
Profesor Baucal: Strategija odnosa prema nasilju postala je "ćuti i trpi"
Dok struka tvrdi da je nasilja u školama sve više i da je situacija alarmantna, Ministarstvo prosvete smatra da je u pitanju - percepcija.
Kakav je odnos nadležnih i društva prema nasilju u prosveti i da li zauzimamanje strategije "ćuti i trpi" škole postavlja, kako struka kaže, na "bure baruta"?
U ustanovama obrazovanja i vaspitanja zakonom je zabranjen svaki oblik nasilja. Ipak, vesti o nasilju u školama nižu se prethodnih godina, a žrtve su svi – i učenici i nastavnici.
Aleksandar Baucal, psiholog i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže za Insajder da je od početka 2000-ih krenulo ozbiljno promišljanje o reformi obrazovanja, a jedna od ključnih tema postalo je – nasilje u školi.
"Od tog trenutka je podignuta svest o tome šta je sve nasilje u školi, odnosno šta je to što smo mi normalizovali u nekoj našoj tradiciji, u nekoj našoj svakodnevnoj praksi, a da to ne bi smelo da se dešava u obrazovanju", rekao je Baucal za Insajder.
On ističe da se nasilje u školama ne sme tretirati kao zaseban entitet, već kao problem koji se preliva iz društva u kome je ono legitimizovano, čak postalo i faktor koji "dovodi do uspeha". A kada se u takvom društvu incident desi, strategija odnosa prema nasilju postala je - "ćuti i trpi".
"Toliko smo otupeli da ako bi se sad desila neka situacija u kojoj se roditelji i nastavnik posvađaju oko bilo koje teme u vezi sa učenicima, da je to već postala svakodnevnica koja opterećuje i mnoge roditelje, opterećuje i mnoge nastavnike, a mi nekako zauzimamo strategiju ćuti i trpi. Trpljenje ne može biti dugoročna strategija, zato što će se incidenti uvećavati, a naše trpljenje u nekom trenutku može da nestane. Šta se onda dešava? Onda se dešava eksplozija. Na neki način zbog takvog odnosa prema nasilju i obrazovanju, u stvari svi sedimo na buretu baruta i sad je samo pitanje lutrije", rekao je Baucal.
Kao jedan od glavnih razloga za stvaranje ovakve klime, profesor vidi i u nerazumevanju i nepoverenju u "pravu svrhu obrazovnog sistema".
"Mnoga deca idu u školu, oni tamo uče neke stvari za koje ne veruju da ih pripremaju za život. Roditelji takođe, verovatno, misle da je u školi jedino važno samo da učenici dobiju dobre ocene. A ono što je suština obrazovanja, to je da učenici postanu bolji ljudi, kompetentniji ljudi. Veliki broj roditelja ne vidi da se to dešava u školi. Veliki broj nastavnika takođe ima osećaj da radi posao koji se ne ceni u društvu i oni na neki način imaju i jedan objektivan dokaz. I kada vi stavite puno ljudi da provodi vreme u nečemu u čemu niko ne vidi smisao, onda ste stvorili psihološke preduslove da ljudi postanu nervozni, agresivni, napeti i u takvim okolnostima neki mali incident, neka reč, neki pogled, vrlo lako može da bude ona tačka koja nekoga prebaci iz tog stanja neke povišene negativnosti u agresiju", objasnio je Baucal.
Nerazumevanjem, normalizovanjem nasilja i njegovom glorifikacijom u društvu, struka kaže - dolazi do eskalacije nasilja u školama.
"U poslednjih desetak godina mi ne možemo da govorimo više o tome da imamo samo utisak da ima više nasilja, nego da nasilja zaista ima više. Nažalost, to je opet odgovornost države, trebalo bi da imamo neku validnu, pouzdanu statistiku koja registruje svaki incident nasilja i onda bismo mogli da kažemo tačno koliko je to nasilja više. Iz svakodnevnih vesti vidimo da su incidenti koji se dašavaju u školi sve gori i gori i da period između tih tragičnih incidenata postaje sve kraće i kraće. To znači da ne samo da se uvećava količina nasilja u školi, nego ono postaje dramatičnije", rekao je Baucal.
Međutim, ono što struka naziva eskalacijom, iz Ministarstva prosvete smatraju percepcijom. U pisanom odgovoru Insajderu navode da se ne može govoriti, niti tvrditi da je broj nasilnih situacija u školama u drastičnom povećanju, niti se može tvrditi da se nasilne situacije vršnjačkog i drugih vrsta nasilja dešavaju jedino u školskom okruženju.
"Ono što se može tvrditi jeste činjenica da je nasilje, pa i vršnjačko, danas vidljivije u odnosu na period od pre 10, 20 godina. Razlog tome je što su građani senzibilisani za prepoznavanje svih oblika nasilja: fizičko, digitalno, seksualno, psihološko", odgovorilo je Ministarstvo prosvete u pisanom odgovoru Insajderu.
Nakon majskih tragedija u OŠ "Vladislav Ribnikar" i selima Duboni i Malom Orašju, nastala je "Majska platforma", kao društveni odgovor nasilju. Pokrenuta je zbog osećaja među stručnom zajednicom da nakon ovih tragedija nije dovoljno učinjeno.
"Treba biti pošten i reći da se ipak u prethodnom periodu nešto radilo kada je u pitanju problem nasilja u obrazovanju. Ministarstvo je menjalo zakone, protokole, uvedena je platforma Čuvam te, uvedeni su razni mehanizmi na tom delu papira, dokumenta je urađeno puno toga. Međutim, to nije dalo nikakve efekte i jedan od zaključaka Majske platforme je bilo da takva rešenja koja su administrativnai da neće rešiti problem, zato što u realnosti škole u stvari ne primenjuju te protokole. Prva strategija škole je obično ignorisanje", rekao je Baucal.
Kao odgovor na tu tvrdnju, iz Ministarstva prosvete kažu da bi zajedničko delovanje svih uključenih faktora bilo neophodno kako bi postavljenje mere dovele do rezultata.
"Da bi mere koje se realizuju u školi, pojačan vaspitni rad, društveno koristan rad i preventivne aktivnosti koje škola organizuje, dale efekte, potrebna je sinergija i zajedničko delovanje svih sistema, a posebno saradnja na relaciji škola – roditelj", navode iz Ministarstva.
Kao dugoročno rešenje za nasilje u obrazovnom sistemu Baucal smatra da je ključno da škola funkcioniše kao dobra zajednica. U Srbiji takvih primera ima, kaže on, ali da je potrebno vreme da taj sistem zaživi u svim školama.
"Škole u većini slučajeva nisu zajednice, nisu dobra zajednica. Šta znači dobra zajednica? To bi značilo kada ja odem u školu na posao kao nastavnik, da imam osećaj da sam ja povezan sa drugim nastavnicima, da imam pozitivne odnose sa upravom, pozitivne odnose sa učenicima, pozitivne odnose sa roditeljima, da smo mi zaista pripadnici neke male zajednice koja je se tu okupila da bi ove naše učenike izveli ono što se kaže na put i kako bi su oni postali kvalitetno obrazovani. Za to je potrebno neko vreme. Pitanje je šta ćemo mi da radimo u međuvremenu dok zaista prvo ne krenemo da pomažemo školama da postanu dobre zajednice i dok mnoge škole ne dođu do tog nivoa. Mi moramo imati neku vrstu rešenja šta radimo sa nasiljem u tom među periodu", rekao je Baucal.
Profesor Baucal ukazuje na to da je neophodno fokusirati se na preventivne mere više nego na represivne.
"I ako škola bude dobra zajednica, i ako se u školi dešavaju smislene i kvalitetne stvari koje angažuju učenika i nastavnika, mi smo onda stvorili zajednicu u kojoj će se nasilje i dalje dešavati, ali će se dešavati samo iz nekih individualnih faktora", dodao je Baucal.
Problemom nasilja nad nastavnicima bavila se ekipa TV serija "Male velike priče" u emisiji "Školsko zvono - Alarm za državu".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO Blokada RTS-a ušla u osmi dan: Studenti ostaju do ispunjenja zahteva
21.04.2025.•
1
Studentska i građanska blokada Radio televizija Srbije ušla je u osmi dan, zbog čega državni javni servis i dalje ne emituje redovan program.
Mortus pijan u audiju izazvao sudar u Bulevaru kralja Aleksandra: Imao 4,13 promila u organizmu
21.04.2025.•
0
Beogradska policija isključila je iz saobraćaja 46-godišnjeg N. K. koji je audijem, sa 4,13 promila alkohola u organizmu, izazvao sudar sa materijalnom štetom u Bulevaru kralja Aleksandra.
Mašinci u blokadi izglasali nepoverenje i ogradili se od studenta Vuka Nektarijevića
21.04.2025.•
2
Studenti u blokadi Mašinskog fakulteta su na hitnom, vanrednom plenumu izglasali nepoverenje studentu prve godine tog fakulteta Vuku Nektarijeviću, koji je učestvovao u Turi do Strazbura.
Studentski bunt u Srbiji tema i na Harvardu: Demokratija, protesti i budućnost evropskih vrednosti
21.04.2025.•
4
Panel diskusija o trenutnim društveno-političkim dešavanjima u Srbiji pod nazivom "Srbija na raskršću", biće održana u petak, 25. aprila na prestižnom Harvard Univerzitetu u Masačusetsu.
Patrijarh Porfirije uputio saučešće zbog smrti pape: "Bio je čovek koji je gradio mir i razumevanje"
21.04.2025.•
5
Patrijarh srpski Porfirije uputio je saučešće povodom smrti pape Franje, ističući da je on bio čovek koji je gradio mir i razumevanje među ljudima i narodima.
Zaposleni RTS-a: "Ko je u RTS-u odobrio tekst u kojem se studenti u blokadi porede sa nacistima?"
21.04.2025.•
6
Zaposleni u RTS-u, okupljeni oko neformalne organizacije "Naš protest" zahtevaju utvrđivanje odgovornosti za vređanje studenata u programu i ostavke odgovornih urednika koji su to omogućili.
Izborni uslovi i krah Radne grupe: Ko će da usvoji reformske zakone do 1. jula?
21.04.2025.•
4
U turbulentnim političko-društvenim okolnostima, u kojima se Srbija nalazi već mesecima, tema izbornih uslova ponovo se vratila u fokus.
Vladika Grigorije se oprostio od papa Franje: "Bio je hodočasnik milosrđa"
21.04.2025.•
0
Vladika Grigorije Diseldorfski oprostio se od papa Franje, poglavara Rimokatoličke crkve, dirljivim rečima na svom Instagram profilu.
Četvrti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova - propao
21.04.2025.•
0
Posle četvrtog pokušaja, kosovski parlament i dalje nije konstituisan jer kandidatkinja za predsednicu iz Samoopredeljenja Aljbuljena Hadžiu nije dobila dovoljan broj glasova.
Profesor Zec: Vučić bi morao da zna da je Univerzitet u Beogradu nešto najvrednije što Srbija ima
21.04.2025.•
16
Profesor Miodrag Zec ocenio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić mora da shvati da je beogradski univerzitet nešto najvrednije što Srbija ima.
FOTO, VIDEO Legendarni gitarista Stiv Vaj igrom reči čestitao Uskrs: "Vai s' Tinu"
21.04.2025.•
0
Legendarni gitarista Stiv Vaj čestitao je Uskrs na društvenoj mreži Fejsbuk i tom prilikom podelio svoje iskustvo sa proslavom Uskrsa u Srbiji.
Forum beogradskih gimnazija: Škole od sutra neće funkcionisati u punom kapacitetu
21.04.2025.•
0
Predsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dmitrijević kaže da te škole od utorka, 22. aprila, ipak neće funkcionisati u punom kapacitetu, iako je u pojedinim kolektivima doneta da se nastava održi.
Savo Manojlović: Brnabić povredila Ustav
21.04.2025.•
2
Lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović tvrdi da je predsednica skupštine Ana Brnabić izvršila odbijanjem da u skupštinsku proceduru stavi narodnu inicijativu od 36.000 potpisa "povredila Ustav".
Akademska zajednica u pismu premijeru Macutu: Nova uredba ugrožava akreditovane programe
21.04.2025.•
2
Članovi Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti pozvali su kolege iz akademske zajednice da svojim potpisom podrže otvoreno pismo novom premijeru, profesoru Medicinskog fakulteta Đuru Macutu.
Crkvenjakov o blokadi javnog servisa: Simbolično građansko hapšenje RTS-a jer je kršio zakon
21.04.2025.•
0
Bivši generalni direktor RTS-a Aleksandar Crkvenjakov izjavio je da je blokada te medijske kuće "njeno građansko hapšenje jer RTS ne daje realnu sliku stvarnosti".
Protest zbog izbora Dejana Vuka Stankovića za ministra: "Zvižduk dobrodošlice"
21.04.2025.•
4
Inicijativa Pobunjeni univerzitet pozvala je na protest protiv izbora Dejana Vuka Stankovića za novog ministra prosvete.
Novo proterivanje Hrvata iz Srbije: "Morate da napustite zemlju u roku od sedam dana"
21.04.2025.•
38
Nikola Francetić, državljanin Hrvatske koji u Beogradu živi i radi od 2018. godine, proteran je iz Srbije jer policija tvrdi da predstavlja "rizik po bezbednost države".
Koga prati Đuro Macut na mrežama? Nikoga - oglasila se Vlada Srbije
21.04.2025.•
9
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut nema profil ni na jednoj društvenoj mreži, saopštila je Vlada Srbije.
Mladić teško povređen - udaren vozilom stranke ministra Zukorlića
21.04.2025.•
8
Šesnaestogodišnji tinejdžer teško je povređen u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je učestvovalo vozilo iz pratnje ministra Usamea Zukorlić.
Osam godina ne uspevaju da obnove nekoliko kilometara pruge - cena milionska sitnica
21.04.2025.•
7
Kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) započela je 30. marta rekonstrukciju pruge Rasputnica G – Rakovica – Resnik u dužini od 7,5 kilometara.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - pokažite znanje
21.04.2025.•
9
Nova sedmica i novi krug 021.rs dnevnog kviza je pred vama.
Komentari 1
A3
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar