
Za prozjumere u Srbiji tek slede izazovi
Sve je više prozjumera u Srbiji - trenutno 924 žitelja proizvode struju pre svega za sebe, dok i 298 preduzeća samostalno produkuje električne energiju.

Foto: Pixabay
Istina je da je njihova ukupna snaga tek 12,5 megavata, ali je u procesu priznavanje prozjumerskog statusa za još poveći broj kako običnih građana, tako i preduzetnika. Njihovi proizvodni strujni pogoni snagom premašuju 200 megavata.
Kazneni penali
Moglo bi se reći da je u pitanju solidan početak "zalene tranzicije" za zemlju u kojoj na termalke otpada čak 70 odsto od oko 8.500 megavata snažnih elektrana. Time u Srbiji započinje temeljnije preoblikovanje energetskog sektora, decenijama okosnice srpske privrede. Prati ga krupna mana, prevelik je, tačnije golem, oslonac na ugalj, i to još na lignit lošeg kvaliteta.
Da nevolja bude veća, sa sve većim iskopavanjem najvećeg nalazišta, u Lazarevcu, kvalitet uglja kontinuirano opada, pa je za Srbiju poželjno da se što pre oslobodi prevelike zavisnosti od ovog fosilnog goriva i pređe na moderniju proizvodnju energije. U suprotnom, lako može da se desi da plaća evrounijsku kaznenu taksu, čija visina po kilovatu struje dobijene iz prastarih termalki neprekidno raste kako odugovlačimo prelazak na moderne energetske izvore.
Zato i hrabri aktuleni talas izgradnji mini solarnih elektrana među takozvanim prozjumerima, baš koliko i isto tako snažan trend postavljanja panela među preduzećima. Dok su u prvom talasu prelaska na obnovljive izvore energije dominirali investitori u energiju vetra i to za prodaju struje na tržištu, aktuelni ulagači su iz kategorije prozjumera, odnosno istovremeno i proizvođači i korisnici proizvedene energije. Viškove struje prodaju energetskom operateru i ta struja preko državne distributivne mreže završava uglavnom kod komšija.
Lokalna proizvodnja
Početak ohrabruje, ali daleko do toga da nema poteškoća, pa i nekih neočekivanih izazova. Pre svega neophodo je stalno imati na umu da se iz obnovljivih izvora možemo snabdevati ograničenom količinom energije i struja se može proizvoditi samo onda kada vetar duva, odnosno kada sunce sija.
Mogućnosti skladištenja energije su minimalne. Kada solarni paneli i eolske turbine ne rade, koristimo energiju iz drugih izvora, rezervne kapaciteta energana na gas, hidroelektrana ili nuklearki. Pri sadašnjim tehnološkim rešenjima nemoguće je u sistemu imati samo eolske i solarne elektrane.
Drugi porblem je što pri izrazito decentralizovanom sistemu proizvodnje, distribucija i prenos postaju mnogo složeniji, zahtevniji i – skuplji. Razlog je što celokupna distributivna mreža mora biti spremna da isporuči energiju svakom potrošaču i onda kada obnovljivi kapaciteti daju preteran višak, baš kao i onda kada se sva potrošnja bazira na struji proizvedenoj na tradicionalniji način. Kako bi odgovorio različitim situacijama, distributivni sistem mora biti izuzeto razvijen, mreža višestruko isprepletena.
Sa južne strane Alpa
No, kvalitetan distributivni sistem košta. Nevolja je što je svuda u svetu primeren nekadašnjim enegretski strategijama utemeljenim na nekoliko ogromnih proizvođača i prenosu energije od njih. Sa obnovljivim izvorima dolaze drugačija vremena i drugačiji način distribucije energije iz dominantno lokalnih izvora.
Cena funkcionisanja distributera, takozvana mrežarina, u daljinskim sistemima je neprimetna stavka, niko je i ne zapaža na računu. Međutim, u sistemima sa lokalnim proizvođačima i potrebama da distributer bude prilagodljiv za neuporedivo veći broj međusobno veoma različitih načina isporučivanja energije krajnjem potrošaču, mrežarina je ne samo znatna, već često i najveća stavka u računu za ukupnu isporuku energije.
Ovih dana iz Slovenije stižu nam glasovi kako "sa južne strane Alpa mrežarina postaje sve ozbiljniji izdatak" u kućnim budžetima. Agencija za energetiku Slovenije morala je da u većem broju slučajeva stopira priliv novih prozjumera. Za državu koja je sva u zelenom i gde je mini-proizvođača struje deset puta više nego u četiri puta većoj Srbiji, to je zaprepašćenje. Samo izuzetno jaki argumenti mogu da opravdaju ovakav postupak Agencije.
Poskupljenje 100 odsto
I jesu. U pitanju je nedovoljan kvalitet distributivne mreže na pojedinim područjima, među kojima su i razvijeni gradovi poputa Maribora i Kopra. Priliv novih sitnih proizvođača bi u pojedinim periodima doveo do tolikog preopterećenja da lokalna mreža ne bi izdržala.
Agencija je i stručno izanalizirala kako se došlo u ovakvu stuaciju. U pitanju su nedovoljne investicije u mrežu, čemu je razlog niska cena mrežarine. Lokalnim distributerima se ne isplati da ulažu u poboljšanje mreže pošto iz cene mrežarine ne mogu ni troškove da isplate. Vanredan pregled mreže je potvrdio da unutar svake lokalne distribucije postoji veći broj manjih ili većih područja sa mrežom koja više ne može da prihvata nove prozjumere.
Procena je da bi na popravku trebalo da se uloži oko 375 miliona evra u narednih deset godina. Da bi lokalni distributeri došli do tog novca neophodno bi bilo da cena poskupi, u početku za 45 odsto. Nevolja je u tome što u Sloveniji ni danas mrežarina nije mala, iznosi oko trećine ukupne svote na računu za struju. Tu, međutim, nije kraj. Do kraja "zelene tranzicije", 2032. godine, visina mrežarine bi morala u odnosu na današnju da poskušpi između 80 i 100 odsto.
Sopstveno prilagođavanje
Pragmatični Slovenci su rešenje pokušali da nađu držeći se pravila da je mrežarina skuplja kada se koristi u vreme velikog opterećenja. Važi i obrnuto, jeftinija je ako se koristi u vreme manje opterećenosti. Već od 1. januara 2024. cena neće zavisiti samo od toga da li se troši dnevna (skuplja) ili noćna (jeftinija) struja, već i da li se troši radnim ili neradnim danom, leti kada je ukupna potrošnja električne energije manja ili zimi kada je veća...
Postojaće ukupno pet različitih tarifnih sistema, građanin će, poznavajući sopstvenu potrošnju, moći da bira koji mu najviše odgovara. Zanimljivo je da u prve tri godine funkcionisanja novog načina uračunavanja mrežarine, građanima neće biti naplaćeni eventualni premašaji onoga na šta su se izborom tarifnog sistema opredelili. Samo će na računu biti obavešteni koliko su premašili okvirno planiranu potrošnju i kolika je nadoknada za taj iskorak ako bi ga ponovili nakon 1. januara 2027. godine.
Cilj je da se edukuju i za tri godine sopstveno ponašanje prilagode tako da mrežarina, ubuduće verovatno najveća pojedinačna stavka u strujnom računu, bude što manja i koliko god je moguće u granicama definsanim izborom tarifnog sistema.
Slovenački energetski izazovi su poučni i za Srbiju. Sa izvesnim zakašnjenjem u odnosu na "Deželu", Srbija se takođe usmerila put "zelene tranzicije", a ubrzani porast broja prozjumera govori nam da i u nas pitanje mrežarine svakim danom postaje sve aktuelnije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
5
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
2
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Komentari 19
S56
ВВ
Pozz
Shandor
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar