
U strahu od ekonomskog potopa Srbija pokušava da uplovi u luku spasa
Možda i brže nego što se očekivalo pokazalo su koliko su finansije Srbije slična nejakoj barci što se na otvorenom moru leluja pod prvim udarima vetra koji preti da pređe u tornado.

Foto: 021.rs (ilustracija/Pixabay/021.rs)
Signal je stigao sa prve ovogodišnje aukcije hartija od vrednosti na kojoj je država planirala da pozajmi 50 milijardi dinara na deset godina. Kako su investitori bili suzdržani, posudila je jedva deset milijardi i to uz kamatu od 7,5 odsto.
Podsetimo, kada je poslednji put emitovala dinarske hartije od vrednosti na isti rok, decembra 2020. godine, prikupila je svu traženu svotu uz upola nižu kamatu - 3,85 odsto.
Poverenje berze
Jeste da su prinosi na tržištu generalno znatno viši nego pre samo 15 meseci, ali Slovačka, Rumunija ili Hrvatska, zemlje čiji tempo rasta pokušavamo da sustignemo, i sada zajme po primetno nižoj stopi. Zavisno od ročnosti, kamata im se kreće između 3,5 i 5,3 odsto. Nesporno da ulagači ove zemlje vide kao poslovno mnogo uspešnije i sigurnije.
Smanjeno poverenje berze nije iznenadilo predsednika Aleksandra Vučića, još manje njegovu desnu ruku Sinišu Malog. Dobro percipirajući kakve (finansijske) neprilike nailaze, odavno su uputili poziv Međunarodnom monetarnom fondu za pomoć. Dodatno, predsednik je uspeo da od arapskog prijatelja pozajmi milljardu evra uz samo tri odsto kamate.
Kada rate pristižu
Nema spora, ove i naredne sezone Srbiji će povoljni krediti biti potrebni kao retko kada u poslednjih osamdesetak godina. Godišnje na naplatu pristiže oko tri milijarde evra dužničkih rata - ukoliko bismo pokušali da ih vratimo videlo bi se da država, zapravo, nema para. Morala bi drastično da se režu pojedine budžetske stavke, verovatno novac za isplatu penzija i plata u javnom sektoru.
Stoga se država u ovakvim slučajevima oslanja na uzastopno emitovanje hartija od vrednosti, čime zanavlja stari dug. Razlika je u kamatnoj stopi koja podleže tržišnim trendovima. Posle dugog perioda istorijski jeftinog novca, na svetskom tržištu je pre godinu trend promenjen i kamate sada rastu, u velikoj meri zavisno od monetarne politike SAD i poteza tamošnjih Federalnih rezervi. A one neprekidno uvećavaju kamatu i time jačaju dolar.
Ni Narodna banka Srbije nema kud, inflacija je u Srbiji premašila 15, nezvanično i 20 odsto, pa je i neubičajeno samopouzdana guvernerka Jorgovanka Tabaković pre neki dan ponovo popustila i ovdašnju osnovnu kamtnu stopu povećala za 0,25 odsto. Minimalno, tek da nagovesti ovogodišnji smer.
Dva kriterijuma
U takvim uslovima poslednje što se preporučuje je da se zajmi emitovanjem hartija od vrednosti. Tako prikupljen novac je preskup. Ali, dužničke rate pristižu. Rešenje je u MMF-u koji u ovakvim prilikama nastupa pokušavajući da kreditom pod prihvatljivim uslovima (u slučaju Srbije to je 2,4 milijarde dolara uz kamatu od 3,1 do 3,4 odsto) smiri situaciju.
Naravno, Fond postavlja određene uslove da bi pomogao, usmerene pre svega na to da tražilac izgradi održiv finansijski ambijent. Dva polazna kriterijuma su da visina javnog duga i budžetski deficit budu prihvatljivi i to u dužem periodu.
Osobenost Srbije je u tome što, u brojkama posmatrano, javni dug od 57,3 odsto BDP-a nije prevelik, a ni planirani deficit za 2023. godinu od 3,1 odsto BDP, s obzirom na energetsku krizu nije baš zastrašujući. Nevolja je što je mnogo toga prikriveno u javnim preduzećima iz sfere energetike. Dugove prikazuju u svojim bilansima pa se ne vide u državnim, bar ne u nastanku minusa. Kako posluju sa gubitkom, na kraju godine nemaju para da izmire obaveze, pa to umesto njih čini država. Tek tada ove obaveze se registruju kao uvećanje budžetskog deficita.
Vri u EPS-u
Tako smo tek poslednjim rebalansom prošlogodišnjeg budžeta obavešteni da je država Srbije lane utrošila 1,82 milijarde evra kao subvnecije Srbijagasu za cenu gasa koja je prema kupcima ispod nabavne cene, odnosno za kupovinu nedostajuće struje. U iste namene za tekuću godinu je predviđeno 1,2 milijarde. Ova davanja se tek naknadno u budžetu vide kao državni trošak.
Upravo stoga i novi aranžman sa MMF-om sadrži samo obaveze poboljšanja poslovnosti državnih energetskih kompanija, pre svega Srbijagasa i EPS-a. Učiniće se to na dva načina, povećanjem cene struje, odnosno gasa i većom profesionalizacijom upravljačkih garnitura.
Veliko je pitanje hoće li posle januarskog poskupljenja od osam odsto niz tri istovetna sukcesivna povećanja cene struje, u maju, novembru i maju 2024. godine, biti dovoljni da se EPS oporavi od dugogodišnje pogrešne upravljačke koncepcije partijski previše nastrojenih kadrova. Naša najveća firma je prošle godine dug uvećala na 1,5 milijardi, lane je prihod bio za oko 750 miliona evra ispod troškova, dok je godišnje u nove energetske kapacitete neophodno da se ulaže najmanje 500 miliona evra po sezoni da bi se uhvatio kurs uvećanja proizvodnje i dostigla donedavana pozicija relativno malog, ali neto izvoznika.
Takođe, nije izvesno hoće li četiri uzastopna povećanja cene gasa od po 10 ili 11 odsto biti dovoljni da Srbijagas postigne samostalno i pozitivno poslovanje.
Za trajniji oporavak
Izgleda da je MMF procenio da su nevolje Srbije sa energetskim preduzećima gorući problem bez čijeg sređivanja bi država začas upala u dubiozu. Stoga se odlučio samo za hitne mere dovođenja poslovanja dve ključne javne kompanije na pozitivan i održiv kurs.
Za potpuniji oporavak i trajniji uspeh, međutim, potrebni su oštriji rezovi i krupnije promene. One koje zalaze u strukturu društva u kome je moguće da u državnoj firmi moć uže grupe, stranke na vlasti, nadjačava javni interes.
U tom apsurdu je izvor problema javnih preduzeća, ali i razlog zašto je Srbija na 96. mestu po percepciji korupcije, daleko iza Crne Gore i Severne Makedonije, ili zašto je i lane Srbija bila jedina evropska država koja je bila pod paskom internacionalne organizacije zadužene za nadziranje "pranja novca".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Spoljnotrgovinska razmena Srbije porasla u prva dva meseca, deficit veći za 47 odsto
31.03.2025.•
3
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prva dva meseca iznosila je 11,1 milijardu evra i bila je 4,7 odsto viša nego nego u isto vreme prošle godine saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministarstvo poljoprivrede: U Srbiji nema sumnje niti potvrđenog slučaja slinavke i šapa
31.03.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da u Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj slinavke i šapa, kao i da je poslednji slučaj te bolesti registrovan 1996. godine, na Kosovu.
Sankcije NIS-u: Moljakanje Amerike
31.03.2025.•
12
Po drugi put je odložena primena američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije i narod je odahnuo.
AIK banka pripojila Eurobank direktnu banku
31.03.2025.•
3
AIK banka je saopštila da je završila proces pripajanja Eurobank direktne i od danas spojena banka posluje pod novim imenom AikBank ad Beograd i sa novim vizuelnim identitetom.
Programeri više nisu najplaćeniji u Srbiji, prestiglo ih jedno zanimanje
31.03.2025.•
25
Programeri više nisu najplaćenije zanimanje u Srbiji, budući da su najveći prosek zabeležili zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte i on je iznosio 332.994 dinara.
Šta znači novo odlaganje sankcija NIS-u: "Kupovina" vremena kao uvod u trajno rešenje?
30.03.2025.•
12
Sjedinjene Američke Države (SAD) odložile su u petak Naftnoj industriji Srbije (NIS) uvođenje sankcija za još 30 dana, što znači da je novi rok 28. april.
Anketa PKS: Polovina preduzeća trpi posledice političke krize
30.03.2025.•
9
Skoro polovina od 378 kompanija koje je Privredna komora Srbija (PKS) anketirala trpi "direktne i vrlo značajne posledice" zbog političke krize i blokada koje se organizuju širom države.
Više od 10 stranih kompanija koje su dobile državne subvencije otišlo, a krenuo novi talas otkaza
30.03.2025.•
10
Deo stranih kompanija koje su godinama dobijale subvencije i podsticaje od države, otpušta zaposlene, dok neke zatvaraju pogone u Srbiji.
Koliko bi mogla da iznosi rata kredita za mlade nakon šest godina otplate: Ovo je računica
30.03.2025.•
21
Krediti za mlade sa jedan odsto učešća odobravaju, za sada, tri banke. Unikredit, NLB Komercijalna i Poštanska štedionica.
Ukrajina se u ratu davi u dugovima, a isto je čeka i u miru: Kako će vratiti pare?
30.03.2025.•
5
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat.
Objavljen kalendar poreskih obaveza firmi za april
30.03.2025.•
0
Poreska uprava objavila je poreski kalendar firmi za april.
Novi pokušaji da se privrednici prevare da uplate za upis u registar: APR izdao upozorenje
30.03.2025.•
0
Poslednjih dana na adrese privrednika ponovo stižu koverte sa uplatnicama i uputstvom da u roku od pet dana uplate novac radi upisa u registar, odnosno takozvanu "Poslovnu bazu".
Iz budžetske rezerve još 224 miliona Fudbalskom savezu Srbije
29.03.2025.•
13
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve na osnovu kojeg je pre dva dana Fudbalskom savezu Srbije (FSS) dato 224,2 miliona dinara.
Agencija za restituciju: Isplata četvrtog krupa akontacije obeštećenja počinje 31. marta
29.03.2025.•
2
Agencije za restituciju obavestila je korisnike restitucije da će isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja početi u ponedeljak 31. marta.
NIS: Odložene sankcije, poslovanjem nismo doprineli ovoj akciji koja ugrožava rad kompanije
29.03.2025.•
0
Kompanija NIS saopštila je da je Ministarstvo finansija SAD izdalo novu, specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema toj kompaniji odloženo do 28. aprila.
Živadinović: Obustavljeno analiziranje meda u Srbiji, neko iz ministarstva to koči
29.03.2025.•
6
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Uprava za veterinu pre više od mesec dana prestala da analizira kvalitet i bezbednosti meda.
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
7
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
12
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
2
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
11
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Komentari 14
Anonimus
Jacovitti
Danas obećaš penzionerima da nećeš smanjivati penzije, a onda sutra ih smanjiš!
A penzioneri? Ma divni ljudi. Ćute krezubim ustima. Do duše, tu i tamo po neko nešto zucne, al’ to se da srediti.
Vulin! Ko to tamo zuca?
696
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar