Prosek ispod proseka: Kako žive penzioneri u Srbiji?
Vlast tvrdi da penzije nikada nisu bile veće, udruženja penzionera traže reformu sistema jer kažu da povišice kasne i ne sustižu inflaciju.
Foto: 021.rs
Prosečna penzija ne može da savlada ni minimalne troškove života, ali se iznos ove godine, nakon dva uzastopna povećanja, odlepio od trećine prosečne potrošačke korpe, piše Demostat.
Istina je da za svoja primanja sada mogu da kupe više namirnica, ali se računica menja kada se u sve uključe mesečni računi i druge obaveze iz korpe.
Nije mnogo bolje ni u regionu: značajno više penzije od srpskih imaju u Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok su svi ostali susedi prilično ispod našeg proseka.
Kako piše Demostat, penzioneri u poslednjih 15 godina i jesu i nisu dobili na kvalitetu života.
Vlast tvrdi da im primanja nikad nisu bila veća, udruženja traže reformu sistema jer kažu da povišice kasne i ne sustižu inflaciju. Kakva ocena može da se da, osim subjektivnog osećaja, zavisi i od grupe podataka koji se sagledavaju.
Ako se pođe od prosečne penzije, ona je od 2010. više nego udvostručena – od početnih 19.847 na 45.732 dinara koliko je iznosila u maju ove godine. Ali, pre deceniju i po pokrivala je 59,3 odsto prosečne zarade zaposlenih, a onda je počeo pad, po procentni poen-dva godišnje.
U prošloj 2023. imala je najniži nivo – dosezala je do samo 43,9 procenta plate zaposlenih. Nakon poslednjih povišica s kraja prošle i početka ove godine, kako piše Demostat, skor se neznatno popravio pa primanja najstarijih sugrađana od ove godine iznose 45,6 odsto prosečne plate što je još uvek prilično daleko od željenih 60 odsto.
Slično je i sa troškovima života, jer prosečna penzija nikako da savlada čak ni minimalnu potrošačku korpu, dok je tek ove godine uspela da se malo značajnije odlepi od trećine prosečne korpe.
Tako je 2010. prosečan penzioner od svojih primanja mogao da podmiri 71,3 odsto minimalnih troškova a tek 37,6 procenta prosečne potrošnje.
Usledile su godine pada kupovne moći, finansijske konsolidacije koja je tokom četiri godine, počev od 2014. smanjila penzije tako da i vlast potvrđuje kako su taj teret penzioneri izneli na svojim plećima.
Ali, pare koje su im skinute sa čeka, ne vraća. Najteže je bilo oko 2017. kada su najstariji od svojih prinadležnosti mogli da pokrije tek 66,1 odsto minimalne ili 34,3 odsto prosečne korpe. U ovoj godini, minimalni paket namirnica i drugih mesečnih obaveza pokriven je do 85,5 a prosečan do 44,2 odsto, prenosi Demostat.
Više hleba, manje mleka
Interesantno je da se kupovna moć, ako se sagledava ceo petnaestogodišnji period, na kraju tog razdoblja neznatno popravila bar kada je reč o osnovnim namirnicama, ne računajući u to komunalne obaveze koje su takođe deo "korpe" a u međuvremenu su značajno poskupele, pa izgleda da je sve opet došlo na isto.
Ipak, vredi reći da je za prosečnu penziju 2010. godine mogalo da se kupi 370 kilograma hleba, 371 litar mleka, 60 kilograma svinjskog mesa, 105 kilograma piletine…
Te količine su, prema pisanju Demostata, potom značajnije smanjene, pa su u 2017., svedene na 287 kilograma hleba, 272 litra mleka, 49 kilograma svinjetine, 90 kilograma pilećeg mesa. U ovoj godini, ako se ne računaju druga poskupljenja poput struje i komunalija, situacija je malo bolja, pa se za prosečna primanja dobija 397 kilograma hleba, 309 litara mleka, 62 kilograma svinjskog ili 145 kilograma pilećeg mesa.
Tamnija strana medalje
Ali, statistika je jedno, a stvarni život obično ima i druge strane medalje. Od ukupno 1,65 miliona penzionera više od 60 odsto, ili preko 990.000 prima penziju koja je ispod republičkog proseka, često i na granici rizika od siromaštva.
Od tog broja, ispod crte 440.000 ima minimalnu ili još manju od nje. Preciznije, minimalac koji iznosi nešto manje od 25.000 dinara i ispod je praga siromaštva, ima 140.000 najstarijih sugrađana, još oko 300.000 prima i od tog iznosa manje.
Među njima su uglavnom porodične i invalidske penzije, kao i poljoprivredne koje prima nešto manje od 110.000 ljudi, ali je preko 94.000 na minimalcu koji iznosi za tu kategoriju 19.600 dinara.
Ovu tamnu stranu upotpunjuje činjenica da sa svakom novom povišicom, koja za određeni procenat uvećava penzioni ček, raste i raspon između najviših i najnižih primanja.
Uz to, iako su penzije tokom decenije i po manje-više rasle, nisu uspevale da sustignu inflaciju. Udruženja i sindikati penzionera zbog toga traže reformu tog sistema kojom bi se primanja najugroženijih podigla bar iznad granice rizika od siromaštva, ali i obezbedilo da se uvećanje penzija vrši svakog meseca a veže po automatizmu za rast zarada i inflacije. Za sada nema naznaka da će do toga i doći.
Da većina penzija ne pokriva osnovne ili željene troškove, svedoči i podatak o sve većem broju najstarijih koji i posle odlaska u mirovinu nastavljaju da rade i to uglavnom "na crno". Prema nekim procenama sindikata, reč je o oko 100.000 ljudi koji na taj način upotpunjuju svoje kućne budžete, piše Demostat.
Nije mnogo bolje ni u susedstvu
Ako je za utehu, ni zemlje u okruženju nemaju mnogo bolji odnos prema starijim generacijama.
Veće penzije od srpskih (390 evra) isplaćuje Hrvatska, 515 evra, sledi je Crna Gora gde nakon poslednjeg povećanja prosek iznosi 511 evra dok su sve ostale zemlje regiona ispod tih iznosa.
U Severnoj Makedoniji je, na primer, 346 evra, u BiH je prosek 320, u Republici Srpskoj 303, Bugarskoj 226 evra. Najpovoljniji odnos penzije prema prosečnoj zaradi zaposlenih je u Crnoj Gori, 64,1 odsto a najniži udeo penzije prema zaradama je u Bugarskoj, 29,0 odsto.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zalagaonice niču kao pečurke: Unovče ček ili uzmu telefon, imaju i sopstvene "cenovnike"
16.09.2024.•
2
Kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija je zabranjeno. Međutim, zalagaonice u Srbiji već godinama na poseban način klijentima daju zaloge.
Poreznici zatvorili polovinu kontrolisanih frizerskih i kozmetičkih salona
16.09.2024.•
4
Poreska uprava kontrolisala je ove godine 99 frizerskih i kozmetičkih salona, odnosno evidenciju njihovih prometa preko elektronskih fiskalnih kasa.
Statistika RGZ kaže: Poskupele nekretnine u Srbiji, ali je povećana i potražnja
16.09.2024.•
4
Republički geodetski zavod objavio je da je tokom drugog kvartala ove godine došlo do povećanja potražnje za stanovima u Srbiji.
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
4
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
6
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
5
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
1
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
7
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
12
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Nove cene goriva: I dizel i benzin pojeftinili za tri dinara
13.09.2024.•
13
Objavljene su nove cene goriva za narednih sedam dana.
Za novčane pozajmice između fizičkih lica biće obavezan ugovor kod notara
12.09.2024.•
18
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.
NBS smanjila referentnu kamatnu stopu
12.09.2024.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.
Dnevno uvozimo 10 do 15 odsto struje, a zima možda bude oštra: "To podseća na Grčićev period"
12.09.2024.•
9
U utorak oko 13.30 časova Srbija je uvozila više od gigavata struje. Tačnije, 1,026 gigavata.
Samsung će otpustiti 30 odsto radnika
12.09.2024.•
4
Južnokorejski Samsung elektroniks, najveći proizvođač pametnih telefona, televizora i memorijskih čipova, otpustiće do 30 odsto svoje radne snage u inostranstvu u nekim sektorima, prenosi Rojters.
NBS: Bruto devizne rezerve u avgustu rekordnih 28,22 milijarde evra
11.09.2024.•
10
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju avgusta ove godine iznosile 28,22 milijarde evra.
Ponovo oglašena prodaja Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Cena upola niža
11.09.2024.•
9
Ministarstvo privrede pozvalo je sva zainteresovana lica za učešće u postupku privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB AD) da podnesu prijave do 2. oktobra.
Kolika su primanja ministara: Neki dobijaju više od 3.000 evra, jedan dobija i za "odvojeni život"
11.09.2024.•
18
Ministri Ivica Dačić, Slavica Đukić Dejanović i Zoran Gajić zarađuju mesečno više od 3.000 evra.
Komentari 24
Anonimys
Srbima iz Srbije obećavao svašta kada je uzeo vlast u Srbiji
sada drži svoje Srbe iz Bosne da se još može vladati sa njihovim glasovima.
Oni odoše na Zapad
plata u evrima nije u markama .
Mučenik
Jovana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar