
Da li pileća supa zaista pomaže kada smo bolesni?
Pripremanje činije pileće supe za voljenu osobu kada je bolesna bila je uobičajena praksa širom sveta vekovima.

Foto: Pixabay
Danas se generacije iz gotovo svih kultura kunu u prednosti pileće supe. Specijalista za ishranu objašnjava šta se krije iza ove omiljene hrane.
Pileća supa kao terapija može se da se prati kroz istoriju sve do 60. godine naše ere i Pedanija Dioskorida, vojnog hirurga koji je služio pod rimskim imperatorom Neronom, i čiju su medicinsku enciklopediju u pet tomova konsultovali rani iscelitelji tokom više od jednog milenijuma. Ali poreklo pileće supe seže hiljadama godina ranije, u drevnu Kinu.
Dakle, s obzirom na to da je sezona prehlade i gripa u punom jeku, vredi se zapitati: postoji li nauka koja bi potvrdila uverenje da supa zaista pomaže? Ili pileća supa služi samo kao placebo, odnosno pruža psihološku utehu kada smo bolesni, bez stvarne terapeutske koristi?
Doktor Kolbi Timan, kao registrovani dijetetičar i profesor dijetetike i ishrane na Univerzitetu u Dejtonu, tvrdi da ono što pilećoj supi daje poseban ukus je "umami" - peta kategorija osećaja ukusa, pored slatkog, slanog, kiselog i gorkog. Često se opisuje kao da ima "mesni" ukus.
Poboljšava apetit i varenje
Kako naglašava prof. Timan, cela priča o pilećoj supi ima vrlo smisla, jer su aminokiseline gradivni blokovi proteina, a aminokiselina glutamat se nalazi u hrani sa "mesnim" ukusom. Međutim, nije sva hrana koja ima ovaj ukus meso ili živina; imaju ga i sir, pečurke, miso i soja sos.
Istraživanja pokazuju da je ukus, kako se ispostavilo, ključan za lekovita svojstva pileće supe. Pacijenti sa oboljenjima gornjih disajnih puteva uglavnom jedu manje ili uopšte ne jedu, zato što akutne bolesti izazivaju inflamatorni odgovor koji smanjuje apetit. Ali ukoliko ne jedemo, samim tim ne unosimo hranu koja nam je potrebna, onda je teško očekivati da ćemo tako popraviti imunitet i oporaviti se od bolesti.
Rezultati istraživanja ukazuju da taj umami ukus koji ima pilaća supa, može da podstakne apetit. Učesnici jedne studije izjavili su da su osetili glad posle prvog zalogaja supe.
Druga istraživanja govore da mesni ukus poboljšava varenje hranljivih materija. Kada naš mozak oseti umami preko receptora ukusa na našim jezicima, telo aktivira digestivni trakt da lakše apsorbuje proteine.
Ovo automatski utiče na smanjenje gastrointenstinalnih problema, mada većina ljudi ne povezuje infekciju gornjih disajnih puteva sa tom vrstom tegoba, istraživanja su otkrila da kod dece virus gripa povećava bol u stomaku, mučninu, povraćanje i simptome dijareje.
Smanjuje upalu i zapušen nos
Upala je deo prirodnog odgovora tela na povredu ili bolest; zapaljenje se javlja kada bela krvna zrnca migriraju u upaljeno tkivo kako bi pomogla u lečenju. Kada se ovaj inflamatorni proces javi u gornjim disajnim putevima, to rezultira simptomima uobičajene prehlade i gripa, kao što su zapušen nos ili curenje iz nosa, kijanje, kašalj i zgušnjavanje sluzi.
Nasuprot tome, niža aktivnost belih krvnih zrnaca u nazalnim prolazima može smanjiti upalu. I zanimljivo, istraživanja pokazuju da pileća supa zapravo može da smanji broj belih krvnih zrnaca koji putuju do upaljenih tkiva. To radi tako što direktno inhibira sposobnost neutrofila, vrste belih krvnih zrnaca, da putuju do zapaljenog tkiva.
Ključni sastojci
Da biste zaista razumeli umirujuće i lekovito dejstvo pileće supe, važno je uzeti u obzir sastojke supe. Nisu sve pileće supe pune hranljivih lekovitih svojstava. Na primer, ultra prerađenim konzerviranim verzijama pileće supe, sa rezancima ili bez njih, nedostaju mnogi antioksidansi koji se nalaze u domaćim verzijama. Većina konzerviranih verzija pileće supe skoro je bez svežeg povrća.
Osnovni hranljivi sastojci u domaćim verzijama supe su upravo ono što ih izdvaja od konzerviranih verzija. Piletina obezbeđuje telu potpuni izvor proteina za borbu protiv infekcije. Povrće obezbeđuje široku lepezu vitamina, minerala i antioksidanata. Ako se priprema sa rezancima, oni pružaju lako svarljiv izvor ugljenih hidrata koje telo koristi za energiju i oporavak.
Čak i toplina pileće supe može da pomogne. Ispijanje tečnosti i udisanje isparenja povećava temperaturu nazalnih i disajnih puteva, što oslobađa gustu sluz koja često prati respiratorna oboljenja. U poređenju sa običnom toplom vodom, studije pokazuju da je pileća supa efikasnija u otpuštanju sluzi.
Bilje i začini koji se ponekad koriste u pilećoj supi, kao što su biber i beli luk, takođe oslobađaju sluz. Čorba, koja sadrži vodu i elektrolite, pomaže u rehidraciji.
Dakle, da biste povećali zdravstvene prednosti pileće supe, profesor Timan preporučuje domaću varijantu, koja se može pripremiti sa šargarepom, celerom, svežim belim lukom, začinskim biljem i začinima, između ostalog.
Ukratko, savremena nauka navodi da pileća supa - iako nije lek protiv prehlade i gripa - zaista pomaže u lečenju. Izgleda da su naše bake bile u pravu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
0
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
0
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Mikroplastika po prvi put pronađena u jajnicima
20.04.2025.•
0
Italijanski naučnici prvi put su otkrili mikroplastiku u folikularnoj tečnosti jajnika i postavili su pitanje o uticaju toksičnih supstanci na plodnost žena.
Berberi i frizeri u gradu u Engleskoj će učiti kako da razgovaraju s muškarcima o mentalnom zdravlju
20.04.2025.•
1
Berberi i frizeri u gradu Svindonu, u okrugu Viltšir u jugozapadnoj Engleskoj, proćiće obuku kako da sa svojim klijentima razgovaraju o mentalnom zdravlju muškaraca, prenosi BBC.
Preterani umor posle jela može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema
19.04.2025.•
1
Mnogi od nas osećaju pad energije nakon jela, ali u nekim slučajevima to može biti pravi razlog za zabrinutost.
Masna jetra veliki problem u zdravlju muškaraca: Kako do dijagnoze i terapije?
18.04.2025.•
0
Bolest masne jetre najviše pogađa muškarce, već i oko 30. godine života. Upravo zato su bitni sistematski pregledi - kako bi se bolest otkrila na vreme.
Kako efikasno lečiti afte?
16.04.2025.•
0
Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.
Naučnici razvijaju žvaku koja bi mogla da štiti od gripa
14.04.2025.•
1
Američki istraživači razvijaju žvakaću gumu sa biljnim sastojcima koji neutrališu viruse u ustima i grlu, uključujući viruse gripa i herpesa.
Stručnjaci savetuju: Evo kada prestati sa konzumiranjem alkoholnih pića
13.04.2025.•
7
Konzumiranje alkoholnih pića među kojima prednjače pivo i vino, široko je rasprostranjena.
Naučnici otkrili vezu između dugovečnosti i elokvencije
13.04.2025.•
1
Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovečnosti i verbalne elokvencije - sposobnosti efikasnog prisećanja i upotrebe rečnika.
Naučnici otkrili: Aorta funkcioniše kao "drugo srce"
13.04.2025.•
0
Tim lekara sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao "drugo srce", jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srčanog mišića.
Otkrivena iznenađujuća veza između šećera i raka pluća
13.04.2025.•
0
Kada je u pitanju rizik od raka pluća prvo se pomisli na pušenje ili zagađenje vazduha, ali naučnici su otkrili intrigantnu vezu između ove bolesti i kvaliteta ishrane.
Dijabetes tipa 2 može da menja mozak kao Alchajmerova bolest
13.04.2025.•
0
Novo istraživanje sa Univerziteta Nevade (UNVL) u Las Vegasu pokazalo je da dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije.
Istraživanje pokazalo: Svaka treća osoba ima mizokineziju
13.04.2025.•
0
Osećaj stresa izazvan gledanjem kako se drugi ljudi vrpolje je neverovatno česta psihološka pojava, koja pogađa čak jednu od tri osobe, pokazalo je jedno istraživanje.
Alkoholizam u Kini leče ugradnjom "čipa za otrežnjenje"
13.04.2025.•
0
Nedavno je prvi put u istočnokineskoj provinciji Anhui u telo alkoholičara uspešno ugrađen specijalni "čip za otrežnjenje" koji bi trebalo značajno da smanji žudnju pacijenata za alkoholom.
SZO objavio prve globalne smernice za borbu protiv meningitisa
12.04.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smernice za dijagnozu i lečenje meningitisa i njegovih posledica.
Vitamini koje ne treba uzimati istovremeno: Lekarka objašnjava koje kombinacije izbegavati
10.04.2025.•
3
Kultura zdravstvene zaštite sve je prisutnija i čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije, ali lekari upozoravaju na to da je kombinacija nekih vitamina čak i štetna.
Batut: Imunizacija u aprilu i maju za decu koja nisu primila MMR vakcinu
09.04.2025.•
0
Institut "Batut" saopštio je da se u više domova zdravlja u aprilu i maju sprovodi akcija dopunske imunizacije za decu koja nisu primila vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar