
Sve više mladih na lekovima za smirenje, uzimaju ih i po preporuci prijatelja
Sve više mladih osoba pije lekove za smirenje, a mnogi od njih to rade mimo lekarskih recepata, uz mešanje sa alkoholom, što može potencijalno da bude opasno, upozoravaju stručnjaci.

Foto: Pixabay
Psihijatrica Lela Trninić objašnjava da su lekovi za smirenje preparati koji se prepisuju za umirenje unutrašnje napetosti, straha i uznemirenosti i da su to najčešće lekovi iz grupe benzodiazepina (bensedin, lorazepam, bromazepam).
"To su lekovi koji deluju na nivou centralnog nervnog sistema, delujući i potencirajući inhibitorni neurotransmiterski sistem, koji onda deluje na određene strukture koje generišu emocije i to je put efekta kada pacijent uzme terapiju, da se oseća smirenije i opuštenije", navela je ona za Tanjug.
Dodaje da postoji više indikacija za prepisivanje ovakvih lekova, da se prepisuju za anksiozna stanja, kod raznih afektivnih i drugih psihijatrijskih poremećaja i ističe da nije svaka anksioznost i napetost razlog da se odmah uzme lek za smirenje.
"Potrebno je da tegobe traju izvesno vreme, da utiču na funkcionalnost pacijenta, da ne prolaze. Da se osoba oseća stalno uznemirena, teže obavlja svoje radne ili porodične aktivnosti. I tada je potrebno da se ta osoba javi stručnjacima, koji bi procenili koji je lek potreban da ona uzima. Mi danas imamo iskustvo da ljudi uzimaju po preporuci prijatelja, komšije, ali to nije najbolji način da započnemo neku terapiju", rekla je Trninić.
Kada je o dozi lekova koje daju lekari reč, ona navodi da uglavnom savetuju najmanju dozu koja može da izazove određeno poboljšanje i da se za neke somatske bolesti savetuje da se lekovi uzimaju u kraćem vremenskom periodu.
"Zato što su to lekovi koji, kada se uzimaju duže, pogotovo visoke doze, izazivaju psihičku i fizičku zavisnost, javljaju se tolerancije. Lek više nije efikasan u onoj meri koliko je pacijentu koristilo, on povećava doze i kod naglog prekida terapije javljaju se apstinencijalne smetnje. Vrlo je opasno da sam pacijent određuje šta pije, koliko pije, u kom vremenskom periodu", rekla je Trninić.
Upozorava da se istovremeno ne konzumiraju lekovi za smirenje i alkohol, koji takođe ima inhibitorne efekte, pa je moguće da u zavisnosti od doze uzetih preparata dođe do zdravstvenih stanja koja mogu biti ugrožavajuća za život pacijenta.
Ukazala je da je primetan trend porasta kod mladih osoba mentalnih oboljenja, anksioznosti, depresivnosti, pogotovo posle pandemije koronavirusa.
"Mladi žive u jednom izazovnom vremenu. Oni vrlo često u nekim istraživanjima opisuju da osećaju strah, da osećaju uznemirnost, da teško odgovaraju zadacima u edukativnoj sferi, da postoje emocionalni problemi, da postoje problemi u socijalnom funkcionisanju, a nekada i porodični problemi. Beleži se da vrlo rano počinju da uzimaju lek za smirenje, jer oni to vide kao način da te tegobe koje oni imaju znatno umanje", rekla je Trninić.
Savetuje osobama koje duže vremena imaju određene smetnje da se jave stručnjacima, koji mogu proceniti i napraviti individualni plan tretmana, dodajući da se danas za lečenje anksioznosti psihijatri ne ograničavaju samo na upotrebu lekova za smirenje.
"Postoje drugi lekovi koji su u tom smislu efikasniji, da nemamo rizike koji postoje kod ovih preparata i koji mogu dovesti do značajne redukcije simptoma kod pacijenata i boljeg kvaliteta života", rekla je Trninić.
Dodaje da lekari za anksiozne smetnje savetuju psihoterapiju i navodi da postoje i nefarmakološke metode lečenja, kao što su fizička aktivnost, druženje, metode mišićne relaksacije i druge.
Nina Šašić iz NVO Re Generacija kaže da su lekovi za smirenje lekovi koji se dobijaju na recept, da su to kod nas najčešće bensedin, bromazepam i rivotril i navodi da je reč o kontrolisanim supstancama koje se prepisiju najčešće za poremćaje koji sadrže anksioznost.
"Naša istraživanja i naš rad sa mladima su pokazala da je upotreba ovih supstanci relativno rasprostranjena i da je u porastu tokom poslednjih godina, naročito nakon kovida. Mislim da je razlog tome i povećana količina anksioznosti, psihoemotivnih smetnji sa kojima se mladi susreću sve više", rekla je Šašić za Tanjug.
Navodi da je upotreba ovih lekova, benzodiazepina, donekle zastupljena i u noćnom životu, osnosno na žurkama, festivalima, u klubovima, barovima i slično. Šašić kaže da mladima nije teško da dobiju farmakoterapiju i da je potpuno prihvatljivo i smisleno da mladoj osobi iz nekog razloga ta terapija bude prepisana.
"Problem nastaje onda kada se te supstance uzimaju ili sa drugim supstancama u kombinaciji ili kada se uzimaju u dozama većim od preporučene, kada se uzimaju bez preporuke, odnosno bez recepta", rekla je Šašić.
Pošto se lekovi daju na recept, dodaje ona, postoji propisana terapija, koja uključuje uputstva kako i u kojoj količini se piju, pa problem nastaje kada se piju u dozama većim od preporučene, ođednom ili u kombinaciji sa alkoholom, naročito u kontekstu noćnog života, odnosno rekreativne upotrebe.
"To je problem zato što su i benzodiazepini i alkohol depresori centralnog nervnog sistema, što znači da usporavaju njegov rad i u njihovom sadejvstvu može doći, naročito u većim dozama ili količinama, do pojava kao što je gubitak pamćenja, gubitak svesti, respiratorna depresija. To je potencijalno vrlo opasna situacija", ukazuje Šašić.
Dodaje i da je zastupljeno korišćenje lekova nakon uzimanja supstanci koje imaju suprotan efekat na centralni nervni sistem, odnosno supstanci koje su stimulansi centralnog nervnog sistema, kao što su kokain, amfetamin (spid) i MDMA (ekstazi), kako bi uzimanjem lekova bio poništen efekat tih supstanci.
Šašić ukazuje da je potencijalno opasno i mešanje lekova za smirenje sa kanabisom i ističe da je bitno zapamtiti da svako mešanje različitih psihoaktivnih supstanci nosi određene rizike koji nisu mali.
"Čak i ako imate lično pređašnje iskustvo koje kaže da se nije ništa tragično desilo, to ne znači da se sledeći put neće desiti, jer postoji veliki broj faktor koji utiču na to", ističe Šašić.
Govoreći o dozama lekova koje mladi uzimaju, ona navodi da se u noćnom životu dešava se da uzme po nekoliko tableta, što je pogotovo problematično kada se uradi u sprezi sa upotrebom alkohola.
Šašić kaže da je odluka o upotrebi ove vrste lekova na stručnjacima za mentalno zdravlje i da je bitno znati da farmakoterapija nije jedini element terapije i da bi uvek trebalo da ide u sprezi sa psihoterapijom.
"Da li postoji alternativa, to zavisi od slučaja do slučaja. Ako vaš lekar smatra da vam je potrebna ta vrsta terapije, on će umeti da odredi dozu i on će vam dati još neki element terapije. Farmakoterapija bi trebalo da u većini slučajeva bude podrška psihoterapiji, podrška oporavku", zaključila je ona.
Poručuje svima koji uzimaju lekove mimo preporuke lekara da se obrate nekome za pomoć i podršku.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Aditivi u hrani kao okidači za razna oboljenja i stanja: Znamo li šta jedemo?
23.02.2025.•
0
Aditivi koji su zabranjeni u Americi i Evropskoj uniji i dalje se nalaze na trpezama u Srbiji.
Osim šefova i kolega: Neočekivane stvari koje mogu podići krvni pritisak
23.02.2025.•
0
Visok krvni pritisak ili hipertenzija ponekad je povezan s uobičajenim uzrocima kao što su prekomerni unos soli i stres.
Stalno žudite za nečim slatkim nakon obroka? Studija otkriva zašto je to tako
23.02.2025.•
3
Većini nas poznat je osećaj kad se dobro najedemo, ali još želimo nešto slatko.
Batut: Više od 14.000 obolelih od gripa i prehlade prošle nedelje
21.02.2025.•
0
Od 10. do 16. februara u Srbiji su zabeležena 14.072 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Doktorka objašnjava: Kako vitamin K2 utiče na vaše kosti i zbog čega je važan?
18.02.2025.•
0
Vitamin D igra glavnu ulogu u izgradnji i održavanju zdravlja kostiju, ali deluje i direktno na imunološki odgovor organizma.
Doktori održali srce u životu van tela rekordnih 12 sati
18.02.2025.•
0
Univerzitetska bolnica u Bernu saopštila je da su lekari uspeli da održe srce živim izvan ljudskog tela rekordnih 12 sati pre nego što je uspešno obavljena transplantacija.
Uz pomoć testa sa kukuruzom izračunajte koliko hrana putuje kroz vaš organizam
16.02.2025.•
4
Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.
Salo na stomaku znatno povećava rizik od oštećenja jetre pri konzumiranju alkohola
16.02.2025.•
1
Osobe koje pate od dijabetesa ili imaju masnoće koncentrisane oko stomaka, više nego dvostruko su sklonije ozbiljnom oštećenju jetre pri unosu alkohola, pokazali su rezultati novog istraživanja.
Dremka tokom radnog vremena dobra ideja ili ne: Evo šta su pokazala istraživanja
16.02.2025.•
1
Dremanje tokom dana je u pojedinim delovima sveta kulturna norma, ali da li dremanje može promeniti radni dan? Stručnjaci razmatraju potencijalne prednosti dremanja na poslu.
SZO: Na alkoholnim pićima štampati upozorenje o opasnosti od raka
15.02.2025.•
5
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je nove nalaze o "alarmantom" nedostatku svesti o povezanosti konzumiranja alkohola sa oboljenjima raka širom Evrope
Službeni glasnik: Proglašen prestanak epidemije kovida19 na teritoriji Srbije
14.02.2025.•
2
Ministar zdravlja doneo je naredbu o proglašenju prestanka epidemije kovida na osnovu člana 50. stav 4. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i člana 15. stav 3. Zakona o državnoj upravi,
Psihoterapeut otkriva: Kako nastaju depresija i anksioznost
14.02.2025.•
1
Sve veći broj ljudi pati od anksioznog ili depresivnog poremećaja a poznati hrvatski psihoterapeut Laslo Pinter otkriva koje su sličnosti i razlike ta dva stanja.
Jod - važan za organizam
14.02.2025.•
0
Jod igra značajnu ulogu u zdravlju štitne žlezde i celokupnog organizma.
U Srbiji sve više slučajeva sifilisa: Najmlađi oboleli imao 14, a najstariji 75 godina
13.02.2025.•
2
Načelnik Službe za venerične bolesti u Gradskom zavodu za kožne i venerične bolesti Milan Bjekić rekao je da su u Srbiji, kao i u Evropi, polne bolesti poslednjih nekoliko godina u porastu.
Doktorka Batuta o tome ko najčešće oboleva od gripa i kada se očekuje pik
12.02.2025.•
0
U Srbiji je ukupno registrovan 14.081 slučaj oboljenja sličnih gripu, sa srednjim intenzitetom virusne aktivnosti, a u naredne dve nedelje se bližimo piku obolevanja.
Digitalno naprezanje očiju uvod u mnoge komplikacije sa vidom: Praviti pauze od 20 minuta
11.02.2025.•
1
Ukoliko je sedenje ispred ekrana vaša radna svakodnevica, velike su šanse da imate problema sa očima i vidom, a kao najčešće tegobe mogu se javiti glavobolja, suve ili crvene oči i zamagljen vid.
Indonezija pokrenula program besplatnih zdravstvenih pregleda za 60 miliona ljudi
10.02.2025.•
2
Indonezija je pokrenula program besplatnog lekarskog pregleda za 60 miliona ljudi, i to je predizborno obećanje predsednika Prabova Subjanta.
Suva usta mogla bi biti simptom stanja koje zahteva hitnu pomoć
09.02.2025.•
1
Ako imate suva usta, to bi mogao biti simptom manje poznatog zdravstvenog problema.
Pojeo previše voća odjednom i stvorio mu se "kamen" - pa morao da bude operisan
09.02.2025.•
3
Ministarstvo zdravlja Novosibirske oblasti u Rusiji objavilo je na svom Telegram kanalu da je meštanin morao da bude operisan pošto je odjednom pojeo 10 japanskih ili kaki jabuka.
Naučnici: Čak 80 odsto ljudi radi jednu stvar na poslu koja pogoršava nesanicu
09.02.2025.•
0
Studija objavljena u januaru 2025. u "Journal of Occupational Health Psychology" sugeriše da postoji nešto što 80 odsto nas radi tokom radnog dana što bi mnogi lako mogli rešiti kako bi poboljšali san
Ne jedete više nego inače, a gojite se: Ovo su mogući razlozi
09.02.2025.•
1
Ako jedete više nego inače ili se manje krećete, povećanje telesne težine ne bi trebalo da vas iznenadi. Ali šta ako se pridržavate iste rutine, a brojke na vagi ipak rastu?
Komentari 10
Diogen
@/
/
ni jedan problem se ne moze resiti sedenjem u cetiri zida i gutanjem tableta
ezistencijalni, porodicni problemi narocito.
w/a se odavno dokazao da je za instituciju
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar