktna područja, ali se toga skoro niko ne pridržava.
Foto: 021.rs (Ilustracija)
Kada se ovih dana u Nemačkoj govori o isporuci oružja, najpre se misli na naoružavanje i podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, prenosi Dojče vele.
Gotovo je zaboravljen princip kojeg se držala nemačka politika pre rata u Ukrajini – da se oružje ne isporučuje u krizne regione ili u regione u kojima se vode ratovi, piše DW.
Takođe je palo u zaborav da je Nemačka jedna od 115 zemalja koje su krajem 2014. potpisale Ugovor o trgovini oružjem (engleski: Arms Trade Treaty, ATT) koji je u svetu, u kojem su ojačali nacionalizam i ratno raspoloženje, potpuno nestao iz javne rasprave.
Prošle sedmice u Ženevi je održana konferencija zemalja-potpisnica ATT-a, deseta po redu.
Humanitarna organizacija Amnesti internešnal donosi otrežnjujući zaključak: iako neki od najvećih izvoznika oružja dolaze iz država potpisnica, oni naprosto ignorišu osnovna pravila ugovora.
Izvozom u konfliktne oblasti kao što su Pojas Gaze, Sudan i Mjanmar, ove kompanije doprinose novim patnjama i smrti.
U intervjuu za DW, Matijas Džon, stručnjak Amnestija za naoružanje, podseća na najvažniju funkciju ATT ugovora: "Države se obavezuju da neće odobriti izvoz oružja koji dovodi do kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava".
Prema Džonu, još tada, pre deset godina u Njujorku, pedantno su popisane kategorije za vrste oružja na koje bi zabrana trebalo da se odnosi:
"To su, na primer, borbeni tenkovi, borbeni avioni, ratni brodovi, ali i malokalibarsko oružje. Takođe, veliki uspeh sporazuma bio je što su države obavezane da ovu zabranu izvoza primene i na municiju", kaže Džon za DW.
Deset godina kasnije, rezultat ovog ugovora je razočaravajući, piše DW.
Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI) naveo je u martu da je globalni transfer oružja između 2019. i 2023. u poređenju s prethodnom petoletkom pao za 3,3 odsto, ali su evropske zemlje istovremeno uvozile 94 odsto više oružja u istom periodu nego u prethodnih pet godina.
Najveći rast, naravno, beleži Ukrajina zbog ruske agresije, prvo na Krimu 2014. godine, a potom i napadom na Ukrajinu u proleće 2022. godine.
Nasuprot tome, u Afriku se izvozi mnogo manje oružja, tako da je u periodu od 2014. do danas ukupna razina trgovine oružjem na globalnom nivou ostala otprilike ista.
Izrael, Gaza, Sudan, Mjanmar
Amnesti navodi tri područja na kojima se posebno krši ugovor.
Na čelu sa Sjedinjenim Državama kao najvećim dobavljačem oružja, nekoliko država nastavlja da opskrbljuje Izrael oružjem, iako postoji dovoljno dokaza da se u ratu u Pojasu Gaze krši međunarodno pravo.
U građanskom ratu u Sudanu (s najvećim brojem interno raseljenih u svetu) Srbija se pojavljuje kao dobavljač oružja, uprkos embargu Saveta bezbednosti UN-a na oružje u regionu Darfur na zapadu zemlje.
I, kako kaže Matijas Džon: "Kina, koja se iznenađujuće pridružila sporazumu o oružju, takođe nastavlja da isporučuje oružje Sudanu."
U Mjanmaru je vojska od preuzimanja vlasti u februaru 2021. nabavila oružje i vojnu opremu u vrednosti od najmanje milijardu američkih dolara. Najveći deo ovog oružja uvezen je iz Kine.
Nešto više od polovine država redovno izdaje izveštaje
Prema Džonu, mnoge države koje su potpisale ugovor nisu se držale drugih obećanja iz ugovora, na primer da bi trebalo transparentno da izveštavaju o odobrenim i obavljenim transakcijama oružja.
"Nešto više od polovine država redovno dostavlja svoja izveštaje. Ostatak moramo da mukotrpno istražujemo, što je veliki problem jer se transakcije oružja često drže u tajnosti", kaže Džon.
I u Nemačkoj je izveštaj Vlade o izvozu oružja naišao na oštre kritike. Ministarstvo privrede objavilo je bilans odobrenog izvoza oružja za prvih šest meseci ove godine.
Prema tome, dopušten je izvoz naoružanja i vojne opreme u vrednosti od oko 7,6 milijardi evra. Gotovo dve trećine (4,9 milijardi evra) otišlo je za Ukrajinu.
Među zemljama koje su ove godine uvezle nemačko oružje su i Saudijska Arabija (132 miliona evra), Katar (100 miliona evra) i Ujedinjeni Arapski Emirati (51 milion evra).
Uprkos tome, Džon veruje da su sve nemačke vlade od potpisivanja ATT-a želele i podržavale sporazum i dodaje:
"Nemačka doduše podržava druge države u uvođenju sistema kontrole. Ali to ne znači da se iz Nemačke ne izvozi oružje za koje postoji zabrinutost da doprinosi kršenju ljudskih prava".
Ugovor i dalje nije besmislena stvar
Međutim, prema stručnjaku Amnestija, ATT je još uvek dobar temelj za senzibilisanje javnosti o tome šta je dozvoljeno, a šta je neregulisana trgovina oružjem.
Za ostale ugovore koji nastaju pod krovom Ujedinjenih nacija treba biti strpljiv i čekati da ti ugovori istinski zažive, kaže Džon.
On smatra da bi ATT trebalo nužno dopuniti uvođenjem kazni u slučaju nepridržavanja.
Međutim, ovaj segment još uvek nedostaje, kažu iz DW.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
FPN: Policija ispituje okolnosti nezakonitog izbora Slaviše Orlovića za dekana
18.09.2024.•
0
Uprava beogradskog Fakulteta političkih nauka je danas saopštila da policija ispituje okolnosti koje su dovele do "nezakonitog izbora" profesora Slaviše Orlovića za dekana tog fakulteta.
Direktorka škole u BG: Stanje dečaka koji je pao s prozora škole stabilno, povrede teške
18.09.2024.•
0
Učenik četvrtog razreda beogradske Osnovne škole "Banović Strahinja" koji je pao kroz prozor škole, stabilno je, ali su povrede teške i njegovo stanje se i dalje prati.
Kod Skupštine Srbije nađena bomba iz Drugog svetskog rata
18.09.2024.•
0
Bomba, za koju se sumnja da potiče iz Drugog svetskog rata, pronađena je u blizni Skupštine Srbije, nezvanično saznaje N1.
Advokat o zahtevu Rio Tinta: Dokumentacija ne odgovara propisima, ruga se struci, nauci i građanima
18.09.2024.•
3
Advokat Sreten Đorđević, govoreći o zahtevu Rio Tinta za određivanje obima i sadržaja Studije o uticaju na životnu sredinu za rudarski deo projekta Jadar, kaže da dokumentacija ne odgovara propisima.
Srbija se uskladila samo sa 47 odsto deklaracija EU: Izbegava mere protiv Rusije i Kine
18.09.2024.•
5
Srbija se u prvoj polovini godine uskladila sa 47 odsto spoljnopolitičih deklaracija EU, što je na nivou iz prethodne dve godine i najmanje među kandidatima za članstvo sa Zapadnog Balkana.
Hrvatski sud presudio: Sergeju Trifunoviću dva meseca zatvora - uslovno
18.09.2024.•
19
Glumac Sergej Trifunović osuđen je na 60 dana zatvorske kazne, koja se neće izvršiti ako u toku jedne godine ne počini isto delo, prenosi "Slobodna Dalmacija".
Hrvati u Vojvodini protiv toga da se Draži Mihailoviću podigne spomenik u Beogradu
18.09.2024.•
12
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) izrazio je zabrinutost zbog mogućeg podizanja spomenika četničkom vođi Draži Mihailoviću u centru Beograda.
VIDEO Vučićev tim povukao liniju: Predsednik kao "La Linea"
18.09.2024.•
24
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na svom TikTok nalogu podelio video u kojem prikazan u stilu karakterističnom za animiranu seriju "La Linea" čuvenog italijanskog animatora Ozvalda Kavandolija.
Kako bi se smanjilo čekanje na granici sa Mađarskom: Komšije preduzimaju određene mere
18.09.2024.•
1
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balint Pastor objavio je da je Vlada Mađarske usvojila akt sprovođenja mera u cilju smanjenja čekanja na graničnim prelazima sa Srbijom.
Skupština u ponedeljak o rebalansu budžeta za 2024. godinu
18.09.2024.•
1
Vanredna sednica Skupštine Srbije, na čijem će dnevnom redu biti rebalans budžeta za 2024. godinu, održaće se u ponedeljak, 23. septembra, dogovoreno je danas na sednici Kolegijuma parlamenta.
Žena poginula dok je prelazila auto-put kod Aleksinca: Na nju naleteo kamion
18.09.2024.•
1
Žena (33), čije ime nije objavljeno, nastradala je sinoć kada je na nju naleteo kamion valjevskih registarskih tablica.
RHMZ upozorio: Narednih dana vodostaj Dunava u porastu
18.09.2024.•
1
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) je izdao upozorenje da će narednih dana vodostaj Dunava biti u porastu.
Obavezni vojni rok: "Pumpanje nacionalnih mišića" usred političke krize zbog Kosova i Rio Tinta
18.09.2024.•
23
Uvođenje obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana moglo bi se posmatrati kao propagandno sredstvo za slanje političkih poruka, kako građanima Srbije, tako i širem regionu.
Vučić poručio državnim organima u Srbiji: Učinite sve da se Sergej Trifunović oslobodi i vrati kući
18.09.2024.•
18
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je od svih državnih organa u Srbiji da učine sve da se glumac Sergej Trifunović koji je uhapšen u Hrvatskoj pusti na slobodu.
Policija pokušala da zaustavi švercere kod Vranja, došlo do pucnjave - jedan migrant pronađen mrtav
18.09.2024.•
2
Više javno tužilaštvo u Vranju naložilo je 16. septembra zadržavanje i podnošenje krivičnih prijava protiv B.M. (43) i I.B. (44), obojice iz okoline Preševa.
Vučić se i danas obraća javnosti
18.09.2024.•
18
Najavljeno je novo obraćanje javnosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Sastanak Srba sa Kosova sa opozicijom 28. septembra u Beogradu
18.09.2024.•
3
Srpsko nacionalno veće KiM (SNV) saopštilo je da će se u subotu, 28. septembra u Beogradu održati sastanak sa opozicijom kako bi se razgovaralo o "novoj strategiji za opstanak Srba na KiM".
Da li je moguć povratak Srba u institucije na severu Kosova: "Prelomiće politička volja Prištine"
18.09.2024.•
11
Iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić predložio povratak na prethodno stanje na Kosovu, postavlja se pitanje da li je u ovom kontekstu moguće vraćanje Srba u institucije.
Nemačka proterala 36 osoba u Srbiju i Kosovo: To je nastavak procesa koji traje
18.09.2024.•
6
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofenzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi juče iz Hamburga za Beograd i Skoplje.
Nastavlja se suđenje za Jovanjicu: Pet meseci pauze, 21 odloženo ročište - zašto je postupak dug?
18.09.2024.•
5
Suđenje u procesu "Jovanjica" nakon skoro pet meseci pauze nastavlja se danas.
Tadić pozvao Brnabić na TV duel zbog "ključnih laži": Ili ćemo na sud
18.09.2024.•
24
Bivši predsednik Srbije u dva mandata i lider Socijaldemokratske stranke Boris Tadić pozvao je predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić na televizijski duel.
Komentari 6
/
Mile
H
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar