
Uz pomoć testa sa kukuruzom izračunajte koliko hrana putuje kroz vaš organizam
Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.

Foto: Pixabay
Kada sažvaćete i progutate svoj obrok, hrana počinje svoje putovanje duž gastrointestinalnog trakta - to je dugačak i krivudavi put koji počinje u ustima i završava se u anusu. Usput, ona dolazi do raznih specijalizovanih organa koji na nju utiču tako što je vare (želudac), apsorbuju hranljive materije (tanko crevo) i apsorbuju vodu i soli (debelo crevo).
Pokretljivost creva delimično kontrolišu milijarde bakterija koje su prisutne u našim crevima. Mikrobiom creva je izuzetno važan jer bakterije pomažu razvoj našeg imunološkog sistema i razgradnju hrane.
Dakle, kada jedemo, ne hranimo se samo svoj organizam - hranimo i mikro-pomoćnike prisutne u crevima. Bakterije proizvode male molekule zvane metaboliti koji jačaju imuni sistem i podržavaju kretanje naših creva stimulišući crevne nerve tako da skupljaju i pomeraju hranu dalje na njenom putu.
Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, naša creva bi bila manje sposobna da pomeraju hranu kroz gastrointestinalni trakt. To bi moglo izazvati nakupljanje unetih namirnica, što dovodi do zatvora i osećaja nelagodnosti.
Vreme prolaska hrane kroz creva varira od jedne osobe do druge. Nedavne procene sugerišu da taj proces može potrajati između 12 i 73 sata. Prosek je 23 do 24 sata, prenosi RTS.
Ova varijacija u tranzitu hrane kroz creva objašnjava neke od razlika u mikrobiomu creva koje se vide među ljudima, a samim tim i njihovo zdravlje.
Mnogi faktori takođe mogu uticati na vreme prolaska hrane kroz creva - uključujući genetiku, ishranu i mikrobiom našeg creva.
Ako je vreme prolaska kroz creva dugo (što znači da imate sporu pokretljivost creva), bakterije u debelom crevu proizvode drugačije metabolite. To je zato što, baš kao i mi, bakterije u našim crevima treba da budu hranjene.
Bakterije "vole" vlakna, ali ako je vreme prolaska hrane kroz creva dugo i vlakna dosta putuju do debelog creva, ovi stanovnici mikroba moraju da pređu na alternativni izvor hrane i okreću se proteinima.
Prelazak na proteine može dovesti do stvaranja toksičnih gasova koji dovode do zdravstvenih problema kao što su nadimanje i upale.
Spor prolaz kroz creva takođe može prouzrokovati da se delimično svarena hrana zaglavi u tankom crevu. To ima dodatne zdravstvene posledice kao što je prekomerni rast bakterija u tankom crevu, što izaziva simptome kao što su bol u stomaku, mučnina i nadimanje.
Međutim, i brzi prolaz hrane kroz creva takođe može negativno uticati na zdravlje. Postoji mnogo razloga zbog kojih se kod nekog javlja brzo kretanje hrane kroz creva.
Među uzrocima su anksioznost, inflamatorna bolest creva i sindrom iritabilnih creva, a sve to može da izazove dijareju.
U slučajevima brzog tranzita hrane, stolica je meka sa visokim sadržajem vode. To ukazuje da fekalna materija nije provela dovoljno vremena u crevima, sprečavajući dovoljnu apsorpciju vode i hranljivih materija.
U slučaju iritabilnih creva, to može dovesti do dehidracije.
Testiranje brzine vašeg creva
Na sreću, postoji vrlo jednostavan test koji možete uraditi kod kuće da biste proverili pokretljivost creva. Zove se "test kukuruzom".
Ne jedite kukuruz sedam do 10 dana i onda ste spremni da započnete test. Zabeležite datum i vreme i pojedite malo kukuruza - dovoljan je klip pečenog ili kuvanog kukuruza.
Pošto je spoljna ljuska kukuruza neprobavljiva, proći će kroz vaš gastrointestinalni trakt sa ostatkom hrane koju ste pojeli i na kraju će biti vidljiva u vašoj stolici.
Ono što ćete uraditi je da pazite na sledećih nekoliko stolica i zabeležite datum i vreme kada ugledate ostatke zrnaca kukuruza.
Ovaj kućni test svakako nije test čije rezultate treba definitivno prihvatiti - ali daje tranzitno vreme koje u proseku daje slične rezultate kao i sofisticiranije metode.
Ako kukuruz kroz vaš organizam prođe za 12 sati ili manje, vaša creva "rade brzo". Ako ne prođe za oko 48 sati ili više, onda su vam creva spora. U slučaju da otkrijete da vam je pokretljivost creva na bilo kom kraju spektra, na sreću postoje stvari koje možete da uradite da biste je poboljšali.
Ako je kretanje hrane kroz creva konstantno brzo, najbolje je da posetite svog lekara da vidite šta je osnovni uzrok. Ako je to kretanje sporo, a izgleda da nemate nikakve dodatne gastrointestinalne simptome kao što su nadimanje, bol u stomaku, nedostatak apetita ili mučnina, jedite više voća i povrća da biste povećali vlakna kojima hranite crevne bakterije, pijte više vode i vežbajte.
Uravnotežena ishrana će vam pomoći da vaša creva budu pokretna i zdrava.
Članak je objavljen u časopisu "The Conversation".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
1
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Mikroplastika po prvi put pronađena u jajnicima
20.04.2025.•
0
Italijanski naučnici prvi put su otkrili mikroplastiku u folikularnoj tečnosti jajnika i postavili su pitanje o uticaju toksičnih supstanci na plodnost žena.
Berberi i frizeri u gradu u Engleskoj će učiti kako da razgovaraju s muškarcima o mentalnom zdravlju
20.04.2025.•
1
Berberi i frizeri u gradu Svindonu, u okrugu Viltšir u jugozapadnoj Engleskoj, proćiće obuku kako da sa svojim klijentima razgovaraju o mentalnom zdravlju muškaraca, prenosi BBC.
Preterani umor posle jela može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema
19.04.2025.•
1
Mnogi od nas osećaju pad energije nakon jela, ali u nekim slučajevima to može biti pravi razlog za zabrinutost.
Masna jetra veliki problem u zdravlju muškaraca: Kako do dijagnoze i terapije?
18.04.2025.•
0
Bolest masne jetre najviše pogađa muškarce, već i oko 30. godine života. Upravo zato su bitni sistematski pregledi - kako bi se bolest otkrila na vreme.
Kako efikasno lečiti afte?
16.04.2025.•
0
Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.
Naučnici razvijaju žvaku koja bi mogla da štiti od gripa
14.04.2025.•
1
Američki istraživači razvijaju žvakaću gumu sa biljnim sastojcima koji neutrališu viruse u ustima i grlu, uključujući viruse gripa i herpesa.
Stručnjaci savetuju: Evo kada prestati sa konzumiranjem alkoholnih pića
13.04.2025.•
6
Konzumiranje alkoholnih pića među kojima prednjače pivo i vino, široko je rasprostranjena.
Naučnici otkrili vezu između dugovečnosti i elokvencije
13.04.2025.•
1
Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovečnosti i verbalne elokvencije - sposobnosti efikasnog prisećanja i upotrebe rečnika.
Naučnici otkrili: Aorta funkcioniše kao "drugo srce"
13.04.2025.•
0
Tim lekara sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao "drugo srce", jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srčanog mišića.
Otkrivena iznenađujuća veza između šećera i raka pluća
13.04.2025.•
0
Kada je u pitanju rizik od raka pluća prvo se pomisli na pušenje ili zagađenje vazduha, ali naučnici su otkrili intrigantnu vezu između ove bolesti i kvaliteta ishrane.
Dijabetes tipa 2 može da menja mozak kao Alchajmerova bolest
13.04.2025.•
0
Novo istraživanje sa Univerziteta Nevade (UNVL) u Las Vegasu pokazalo je da dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije.
Istraživanje pokazalo: Svaka treća osoba ima mizokineziju
13.04.2025.•
0
Osećaj stresa izazvan gledanjem kako se drugi ljudi vrpolje je neverovatno česta psihološka pojava, koja pogađa čak jednu od tri osobe, pokazalo je jedno istraživanje.
Alkoholizam u Kini leče ugradnjom "čipa za otrežnjenje"
13.04.2025.•
0
Nedavno je prvi put u istočnokineskoj provinciji Anhui u telo alkoholičara uspešno ugrađen specijalni "čip za otrežnjenje" koji bi trebalo značajno da smanji žudnju pacijenata za alkoholom.
SZO objavio prve globalne smernice za borbu protiv meningitisa
12.04.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smernice za dijagnozu i lečenje meningitisa i njegovih posledica.
Vitamini koje ne treba uzimati istovremeno: Lekarka objašnjava koje kombinacije izbegavati
10.04.2025.•
3
Kultura zdravstvene zaštite sve je prisutnija i čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije, ali lekari upozoravaju na to da je kombinacija nekih vitamina čak i štetna.
Batut: Imunizacija u aprilu i maju za decu koja nisu primila MMR vakcinu
09.04.2025.•
0
Institut "Batut" saopštio je da se u više domova zdravlja u aprilu i maju sprovodi akcija dopunske imunizacije za decu koja nisu primila vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR).
Šta nedostatak sna može učiniti mozgu: Počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije
06.04.2025.•
0
Usled nedostatka sna mozak počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije, pokazala je nedavna studija objavljena u "The Journal of Neuroscience".
VIDEO Manji od zrna pirinča: Ovako izgleda najmanji pejsmejker na svetu
03.04.2025.•
1
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću.
Komentari 4
w/e
Vlakna ne sadrze nista esencijalno za ljude i u potpunosti su nam nepotrebna. Besmislene deklaracije proizvoda koje govore o nekim nutritivnim vrednostima su neprimenljive jer se iz vlakana gotovo nista ne moze apsorbovati posto su nesvariva, a nemamo creva i mikrobiome biljojeda.
Veljko
To u nekoj knjizi bajki pise? Ljudi su ziveli u vegetarijanskom (ili 'veganskom') raju, a onda je neko zlo pile ponudilo jaje ili zla riba meso, ili zla krava mleko? I postasmo "karnisti"...
Za one koje veruju u bajke, esencijalne aminokiseline se slabo nalaze u biljkama, a dosta u mesu, mleku, jajima. Ne da ih nema, nego prosecan Homo Veganus nema blage veze gde su, a isto ni onaj koji mu je ispricao bajku. Ima sjajnih biljnih namirnica, ali ih ne vidim na "veganskim jelovnicima", tamo je vazno da bude cudno, da ne raste kod nas (ove sjajne rastu, ali to se ne isplati prodavcima magle).
A jel pise u toj slikovnici da se neke biljke tesko vare? A neke zivotinjske lako? Duboko verujem da ne pise.
Neki vegani su pristojan svet, ne idu i propovedaju i vredjaju druge, samo imaju principe. A neki su agresivni ideolozi i da mogu sve bi nas streljali. Sto bi bilo steta, jer smo vecina, a imamo i mnogo vise fundamentalnog znanja o ishrani i namirnicama.
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar