Mast, slanina i luk - evo zašto je dobro da ih jedete
Kada pomislimo na zdravu ishranu, nju čine: voće, povrće, integralne žitarice, zdrava biljna ulja, semenke, orašasti plodovi...
Foto: Pixabay
No, postavlja se pitanje šta je sa tradicionalnim namirnicama, koje su pređašnje generacije rado koristile?
U nastavku otkrijte koja je uloga masti, slanine i luka, i koliko treba da budu zastupljeni na trpezi.
Svinjska mast
Mast jedna je od onih kontroverznih namirnica oko koje se i dan danas diže prašina u smislu da li je treba jesti ili zaobići. Iako se dugi iz godina smatrala lošom namirnicom, svinjska mast ima brojne benefite ako se koristi pravilno i umereno.
Iako se u kontekstu svinjske masti uvek spominju zasićene masti i holesterol, ona ima oko 40 odsto zasićenih masti, oko 50 odsto mononezasićene masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10 odsto polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA).
Svinjska mast bogata je vitaminima A, D i E, no osim toga, kao i sva ostala ulja i masnoće, sadrži i dosta kalorija zbog čega treba biti umeren. Zapravo, dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebalo da prelazi maksimalnih 30 odsto.
Osim što masnoće iz masti generalno pomažu i u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži holesterol koji se u telu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcijuma.
Svinjska mast idealna je za prženje i termičku obradu hrane, jer pokazuje najveću otpornost pri visokim temperaturama. Odnosno ima visoku tačku dimljenja, zbog čega je jedno od najstabilnijih ulja za termičku obradu pri povišenim temperaturama.
Slanina
Masti u slanini su oko 50 odsto mononezasićene, a veliki deo njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u hvaljenom maslinovom ulju. Preostala masnoća u slanini je 40 odsto zasićena i 10 odsto višestruko nezasićena, uz pristojnu količinu holesterola. Holesterol u ishrani bio je problem u prošlosti, ali danas znamo da njegov unos može da ima manje efekte na nivo holesterola u krvi.
Iako se i dalje veruje da visok unos zasićenih masnoća može da poveća određene činioce rizika za bolesti srca, studije još nisu nisu uspele da dokažu nikakve konkretne veze između unosa zasićenih masti i bolesti srca.
Meso je generalno izvor brojnih nutrijenata, pa tako i slanina. Osim proteina, u njoj možemo naći vitamine B grupe, selen, fosfor, gvožđe, cink, itd. Još jedna stvar koju moramo da imamo na umu kod unosa slanine je činjenica da sarži dosta soli zbog čega ljudi koji pate od visokog krvnog pritiska treba da budu oprezni.
Ukoliko kupujete slaninu, pripazite na mogući dodatak nitrata i nitrita koji, ako se podvrgnu visokoj temperaturi, prelaze u kancerogeni nitrozamin. Zbog toga bi slaninu najbolje bilo jesti u prirodnom obliku, a izbegavati prženje na visokim temperaturama.
Na kraju, slanina je namirnica koja se ne jede u velikim količinama. Iako sadrži oko 400 kalorija na 100 g i oko 40 odsto od toga je masnoća, vrlo je kvalitetna namirnica koja može i te kako da nađe mesto na tanjiru - ključ je, naravno, u umerenosti i pravilnom baratanju ovom namirnicom u kuhinji.
Luk
Luk je bogat hranjivim materijama, ima malo kalorija, ali puno vitamina i minerala. Jedna srednja glavica luka ima samo 44 kalorije, ali donosi znatnu dozu vitamina, minerala i vlakana.
Ovo povrće ima posebno visok sadržaj vitamina C, koji je uključen u regulaciju imuno sistema, proizvodnju kolagena, obnovu tkiva i apsorpciju gvožđa. Vitamin C takođe deluje kao snažan antioksidans u vašem telu, štiteći vaše ćelije od oštećenja uzrokovanih nestabilnim molekulima koji se nazivaju slobodni radikali.
Luk je takođe bogat vitaminima B, uključujući folnu kiselinu i vitamin B6 - koji igraju ključnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i funkciji nerava.
Kalijum je zaslužan za normalnu ćelijsku funkciju, ravnotežu tečnosti, pravilan rad nervnog sistema, rad bubrega i kontrakciju mišića. Luk sadrži antioksidanse i jedinjenja koja se bore protiv upala, smanjuju nivo triglicerida i holesterola - a sve to može da smanji rizik od srčanih bolesti.
Njihova snažna protivupalna svojstva takođe mogu da pomognu u smanjenju visokog krvnog pritiska i zaštiti od krvnih ugrušaka. Takođe, dokazano je da luk smanjuje nivo holesterola.
Zbog mnogih korisnih jedinjenja koja se nalaze u luku, njegova konzumacija može da pomogne u smanjenju visokog šećera u krvi. Luk ima antibakterijska svojstva i podstiče zdravlje sistema za varenje, što može da poboljša imuno funkciju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Hleb poskupeo u evropskim zemljama: Evo gde najmanje, gde najviše, a gde je tu Srbija
02.02.2025.•
1
Prema podacima Eurostata, cene hleba u evropskim zemljama značajno su porasle tokom poslednjih pet godina.
Marinada, čekić, puter: Par kuvarskih trikova da žilavo meso bude mekanije
27.01.2025.•
0
Jeftiniji komadi crvenog mesa obično su veoma žilavi i potrebno ih je pripremiti sa puno ljubavi i umeća da biste ih pretvorili u nežan zalogaj.
Važno je znati: Koju hranu ne treba da zamrzavate?
26.01.2025.•
0
Iako zamrzavanje može produžiti rok trajanja mnogih namirnica, važno je znati koje od njih ne podnose dobro ovaj proces.
VIDEO: Topla čokolada sa jednim veoma neobičnim sastojkom hit na Tiktoku
26.01.2025.•
0
Mnogi tvrde da topla čokolada s dodatkom bujona od kostiju pomaže kod nadutosti i problema sa varenjem.
Dobre za stomak, ukusne sa voćem: Evo kako spremiti ovsene pahuljice
24.01.2025.•
0
Priprema ovsenih pahuljica predstavlja jednostavan način da započnete dan zdravim i hranljivim obrokom.
Sezona gripa i prehlada u jeku: Evo kako da napravite ukusan smuti za jačanje imuniteta
20.01.2025.•
0
Smuti je odličan izbor napitka u bilo koje doba godine, a ukoliko ga pijete zimi, to može, između ostalog, pozitivno da utiče i na vaš imunitet.
Savet za kuvanje povrća: Prvo ga prokuvati pa u ledenu vodu - da odmori
19.01.2025.•
0
Iako su salate sa sirovim povrćem veoma zdrave, povrće je jednako dobro u toplom obroku, ali je važno znati kako da ga pravilno skuvamo kako ne bi izgubio hranljive materije.
Tri promene na krompiru koje znače - nije siguran za jelo
19.01.2025.•
0
Krompir je nezaobilazna namirnica u mnogim kuhinjama širom sveta zbog svoje svestranosti i ukusa. Međutim, ponekad se dogodi da krompir koji smo zaboravili u ostavi počne da klija ili postane zelen.
Namaz od čvaraka za koji vam treba samo pet minuta
19.01.2025.•
0
Zimi su čvarci (za one koji ih vole) najbolja domaća grickalica.
Fizičari razvili savršen recept za poznato italijansko jelo s testeninom
19.01.2025.•
0
Mali tim fizičara sa Instituta Maks Plank, zajedno s kolegom sa Univerziteta u Barseloni i još jednim s austrijskog Instituta za nauke i tehnologiju, razvio je "nepogrešiv" recept za cacio e pepe.
I jaja se mogu zamrznuti - evo kako
19.01.2025.•
0
Mnogi biraju jaja za doručak ili neki drugi hranjivi obrok u danu, a znamo da ih u frižideru možemo držati i nekoliko nedelja. Međutim, da li ste znali da se jaja mogu zamrznuti?
VIDEO: Objavljena lista najgore ocenjenih jela na svetu
19.01.2025.•
0
Taste Atlas objavio je listu 100 najgore ocenjenih jela na svetu. Lista je sastavljena na osnovu oko 600.000 ocena čitalaca.
Italijani dnevno naruče 14.000 kilograma pice
15.01.2025.•
1
Italija ima 40.000 picerija, od kojih je deset odsto njih u pokrajini Kampanija čiji je glavni grad Napulj, i još 15.000 restorana brze hrane u kojima se sprema pica za poneti.
VIDEO Odgajane isto a imaju različito meso: Jedna svinja jela koncentrat, druga prirodnu hranu
14.01.2025.•
1
Jedan profesor uzgojio je dve svinje u istim uslovima na farmi a razlika u ishrani koncentratom i prirodnim elementima bila je očigledna i u kvalitetu i količini masnoće na mesu.
Naplaćuju picu sa ananasom 120 evra da je niko ne bi naručivao
14.01.2025.•
3
Picerija "Lupa" u Norviču u Engleskoj naplaćuje havajsku picu sa šunkom i ananasom oko 120 evra (100 funti) sa ciljem da odvrati kupce da naruče tu vrstu pice.
Nemački sud: Dubai čokolada mora biti proizvedena u Dubaiju
14.01.2025.•
4
Sud u Kelnu presudio je da se samo proizvodi koji su zaista proizvedeni u Dubaiju mogu reklamirati kao Dubai čokolada.
FOTO: Vodu u kojoj su se kuvale kobasice prodaju za dva i po evra
14.01.2025.•
6
Norveški prvoligaš Bodo/Glimt u poslednjih nekoliko sezona etablirao se kao klub koji redovno učestvuje u evropskim takmičenjima.
Kajgana u hotelima se razlikuje od one koju pravite kod kuće: Evo u čemu je caka
13.01.2025.•
1
Jedan od omiljenih segmenata svakog putovanja, bez obzira na destinaciju, jeste hotelski doručak. U obilju hrane na švedskom stolu, većina gostiju prvo poseže za jajima, i to najčešće kajganom.
Njujork: Plan da svi učenici imaju besplatne obroke
12.01.2025.•
0
Svaki učenik u Njujorku mogao bi da dobije besplatan doručak i ručak u školi prema predlogu koji je objavila guvernerka Keti Hočul.
Pica ne mora uvek da bude nezdrava: Zdravija i veoma ukusna verzija
12.01.2025.•
3
Pravo je vreme za iskorišćavanje svestranog zimskog povrća, a jedno takvo je i karfiol.
VIDEO: Jedu vam se palačinke ali ne stoji kraj šporeta? Probajte one iz rerne
12.01.2025.•
3
Mnogi ljudi vole palačinke, ali sama pomisao da moraju stajati pored šporeta da bi ih napravili, odbija ih i radije posežu za nekim drugim desertom.
Komentari 7
Sabahudin
jova limanac
Slanina?
Em skupa, em puna hemije i vode, em gumena-nezrela, ni u jednom marketu se ne može naći prava zrlela ukusna slanina. Takva slanina se ne može pržiti pa da pušta svoju mast, nego se mora pržiti na masti/ulju, pri čemu pišta vodu.
Pitanje je da li je i privatni proizvođači prave po "starinski", jer ako rade naveliko, tu je već zastupljena hemija.
Slanina od nezrele svinje je žvakaća guma, a plus - ne odstoji u pušnici(veštačka aroma dima) a ni na vazduhu da se dobro ocedi i osuš.
Prema tome, sve što nam se nudi kao slanina, ni malo ne liči na pravu slaninu.
Pa ko voli tako - nek' izvoli.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar