
Šta nam radi inflacija: Ljudi se odriču svega ostalog u korist osnovnih životnih potreba
Prosečno domaćinstvo u Srbiji je prošle godine skoro polovinu budžeta davalo na osnovne potrebe.

Foto: 021.rs
Kako prenosi Danas, u 2022. godini na hranu je prosečno domaćinstvo, prema anketi za potrošnju Zavoda za statistiku, trošilo 28.246 dinara. To je skoro 15 odsto više nego 2021, kada je mesečno za hranu i bezalkoholna pića izdvajano 24.622 dinara.
Istovremeno, učešće svih ostalih segmenata potrošnje smanjeno je u odnosu na 2021. godinu.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku objašnjava da je rast cena hrane bio veći od indeksa potrošačkih cena.
"Ljudi su se odricali svega ostalog kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe. Rast cena hrane i stanovanja doveo je do toga da ljudi moraju da smanjuju druge rashode", kaže Matković za Danas i dodaje da je to posebno izraženo kod najsiromašnijih delova stanovništva.
U 2021. godini, prosečno učešće hrane u potrošnji iznosilo je 34,3 odsto. Kod najsiromašnijih domaćinstava hrana je učestvovala u potrošnji sa čak 45,5 odsto. Kako se ide prema bogatijim slojevima društva, hrana sve manje učestvuje u potrošnji.
S obzirom na to da je prosečna inflacija u 2022. godini iznosila 11, 9 odsto, a u 2021. četiri odsto, kao i da je najveći deo inflacije poticao od rasta cena hrane, lako je zaključiti da su najviše pogođeni najsiromašniji, piše Danas.
Koliko je poskupela hrana?
Proizvođačke cene poljoprivrednih proizvoda i onih iz sektora ribarstva povećane su za 26 odsto za godinu dana, piše Politika.
Prema poslednjem izveštaju Republičkog zavoda za statistiku, najveći uticaj na rast cena, koji se prelio i na maloprodajne u radnjama, imala su poskupljenja stočnih proizvoda (61 odsto), stoke i živine (27,8 odsto), dok je cena žitarica u ovom periodu uvećana za 14,9 odsto.
Povrće je za godinu dana poskupelo za 21,3 odsto, a izdvaja se krompir koji se već dugo nalazi na listi poljoprivrednih proizvoda sa najvećim rastom cena. Konkretno, od februara prošle godine poskupeo je u otkupu za 31 odsto. Cene voća bile su veće za 13,6 odsto.
Proizvođačke cene svinja uvećane su za 40 odsto, goveda za 13,5, a živine za 13,6.
U ovom periodu ipak su najviše porasle cene mleka - za 67,3 odsto, dok su jaja bila skuplja u nabavci za 50 odsto.
Politika piše da bi cene mogle delimično da se stabilizuju. Pad cena na svetskoj i domaćoj berzi žitarica doprineo je smanjenju ukupnih proizvođačkih cena u februaru, u poređenju sa januarom ove godine i to u proseku za 1,9 odsto.
Ipak, agrarni analitičari još ne izlaze sa prognozama kada bi moglo da dođe do pada cena u maloprodaji. Opšta očekivanja su da bi od jeseni moglo da dođe do manjeg pojeftinjenja mesa i mleka.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
50
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
4
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
6
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
28
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Tabaković: Za sada nema većih zastoja u industriji zbog studentskih protesta
05.03.2025.•
8
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocenjuje da je moguće da se studentski protesti odraze na ekonomsku aktivnost u Srbiji, iako za sada nema većih zastoja u proizvodnji i industriji.
Predsednica Meksika najavila uzvratne carine za robu iz SAD-a
05.03.2025.•
2
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum izjavila je da će ta zemlja odgovoriti na uvođenje carina SAD od 25 odsto uvođenjem uzvratnih carina na američku robu, ne navodeći detalje.
Žitounija: Ograničena cena brašna nanosi štetu mlinovima, tražimo ukidanje mere
04.03.2025.•
3
Uporno produžavanje uredbe kojom je ograničena cena brašna u pakovanju od jednog kilograma, nanosi veliku ekonomsku štetu mlinovima, saopštila je Žitounija.
Šta ćemo sa strujom u budućnosti - a i sada?
04.03.2025.•
10
Napokon smo se malo smrzavali tokom drugog zimskog meseca i vratili u vremena kada je tokom februara i sneg, koga ni ovog puta nije bilo, i te kako padao.
Deficit budžeta Srbije u 2024. bio 212 milijardi dinara
04.03.2025.•
5
Deficit budžeta Srbije u 2024. godini iznosio je 212 milijardi dinara, što je 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Kineske protivmere: Dodatne carine na određene proizvode iz SAD
04.03.2025.•
0
Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine, od 10 do 15 odsto na određene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na nove američke tarife, saopštilo je Ministarstvo finansija Kine.
Pad vrednosti na Njujorškoj berzi posle izjave Trampa da veće carine stupaju na snagu
04.03.2025.•
0
Indeks na američkoj berzi naglo je opao pošto je predsednik SAD Donald Tramp rekao da će stupiti na snagu carine na uvoznu robu iz Meksika i Kanada od 25 odsto, kao i još 10 odsto na uvoz iz Kine.
Evropske pare za tehničku Vladu: Siniša Mali najavio dokument o dobijanju od 112 miliona evra od EU
03.03.2025.•
8
Ministar tehničke Vlade Siniša Mali izjavio je da će sutra na sednici Skupštine Srbije na dnevnom redu biti dokument o dobijanju prvog dela pomoći iz Reformske agende Srbije sa EU od 112 miliona evra.
Drakulić: Strani investitori odlaze zbog lošeg poslovnog ambijenta, a ne zbog studenata
03.03.2025.•
15
"Država Srbija je promašila koncept sa dovođenjem stranih investicija, a domaćim privrednicima se okreće sada kada su izgubljeni i novac i vreme", rekao je srpski biznismen Zoran Drakulić.
Predsednik Fiskalnog saveta: Strani investitori sve veći deo dobiti izvlače iz zemlje
03.03.2025.•
12
Blagoje Paunović, predsednik Fiskalnog saveta Srbije izjavio je da se približava trenutak kada će se efekat stranih direktnih investucija u Srbiji svesti na nulu.
Komentari 11
oseti
Vera
Zanovetalo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar