
Skoro se prepolovila potrošnja hleba u Srbiji, jedan od razloga je i smanjenje broja stanovnika
Srbija je od 1. jula do kraja 2023. godine izvezla 576.000 tona pšenice i brašna preračunato u zrno. Na godišnjem nivou trošimo maksimalno 1,7 miliona tona.

Foto: 021.rs
Prema proceni "Žitounije", a polazeći od situacije na tržištu brašna u Srbiji, godišnja meljava pšenice iznosi oko milion tona.
"Zbog smanjene potrošnje hleba po glavi stanovnika i smanjenog broja stanovnika, smanjili smo i dosadašnje procene godišnje meljave pšenice sa 1,2 miliona tona na million, odnosno 1,05 miliona tona u slučaju osetnog povećanja izvoza brašna", navode za Biznis.rs iz Žitounije.
Od milion tona pšenice proizvede se oko 730.000 tona brašna za ljudsku ishranu (prosečni procenat izmeljavanja 0,73 odsto) u Srbiji. Dobijeno brašno za ljudsku ishranu utroši se za proizvodnju pre svega hleba i peciva, neposrednu potrošnju stanovništva, zatim na proizvodnju testenina i konditorsku industriju, kao i na izvoz.
U odnosu na podatke iz prethodnih godina, zaključno sa 2022. godinom smanjila se potrošnja hleba (bez peciva) po glavi stanovnika, sa 91,5 kilograma 2006. godine na 48,58 kilograma.
Građani u Srbiji troše pšenično brašno za neposrednu potrošnju u domaćinstvu kroz takozvana "mala pakovanja". Višegodišnji prosek proizvodnje "malih" pakovanja brašna iznosi oko 60.000 tona, od čega se oko osam odsto ili 5.000 tona izveze.
"Ohrabrujuće je da je izvoz brašna u drugom polugodištu 2023. godine pokazao vrlo pozitivan trend povećanja, tako da je barem za 30.000 tona veći nego 2022, a samim tim će se smanjiti i prelazne zalihe brašna. U 2023. godini na domaćem tržištu brašna imali smo apsurdnu situaciju da se država pojavljuje kao nelojalna konkurencija mlinskoj industriji jer prodaje brašno T-500 neposredno pekarskoj industriji po takozvanim 'damping cenama'. To u praksi znači 22 dinara po kilogramu bez PDV-a, što je jedva iznad tržišne cene pšenice (koja iznosi oko 20 dinara), a najčešća tržišna cena istog tipa brašna koje mlinska industrija prodaje tim istim pekarima iznosi oko 32 dinara po kilogramu", objašnjava agroekonomista Branislav Gulan u razgovoru za Biznis.rs.
On dalje kaže da godišnja potrošnja brašna T-500 od strane pekara - proizvođača hleba i peciva iznosi 283.000 tona, a država preko Robnih rezervi prodaje 74.000 tona brašna, pa je onda lako zaključiti da je na taj način država praktično "oduzela" mlinskoj industriji oko 26 odsto navedenog segmenta tržišta.
"Osim toga, država je krajem septembra 2023. godine donela posebnu uredbu kojom je propisala proizvođačke cene za kilogramska pakovanja brašna T-400 i T-500 koje su za oko 25 dinara po kilogramu niže od do tada propisanih. Žitounija je podnela zahtev Vladi da mlinarima-proizvođačima kilogramskih pakovanja isplati kompenzaciju od pet dinara po kilogramu", navodi Gulan.
Zahtev mlinara da ih Vlada obešteti zbog donošenja uredbe o ograničenju cena brašna nema ekonomsku osnovu jer je došlo do pada cena pšenice na tržištu, smatraju potrošačka udruženja.
Ipak, poljoprivredni stručnjaci ističu da zbog ekonomske krize i niskog životnog standarda građana odluku o ograničenju cena brašna još ne treba ukidati. Zahtev mlinara da im država isplati naknadu se, pak, zasniva na tvrdnji da zbog uredbe o ograničenju cena brašna gube pet dinara po kilogramskom pakovanju za tip 400 i tip 500.
Prozvođačka cena kilograma brašna tipa 500 smanjena je sa 65 dinara na 40,9 dinara, a za tip 400 sa 70 dinara, na 45 dinara. Uredba sadrži i kaznene odredbe, a one su zabrana rada mlina od šest meseci do godinu dana i novčane kazne za pravno i odgovorno lice.
"Mlinari su zahtev za nadoknadu gubitaka Vladi Srbije uputili u oktobru 2023. godine, intervenisali u novembru iste godine više puta u telefonskim razgovorima sa nadležnima u Ministarstvu poljoprivrede tražili da im se nadoknadi gubitak od ukupno 40 miliona dinara za oktobar, novembar i decembar 2023. godine, ali se taj zahtev još uvek ignoriše", ističe isti sagovornik.
Direktor Udruženja mlinarske, pekarske i testeničarske industrije Srbije Zdravko Šajatović rekao je da će se uskoro uputiti i zahtev za kompenzaciju za januar i februar 2024. godine, s obzirom na to da smanjenje cena važi do kraja februara, pod uslovom da se ne produži.
Prema Zakonu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, "vanredne interventne mere sprovode se radi efikasnog i pravovremenog sprečavanja, odnosno otklanjanja tržišnih poremećaja prouzrokovanih značajnim rastom ili padom cena na unutrašnjem ili inostranim tržištima, ili drugim događajima i okolnostima koji dovode ili prete da dovedu do značajnih poremećaja na tržištu".
Sredstva za sprovođenje vanrednih interventnih mera obezbeđuju se, kako je navedeno u tom zakonu, u budžetu Srbije. Mlinari su dužni da mesečno isporuče na tržište najmanje 50 odsto tog brašna, u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Šajatović je rekao da smanjenje cena brašna ima minimalni uticaj na kućni budžet potrošača, a da se preko mlinara vodi socijalna politika, tako što se teraju u gubitke. S druge strane, predstavnici potrošača smatraju da zahtev mlinara da im se nadoknade troškovi zbog ograničenja cena brašna nije ispravan, odnosno da nije zasnovan na ekonomskim parametrima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
4
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
5
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
Komentari 11
Teja
Ako
Šepavi tigar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar