
Suša pogodila domaće paore - pokazaće se da li je vlast iole odgovorna
Katastrofalna suša zadesila je ove sezone pojas koji obuhvata deo srednje i svu istočnu, južnu i jugoističnu Evropu, naravno i Srbiju.

Foto: 021.rs
Dolazi posle zime gotovo bez snega, dok je kiše manjkalo i tokom proleća, ali je dobar raspored padavina ublažio posledice nedostatka vlage. Suša, koja premašuje onu iz 2017. godine, a po mnogim parametrima i do sada najgoru iz 2012, dostigla je svoj vrhunac u poslednaj dva meseca.
Julski toplotni talas je trajao bezmalo 25 dana u kontinuitetu, karakterišu ga ne samo dnevne tropske temperature (iznad 30 stepeni), već i neverovatno mnogo tropskih noći, kada je živa na termometru ostajala i na 27. podeoku.
Bez kiše, na 40 stepeni
Avgustovski pakao ostaće zapamćen po izuzetnom broju dana kada je maksimalna temperatura premašivala 35, povremeno i 40 stepeni. Međutim, čini se da je manjak vlage ono što je ostavilo najdirektnije i najteže posledice. Kako na život ljudi, tako i na floru i faunu.
U većem delu Vojvodine kapi kiše nije bilo gotovo dva meseca, pa je u mnogim mestima buknuo problem snabdevanja pijaćom vodom. Rečni saobraćaj je desetkovan, mnoge linije privremeno ne funkcionišu, a i brodovi koji plove zbog niskog gaza Dunava, povremeno jedva premašuje minimalnih 2,2 metra, nose jedva trećinu uobičajenog tereta što sam vodeni transport dovodi u zonu neisplativosti.
Naročito snažno je pogođena poljoprivreda, delatnost za koju se kaže da je "fabrika pod otvorenim nebom", jer izuzetno mnogo zavisi od vremenskih prilika. Posebno u zemljama koje se oslanjaju na ekstenzivan agrar i u nadgradnji nemaju dovoljno razvijen i atraktivan prehrahrambeni kompleks.
Vlast kasni
Vlast u Srbiji je, čini se, malo zakasnila u suočavanju sa krupnim životnim i poslovnim poteškoćama izazvanih nezapamćenom jarom. Izgleda da je solidan rod pšenice, omogućen padavinama u pravi čas, podosta zavarao kabinet u Nemanjinoj.
Tek kada je postalo evidentno da će kukuruz ozbiljno podbaciti, još više suncokret i soja, te rod useva za stočnu prehranu, u vladi su počeli ozbiljnije da razmišljaju o agrarnim nevoljama. Procenjuje se i da će rod povrća i voća podbaciti, zavisno od vrsta, između 20 i 40 odsto, dok će slabiji kvalitet biti dodatna neugodna pojava. Ovakavi trendovi u biljnoj proizvodnji već u startu drastično otežavaju osnovni vladin agrarni cilj, oporavak uzgoja stoke.
Mada tokom dvanaestogodišnjeg perioda naprednjaka poljorivreda nikada nije bila u centru državne ekonomske politike, vlada je imala mogućnosti da pravovremeno uoči preteću sušu i posledice koje će poljoprivrednici, ali i svi građani Srbije, naredne sezone i te kako osetiti i- platiti.
Bilo je dovoljno malo više obratiti pažnju na susednu Rumuniju, gde je suša nešto ranije počela da iskazuje zlu prirodu. Gotovo 15 odsto naselja u istočnom i jugoistočnim krajevima naših suseda moralo je da pređe na alternativne načine snabdevanja pijaćom vodom.
Nadoknada 250 evra po hektaru
Vodostaj Dunava i drugih reka u ovoj zemlji je toliko nizak da na dve izrazito ugrožene relacije posebna služba reguliše prolaz brodova kako bi se očuvao makar najminimalniji obim rečnog transporta. Kukuruz i suncokret su gotovo potpuno uništeni na oko 2,5 miliona hektara, pa je rumunska vlada najavila da će teško pogođenim paorima pomoći kako bi nekako preživeli dolazeću godinu i zasnovali novi rod.
Stav komšija je da bi državna nadoknada morala da iznosi 200 do 250 evra po hektaru za one koji imaju do 20 hektara, dok bi nešto imućniji, na svaki hektar do pedesetog dobijali dodatne evre. Jedino ovolika, prilično izdašna, podrška poljoprivrednicima mogla bi ozbiljnije pomoći seljacima da se izbore sa nedaćom koja ih je zadesila.
Vlada Srbije do sada je samo bezvoljno konstatovala sušu, ali nije ni nagovestila kakva će i kolika biti državna pomoć agrarnim proizvođačima. Po mnogo čemu ovogodišnja suša je elemenentarna nepogoda i trebalo bi je na takav način tretirati. Istočni sused nam može biti uzor.
Nestalo navodnjavanje
Suša, međutim, otvara i pitanje kako na duži rok pomoći selu i seljacima. Verovatno jedina ozbiljnija agrarna mera naprednjaka bila je kampanja kako će "uvesti navodnjavanje" u srpsku poljoprivredu. Uzeto je i 100 miliona kredita za izgradnju osnovne kanalske mreže, ali akcijom je obuhvaćeno samo desetak hiljada do tada nenavodnjavanog zemljišta.
Tu se stalo, a ućutao se arapski vlasnik, inače nosilac i kreditor cele akcije. Vlada Srbije mora da ima jasan plan hoće li se odlučiti za kompletniji razvoj navodnjavanja ili će i dalje srpska poljoprivreda biti poznato po "radu na suvo".
Moralo bi se i postaviti pitanje osiguranja u poljoprivredi. Primedbe su da se seljaci, pogotovo sitni, ne oslanjaju na ovu ekonomsku meru zaštite od nepovoljne godine. U Srbiji je osigurano jedva 15 odsto oranica, pitanje da li je zaštićeno i pet odsto stoke. Reč je upravo o najvećim posednicima kojima vrednost posla nameće obavezu osiguranja.
Osiguranje potkrada seljaka
Država se često hvališe kako obilato, i do 50 odsto, subvencioniše, osiguranje, pa je zaista neuobičajeno da se sitni paori ne koriste retkom pogodnošću. Međutim, kada se dublje uđe u priču, vidi se da je u Srbiji osiguranje prvilegovano. Stručna proceniteljska služba nije samostalna, kakav je običaj u razvijenom svetu, već je deo osiguravajuće kuće.
Drugim rečima, samo osiguranje procenjujuje štetu koju i isplaćuje. Tako se ušlo u praksu koju naš živalj poznaje kao "kadija te tuži, kadija ti sudi". Dok se ne promeni ova nakaradna praksa, teško da će osiguranje u Srbiji biti razvijeno. Aktuelna podrška države nije pomoć agraru, već se preliva u dobit osiguravajućih društava.
Suša je ovog leta žestoko pogodila srpsku poljoprivredu, nije prvi put. Posledice će biti ozbiljne i koštaće. Možda baš iz tog razloga bi katastrofalna godina bila prilika da se preispita agrarna politika.
Prvi potez morao bi da povuče onaj ko raspolaže najvećim mogućnostima da podstakne promene i agrar dovede na viši nivo - Vlada Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
22
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
0
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
1
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
9
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Komentari 19
313z
Balkan
mislim
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar