Komlen Nikolić: Kazneni populizam Krivičnog zakonika

U izmenama Krivičnog zakonika izražen je kazneni populizam, smatra Lidija Komlen Nikolić.
Komlen Nikolić: Kazneni populizam Krivičnog zakonika
Foto: Medija centar Beograd (mc.rs)
Desnica nije znala šta radi levica – pisci izmena Krivičnog zakonika (KZ) i Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kao da nisu znali za postojanje jedni drugih. A oba zakona imaju ogroman uticaj na pravosudni sistem i ljudska prava, piše Peščanik.
 
Predsednica Predsedništva Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije i javna tužiteljka u Apelacionom javnom tužilaštvu u Beogradu Lidija Komlen Nikolić kaže da izmene Krivičnog zakona nisu proistekle samo iz pera članova Radne grupe, koja je formirana 2021. godine, već i iz pera iz kabineta određenih državnih organa, ocenjujući da je to sporno.
Kako kaže, obrazloženje Zakonika o krivičnom postupku profesionalno, puno argumenata. 
 
"Možda se sa određenim argumentima ne slažem, ali mogu da ih pročitam. To je ono što nedostaje Krivičnom zakoniku. Za određena zakonska objašnjenja, ja ne mogu kao javni tužilac da shvatim šta je uopšte bila intencija zakonodavca", navodi Komlen Nikolić.
Dodaje da proističe da dve Radne grupe uopšte nisu komunicirale, što se vidi u određenim kontradiktornim odredbama.
 
"Zbog toga smatram da je javna rasprava neprimereno kratka i treba da se produži. Daću vam primer. Ima čitav niz krivičnih dela koja su proistekla iz procesa pridruživanja EU, a koja se odnose na promet oružja, i onda su sada rascepkana na pet, šest različitih dela, pa je svaka radnja stavljena posebno; i proizvodnja, i promet, i nošenje, i nesavesno nošenje, za koje svi znamo da je proisteklo iz tragičnog događaja od 3. maja prošle godine. Vi imate situaciju da recimo u Zakoniku o krivičnom postupku u posebnim dokaznim radnjama koje se odnose na prisluškivanje, praćenje, imate da je ostalo definisano staro krivično delo iz člana 348. To znači da uopšte nije postojala koordinacija dve Radne grupe", ukazuje predsednica Udruženja javnih tužilaca.
 
Ona podseća da je 2011. i 2013. stupio na snagu Zakonik o krivičnom postupku koji se sad primenjuje. Po njenim rečima, pojedine kolege iz tužilaštava opšte nadležnosti to zovu novi Zakonik o krivičnom postupku. Razlog tome je taj što nisu prihvaćene odredbe koje su utkane u Zakonik o krivičnom postupku. 
 
"Zakonikom o krivičnom postupku uvodite čitav niz odredbi da biste poboljšali položaj okrivljenog, oštećenog; mogućnost na prevođenje, poverljivog savetnika, pravo siromašnog… Međutim, na kraju i jednog i drugog zakona stoji da nisu potrebna dodatna sredstva u budžetu. Pa kako nisu potrebna dodatna sredstva? I 2013. godine smo rekli da tužilaštvu nije dat budžet da sprovodi tužilačku istragu. Sada se to ponavlja", kaže ona.
Po njenim rečima, u Krivičnom zakoniku je izražen kazneni populizam.
 
"To znači da ste za brojna krivična dela pooštrili kazne zatvora. Za brojna krivična dela ste čak uveli, za mene kao javnog tužioca nerezonski, izricanje doživotne kazne zatvora. Pooštrili ste uslove za izricanje uslovne osude. Koju poruku ova država pruža građanima? Šta ćemo? Da bacimo ključ kada izreknemo doživotnu kaznu zatvora? Krivično-pravna struka se i 2019. godine bavila efektima poštravanja kazne zatvora i kakav to uticaj ima na budžet. Kad kažem budžet, a to je najbitnija stvar u celoj priči - vi treba da date tim zavodima za izvršenje krivičnih sankcija sredstva, oni treba da imaju uslove. O tome se nije razmišljalo", dodaje Komlen Nikolić.
 
Ona smatra da jedino što može da smanji kriminalitet jeste izvesnost kažnjavanja.
 
"To znači da će tužilac u saradnji sa policijom u kratkom periodu otkriti izvršioca krivičnog dela, i u kratkom primerenom roku će taj krivični postupak, u skladu sa svim standardima, sprovesti do kraja. I naravno, da dođe do pravosnažne osuđujuće presude. Ali, to ne mora da znači da ćemo populistički povisiti kazne zatvora bez razmatranja kakve to efekte može da ima. Zašto onda nije uvedena doživotna kazna zatvora za trgovinu ljudima? Zašto nisu pooštrene kazne zatvora za krivična dela protiv zaštite životne sredine?", pita se ona.
 
Lidija Komlen Nikolić zaključuje da izmene zahteve ozbiljnu analizu, te da je javna rasprava od mesec dana prekratka.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija