
Kako urbanizacija Novog Sada utiče na životinje: Zgrade zamenile litice
Novi Sad je sa svojom okolinom stanište životinjskih vrsta kojih mnogi nisu ni svesni, a među njima postoje i retke vrste.

Foto: Pixabay
Kako za 021.rs kaže Nikola Stojnić, stručnjak za zaštitu prirode iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, jednoj grupi životinja odgovara urbanizacija.
"Neke vrste su u zgradama prepoznale sličnost sa stenama i liticama, a to su počevši od onog što svi znamo - laste. Laste su morale negde da žive pre nego što su se ljudski gradovi pojavili, dok ih sada na takvim mestima gotovo i nema. Ponekad ih ima na mostovima, ali laste koje su živele na liticama ista takva gnezda prave na zgradama", poručuje Stojnić za 021.rs.
Jedan od slučajeva brige o životinjama u gradu su bila gnezda gradskih lasta u Gradiću prilikom njegovog renoviranja.
Zavod za zaštitu spomenika kulture i Zavod za zaštitu prirode učestvovali u rekonstrukciji ovog dela grada pazeći da nijedna fasada ne bude rekonstruisana, a da stradaju gnezda. Čak su se i građani aktivirali svesni suživota sa lastama.
Crna čiopa, vrsta vrlo slična lastama ima srpasta krila, čađava je, veća i voli da pišti, u poslednje vreme kao da potiskuje laste.
"Čiope se sve češće mogu videti na na Trgu slobode i kod bivše Agrovojvodine. Prirodno one jedne druge potiskuju, ali nije utvrđeno zbog čega", objašnjava Stojnić.
Treća vrsta ptica koja je atraktivna je crna crvenrepka. Ima je na strmim liticama, a lovi u predelima s malo trave okolo ili žbunja.
"Ona je neugledne crno-sive boje i ima crvenkast rep, i gotovo da nema dela grada gde njihovog gnezda nema", dodaje Stojnić.
One su potpuno okupirale grad, ali primenjuju uobičajenu strategiju životinja - aktivne su uglavnom kada ljudi nisu. Oni koji se rano bude, oko četiri-pet ujutru, imaju priliku da čuju kako pevaju. U sumrak bivaju ponovo aktivne.
"Životinje su uglavnom aktivne kada ljudi nisu. Onda mogu paralelno da žive na nekim mestima koje nama izgledaju vrlo okupirana, ali u stvari one izaberu jedan period dana ili godine koji njima odgovara", ukazuje za 021.rs Nikola.
Životinje su prepoznale izmenjene uslove pa se prilagodile. Litica je za pticu sigurnost gnežđenja, jer kada je gnezdo na litici niko ili skoro niko ne može da im uništi gnezdo. Sigurnost litice je prebačena na zgrade.
"Imamo pored sitnih ptica i vetrušku, pticu grabljivicu koja je sada redovna na novosadskim soliterima. Nisu velike, ali je to ipak ptica grabljavica. Lovi glodare, a ima dobru letačku sposobnost pa može da izađe grada i tamo lovi", kaže sagovornik 021.rs.
Uz sklonište, hrana je glavni pokretač. U grad se sliva ogromna količina organske materije, a one životinje koje prevaziđu strah od ljudi bivaju nagrađene ogromnom količinom hrane koju nudi grad.
"To su pre svega otpaci od ljudske ishrane, ali i pratioci tih otpadaka - glodari", navodi Stojnić.
Zbog izobilja hrane imamo ježeve i to u grupama. Postoji više vrsta glodara, samim tim i lisice su postale uobičajene. Čak i kune, krupniji mesojedi.
Period osvajanja gradova je u određenom redosledu, uglavnom vrste prvo osvajaju manja mesta, pa veće gradove, potom najveće. Golub grivnaš (ima beli okovratnik, što je uostalom stari izraz- grivna) je okupirao Novi Sad u poslednjih deset godina, ali je prvo počeo od Beograda pre 20 godina.
Domaći golub je prvi "shvatio" da je odlazak u grad dobra stvar, a potom je to shvatila i gugutka. Uz sve ove ptice, grad privlači i razne vrste vrana, galebova zbog kombinacije Dunava i otpadaka i rode koje se hrane na deponiji.
Postoje i retke vrste u Novom Sadu i okolini
Prema rečima biologa iz Nacionalnog parka Fruška gora Dragiše Savića, sama Fruška gora je stanište mnogih zaštićenih vrsta.
Osim orlova i drugih ptica, na listi zaštićenih vrsta su slepi miševi, tvorovi, jazavci, ali i mnogo gmizavaca i vodozemaca.

Foto: Pixabay
Šumska žaba se nalazi listi strogo zaštićenih vrsta kao i kreketuša, obična i zelena krastača, češnjarka. Uz žabe su zaštićeni i gmizavci poput barske kornjače, smuka, belouške.
Vrsta koja je naučila da se prilagodi čoveku uglavnom nije retka, ali postoje vrste životinja koje se nalaze na obodima Novog Sada i predstavljaju retku vrstu.
Patka prevez može da se uoči na nekim barskim zonama. Postoje i eje močvarice koje spadaju u grabljivice.
Ukoliko odete do Dunava imate priliku da vidite dabrove koji, kako navodi Stojnić, polako prestaju da budu retka vrsta.

Foto: Pixabay
Jedna grupa koja jako voli gradove su slepi miševi koje je teško razlikovati bez posebnih detektora.
Petrovaradinska tvrđava je važno stanište slepih miševa, a ona ih asocira na pećine.
"Lagumi tvrđave koji izgledaju kao pećine su jedno od najvažniji noćilišta, odmorišta i mesta porodiljskih kolonija slepih miševa uopšte u Vojvodini. Postoji inicijativa da se delovi u podzemnih tunela Petrovaradinske tvrđave ograde tako da posetioci ne bi mogli da ulaze i da ih uznemiravaju, a opet da se te ograde konstruišu tako da slepi miševi nesmetano uleću i izleću, što bi morali da budu vertikalni procepi", objašnjava za 021.rs Nikola Stojnić iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.
Novi Sad ima sreće da ima parkove u kojima postoje ređe vrste detlića. U parkovima se mogu videti veverice, ali i neke grabljivice kao što je kobac.
Nikola pominje Futoški park u kojem su bili nastanjeni mrmoljci, vodozemci koji imaju tipičan izgled daždevnjaka, ali je njihova bara gde su živeli - presušila.
Tvor, koji nije onaj iz crtanog filma crno-beli, već smeđi (srodna vrsta kunama) posećuje Novi Sad. Naš sagovornik je rekao da ih je video na novosadskim bulevarima.
Na periferiji se nalaze čaplje i pojavi se gnjurac.
Retke situacije i divlje svinje
Krupne životinje koje su osetljive na ljudsku blizinu su retke. Samo u ekstremnim situacijama dolaze u kontakt s čovekom, ako zalutaju ili ako se desi neka nepogoda poput poplave.
S obale Dunava, sa Štranda se vidi orao belorepan, ogroman orao - naš najveći s rasponom krila od skoro dva i po metra.
"Oni nikad neće doći blizu, u grad, jer taj orao je osetljiv na ljude, ali u perifernim delovima i takve životinje postoje", kaže Stojnić.
Orao krstaš je živeo u zavučenim delovima Fruške gore.
"On je otišao paralelno sa većine planina u Panonskoj niziji, čak i celom balkanskom poluostrvu. To je interni proces koji ne zavisi toliko od ljudskih dejstava", ističe Nikola.
On dodaje da su počeli da se gnezde na usamljenim stablima u ravnici, počeli su od Mađarske. Zahvaljujući tome broj krstaša je porastao. Dok se krstaš držao stare "navike" nije moglo više od dva-tri para da opstane, a otkada se vratio u ravnicu postoji preko deset parova.
"Hrana mu je dostupnija, jer je to vrsta koja lovi na otvorenom terenu i sa svog drveta može odmah da počne da lovi, a ukoliko se gnezdi u šumi njemu prvo treba pet, šest ili deset kilometara da izađe iz šume, da bi tek onda počeo da lovi, što je ogromna potrošnja energije koja je za njih jako važna. To je vrsta sama prepoznala rešenje i donelo joj boljitak", objašnjava za 021.rs Stojnić.
Izazovi za suživot u gradu i za životinje i za ljude
Specifičan način života dovodi do toga da čiope usled iscrpljenosti padaju na tlo, pa zbog kratkih nogu i dugačkih krila ne mogu da polete. Godišnje bude i 20-30 prijava građana koji primete nesrećnu okolnost ovih životinja.
"Imamo vetruške i sove, odnosno utine koje takođe imaju nezgodnu naviku koju su donele iz prirode. Naime, mladunac nedelju-dve pre nego što će postati sposoban da sam leti iskoči iz gnezda i onda šeta po tlu. U prirodi može da preživi, ali u gradu prepunom mačaka i pasa nije tako jednostavno. Onda ih mi iz Zavoda za zaštitu prirode ih zbrinjavamo i pokušavamo da ih odgojimo", kaže za 021.rs Nikola Stojnić.

Foto: Pixabay
Neretko ljudi sami zbrinu i izleče životinje koje pronađu u gradu.
Dešava se da i građani doživljavaju neprijatnosti u kontaktu sa životinjama.
Mnogi će reći da ne vole slepe miševe, naročito u svojim roletnama koji su tu došli da prespavaju. U gradu se sve češće pojavljuju i zmije koje uplaše ljude, ali u Novom Sadu nema otrovnica. Uglavnom su to smukovi i belouške, neotrovne zmije.
Klimatske promene
Ekstremne vremenske prilike utiču i na životinjski svet. Tokom superćelijskih oluja su se rušila gnezda, a dugotrajna suša utiče na smanjenje hrane za životinje.
Stojnić kaže kako neočekivni periodi kiša utiču na nemogućnost lova i dodaje da se zbog klimatskih promena već primećuju dolasci novih vrsta. Dolaze vrste s juga, mediteranske koje prate promene u vremenu.
"Na vodenim staništama se najbolje vidi, jer postoje neka vodena staništa koja su privremena, koja zavise od kiše koja traju dva, tri meseca. Ona su nisu postojala ove godine ili su nestajala", dodaje Stojnić.
On zaključuje da zasad imamo pretpostavke i da je potrebno još vremena da bismo mogli da zaključimo tačno u kojoj meri promene utiču na živi svet.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
UŽIVO Novosadski srednjoškolci ispred zgrade Višeg suda i Tužilaštva: "Ko ne skače, taj je ćaci"
26.03.2025.•
20
Novosadski đaci danas, 26. marta organizuju protest "Srednjoškolci uz studente".
Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu: Zabrinutost zbog pretnji i napada funkcionera SNS-a
26.03.2025.•
0
Novosadski studenti koji blokiraju Filozofski fakultet osudili su ponašanje Vladimira Popića, za kog tvrde da je u noći između 22. i 23. marta došao u studentski kampus i pretio studentima.
Do kraja nedelje u Novom Sadu tmurno i mokro, a i početkom sledeće sedmice
26.03.2025.•
0
I naredni dani u Novom Sadu biće tmurni, a očekuje se i kiša.
Komšija - sinonim za poverenje, sigurnost, podršku i prijateljstvo
26.03.2025.•
0
Komšija je oduvek sinonim za poverenje, sigurnost, podršku i prijateljstvo.
Ispit za buduće taksiste o poznavanju Novog Sada 14. i 16. aprila
26.03.2025.•
1
Pisani deo ispita za novosadske taksiste održaće se u ponedeljak, 14. aprila u Kongresnom centru Novosadskog sajma, u Hajduk Veljkovoj 11.
Beočin će tri meseca biti bez vode za piće: Od 7. aprila samo tehnička voda
26.03.2025.•
14
Beočin u naredna tri meseca neće imati vodu za piće zbog rekonstrukcije i dogradnje postrojenja za prečišćavanje bunarske vode.
"Srednjoškolci uz studente": Đaci danas protestuju u Novom Sadu
26.03.2025.•
7
Novosadski srednjoškolci organizuju danas, 26. marta, protestnu šetnju u znak podrške studentima u blokadama svojih fakulteta.
Lepe vesti iz Betanije: Za jedan dan u Novom Sadu rođeno 25 beba, među njima dva para blizanaca
26.03.2025.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 25 beba.
Novi studentski protest u četvrtak u Novom Sadu: "Da mi vas nešto pitamo"
25.03.2025.•
19
Novosadski studenti najavili su protest pod nazivom "Da mi vas nešto pitamo" za četvrtak, 27. mart.
Sreda pred Novosađanima: Protest, predstave i još ponešto
25.03.2025.•
0
Sreda je uskoro tu, a na samom početku dana očekuje vas protest u organizaciji srednjoškolaca.
Profesori Univerziteta u Novom Sadu okupili se u kampusu: "Tu smo i ostajemo uz naše studente"
25.03.2025.•
40
Profesori Univerziteta u Novom Sadu okupili su se večeras u kampusu kako bi ponovo pružili podršku studentima i njihovim zahtevima.
Novosadski studenti izneli zahteve nakon napada tokom blokade RTS: Ostavke na RTV i procesuiranje
25.03.2025.•
11
Studenti u blokadi fakulteta u Novom Sadu saopštili su zahteve prema Radio-televiziji Vojvodini (RTV) i Radio-televiziji Srbije (RTS).
Dekani UNS: Borićemo se protiv spornih i nelegitimnih odluka ministarstva i Vlade
25.03.2025.•
15
Više dekana fakulteta Univerziteta u Novom Sadu obavestilo je Ministarstvo prosvete da su angažovali advokate zbog spornih odluka ovog ministarstva.
FOTO, VIDEO Završen skup ispred MUP-a: Studenti poručili - "policija da radi svoj posao pravedno"
25.03.2025.•
41
Studenti koji blokiraju fakultete novosadskog univerziteta protestovali su ispred MUP-a na Bulevaru oslobođenja, a skup su nazvali "Svi za jednoga, jedan za svi".
Novosađani, da li ste u januaru zarađivali skoro 126.000 dinara? Prosečna plata pokazuje da - jeste
25.03.2025.•
77
Novosađani su i u januaru mesecu imali najveću prosečnu platu u Vojvodini - 125.975 bez poreza i doprinosa, što je u odnosu na decembar ipak manje za 2.647 dinara.
VIDEO: Novosadski studenti predaju zahtev za istragu zbog napada na njih tokom blokade Skupštine
25.03.2025.•
11
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu će policiji predati Zahtev za pokretanje istrage zbog napada na studente tokom pokušaja blokade Skupštine grada 18. marta.
I narednih dana u Novom Sadu - kiša, kiša, kiša...
25.03.2025.•
0
Naredni dani u Novom Sadu biće tmurni i kišoviti.
Grad tvrdi da skoro sve škole u Novom Sadu rade redovno: Da li je to zaista tako?
25.03.2025.•
46
Gradsko veće za obrazovanje Novog Sada obavestilo je građane da većina škola u Novom Sadu radi radovno.
Detalji o ponudama za radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu i koliko su neki koštali
25.03.2025.•
2
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu objavilo je u svojoj dokumentaciji ugovore koje je Starting zaključio za radove na Železničkoj stanici, ali ne i sve ponude koje su deo ovih ugovora.
Ambulanta za fizikalnu terapiju "Neokinetika" u Novom Sadu: Rešenje za bolna stanja
25.03.2025.•
0
Ambulanta za fizikalnu terapiju "Neokinetika" u Novom Sadu nudi inovativni pristup rešavanju različitih bolnih stanja.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 17 beba
25.03.2025.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 17 beba.
Komentari 11
mima
/
u onim zapadnim zemljama na koje se gadite ljudima ulaze u dvorista
Naselje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar