
Još jedno istraživanje analiziralo da li povremeni post produžava život - ovo su zaključci
Smanjenje unosa kalorija i preskakanje obroka mogu biti uspešna strategija za produženje godina života, mada, kako naučnici kažu - postoji "caka".

Foto: Pixabay
Velika nova studija na životinjama u SAD na skoro hiljadu miševa dala je važne informacije o efektima ograničenja u ishrani. Studije za studijom su dosledno pokazale da sve vrste životinja, od majmuna preko voćnih mušica, miševa do nematoda, žive duže kada im je količina hranljivih namirnica manje dostupna. Ali s obzirom na etiku i izazove koji utiču na klinička istraživanja, teško je reći da li bi manje hrane takođe moglo pomeriti granice ljudskog životnog veka.
Studije posmatranja došle su do podataka koji sugerišu da manje ekstremna ograničenja unosa kalorija, kao što je povremeni post, imaju koristi koje su u vezi sa dužinom životnog veka, prenosi RTS.
Studije iz oblasti zdravstva takođe ukazuju na to da smanjenje telesne težine i telesnih masti umanjuje rizike od obolevanja od bolesti srca i metabolizma, što može igrati važnu ulogu u produženju života.
Ali, male veličine uzoraka i ograničeni periodi proučavanja otežavaju da se iskaže krajnji zaključak o tome da su te promene direktno odgovorne za produženi životni vek.
Istraživači su procenili efekte postepenog ograničenja unosa kalorija i povremenog gladovanja na 960 genetski različitih ženki miševa, potvrđujući nalaze brojnih prethodnih studija, koje tvrde da "povremeno gladovanje vodi ka dužem životnom veku".
Tokom eksperimenta, oni sa najvećim smanjenjem kalorija izgubili su, u proseku, skoro četvrtinu težine, dok su miševi na tipičnoj ishrani dobili nešto više od četvrtine svoje težine.
Značajno je da su miševi sa drastično ograničenim unosom namirnica živeli, u proseku, oko devet meseci duže od onih na normalnoj ishrani, što je skok od nešto više od trećine.
Međutim, ono što proseci ne pokazuju je varijacija unutar svake od grupa miševa. Genetika je, izveštavaju autori, odigrala veliku ulogu u određivanju toga koji će miševi doživeti duboku starost.
Miševi koji su zadržali težinu uprkos nedostatku hrane bili su u grupi onih koji su živeli duže, kao i one jedinke sa većim udelom belih krvnih zrnaca koji se bore protiv infekcije, kao i miševi sa manjom varijacijom u veličini crvenih krvnih zrnaca.
Jasnije rečeno, verovatnije je da će otporan, "genetički dobro snabdeven" miš lakše preživeti teške okolnosti i pritiske iz okruženja, pa samim tim i živeti duže.
Da li je isključivo redovni post uz smanjen unos kalorija odgovoran za duži životni vek miševa - otvoreno je pitanje. Nema sumnje da je u pitanju zapravo složena interakcija faktora.
To, međutim, ne znači da nema mesta za korišćenje ograničenja u ishrani da bi se održavao pravilan rad metabolizma. Čak i ako naši geni imaju glavnu reč u našim šansama da dočekamo svoj 99. rođendan, održavanje dobrog zdravlja tokom života je bez sumnje jednako važno kao i broj godina, ako ne i više.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
0
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Mikroplastika po prvi put pronađena u jajnicima
20.04.2025.•
0
Italijanski naučnici prvi put su otkrili mikroplastiku u folikularnoj tečnosti jajnika i postavili su pitanje o uticaju toksičnih supstanci na plodnost žena.
Berberi i frizeri u gradu u Engleskoj će učiti kako da razgovaraju s muškarcima o mentalnom zdravlju
20.04.2025.•
1
Berberi i frizeri u gradu Svindonu, u okrugu Viltšir u jugozapadnoj Engleskoj, proćiće obuku kako da sa svojim klijentima razgovaraju o mentalnom zdravlju muškaraca, prenosi BBC.
Preterani umor posle jela može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema
19.04.2025.•
1
Mnogi od nas osećaju pad energije nakon jela, ali u nekim slučajevima to može biti pravi razlog za zabrinutost.
Masna jetra veliki problem u zdravlju muškaraca: Kako do dijagnoze i terapije?
18.04.2025.•
0
Bolest masne jetre najviše pogađa muškarce, već i oko 30. godine života. Upravo zato su bitni sistematski pregledi - kako bi se bolest otkrila na vreme.
Kako efikasno lečiti afte?
16.04.2025.•
0
Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.
Naučnici razvijaju žvaku koja bi mogla da štiti od gripa
14.04.2025.•
1
Američki istraživači razvijaju žvakaću gumu sa biljnim sastojcima koji neutrališu viruse u ustima i grlu, uključujući viruse gripa i herpesa.
Stručnjaci savetuju: Evo kada prestati sa konzumiranjem alkoholnih pića
13.04.2025.•
7
Konzumiranje alkoholnih pića među kojima prednjače pivo i vino, široko je rasprostranjena.
Naučnici otkrili vezu između dugovečnosti i elokvencije
13.04.2025.•
1
Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovečnosti i verbalne elokvencije - sposobnosti efikasnog prisećanja i upotrebe rečnika.
Naučnici otkrili: Aorta funkcioniše kao "drugo srce"
13.04.2025.•
0
Tim lekara sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao "drugo srce", jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srčanog mišića.
Otkrivena iznenađujuća veza između šećera i raka pluća
13.04.2025.•
0
Kada je u pitanju rizik od raka pluća prvo se pomisli na pušenje ili zagađenje vazduha, ali naučnici su otkrili intrigantnu vezu između ove bolesti i kvaliteta ishrane.
Dijabetes tipa 2 može da menja mozak kao Alchajmerova bolest
13.04.2025.•
0
Novo istraživanje sa Univerziteta Nevade (UNVL) u Las Vegasu pokazalo je da dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije.
Istraživanje pokazalo: Svaka treća osoba ima mizokineziju
13.04.2025.•
0
Osećaj stresa izazvan gledanjem kako se drugi ljudi vrpolje je neverovatno česta psihološka pojava, koja pogađa čak jednu od tri osobe, pokazalo je jedno istraživanje.
Alkoholizam u Kini leče ugradnjom "čipa za otrežnjenje"
13.04.2025.•
0
Nedavno je prvi put u istočnokineskoj provinciji Anhui u telo alkoholičara uspešno ugrađen specijalni "čip za otrežnjenje" koji bi trebalo značajno da smanji žudnju pacijenata za alkoholom.
SZO objavio prve globalne smernice za borbu protiv meningitisa
12.04.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smernice za dijagnozu i lečenje meningitisa i njegovih posledica.
Vitamini koje ne treba uzimati istovremeno: Lekarka objašnjava koje kombinacije izbegavati
10.04.2025.•
4
Kultura zdravstvene zaštite sve je prisutnija i čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije, ali lekari upozoravaju na to da je kombinacija nekih vitamina čak i štetna.
Komentari 5
penzioner
piskaralo
Prošle godine je svaki drugi stanovnik Srbije umro od bolesti srca i krvnih sudova (49,7 odsto), svaki peti (20,9 odsto) od malignih tumora...
"zdravlje na usta ulazi"
Paa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar