
Suša pogodila domaće paore - pokazaće se da li je vlast iole odgovorna
Katastrofalna suša zadesila je ove sezone pojas koji obuhvata deo srednje i svu istočnu, južnu i jugoističnu Evropu, naravno i Srbiju.

Foto: 021.rs
Dolazi posle zime gotovo bez snega, dok je kiše manjkalo i tokom proleća, ali je dobar raspored padavina ublažio posledice nedostatka vlage. Suša, koja premašuje onu iz 2017. godine, a po mnogim parametrima i do sada najgoru iz 2012, dostigla je svoj vrhunac u poslednaj dva meseca.
Julski toplotni talas je trajao bezmalo 25 dana u kontinuitetu, karakterišu ga ne samo dnevne tropske temperature (iznad 30 stepeni), već i neverovatno mnogo tropskih noći, kada je živa na termometru ostajala i na 27. podeoku.
Bez kiše, na 40 stepeni
Avgustovski pakao ostaće zapamćen po izuzetnom broju dana kada je maksimalna temperatura premašivala 35, povremeno i 40 stepeni. Međutim, čini se da je manjak vlage ono što je ostavilo najdirektnije i najteže posledice. Kako na život ljudi, tako i na floru i faunu.
U većem delu Vojvodine kapi kiše nije bilo gotovo dva meseca, pa je u mnogim mestima buknuo problem snabdevanja pijaćom vodom. Rečni saobraćaj je desetkovan, mnoge linije privremeno ne funkcionišu, a i brodovi koji plove zbog niskog gaza Dunava, povremeno jedva premašuje minimalnih 2,2 metra, nose jedva trećinu uobičajenog tereta što sam vodeni transport dovodi u zonu neisplativosti.
Naročito snažno je pogođena poljoprivreda, delatnost za koju se kaže da je "fabrika pod otvorenim nebom", jer izuzetno mnogo zavisi od vremenskih prilika. Posebno u zemljama koje se oslanjaju na ekstenzivan agrar i u nadgradnji nemaju dovoljno razvijen i atraktivan prehrahrambeni kompleks.
Vlast kasni
Vlast u Srbiji je, čini se, malo zakasnila u suočavanju sa krupnim životnim i poslovnim poteškoćama izazvanih nezapamćenom jarom. Izgleda da je solidan rod pšenice, omogućen padavinama u pravi čas, podosta zavarao kabinet u Nemanjinoj.
Tek kada je postalo evidentno da će kukuruz ozbiljno podbaciti, još više suncokret i soja, te rod useva za stočnu prehranu, u vladi su počeli ozbiljnije da razmišljaju o agrarnim nevoljama. Procenjuje se i da će rod povrća i voća podbaciti, zavisno od vrsta, između 20 i 40 odsto, dok će slabiji kvalitet biti dodatna neugodna pojava. Ovakavi trendovi u biljnoj proizvodnji već u startu drastično otežavaju osnovni vladin agrarni cilj, oporavak uzgoja stoke.
Mada tokom dvanaestogodišnjeg perioda naprednjaka poljorivreda nikada nije bila u centru državne ekonomske politike, vlada je imala mogućnosti da pravovremeno uoči preteću sušu i posledice koje će poljoprivrednici, ali i svi građani Srbije, naredne sezone i te kako osetiti i- platiti.
Bilo je dovoljno malo više obratiti pažnju na susednu Rumuniju, gde je suša nešto ranije počela da iskazuje zlu prirodu. Gotovo 15 odsto naselja u istočnom i jugoistočnim krajevima naših suseda moralo je da pređe na alternativne načine snabdevanja pijaćom vodom.
Nadoknada 250 evra po hektaru
Vodostaj Dunava i drugih reka u ovoj zemlji je toliko nizak da na dve izrazito ugrožene relacije posebna služba reguliše prolaz brodova kako bi se očuvao makar najminimalniji obim rečnog transporta. Kukuruz i suncokret su gotovo potpuno uništeni na oko 2,5 miliona hektara, pa je rumunska vlada najavila da će teško pogođenim paorima pomoći kako bi nekako preživeli dolazeću godinu i zasnovali novi rod.
Stav komšija je da bi državna nadoknada morala da iznosi 200 do 250 evra po hektaru za one koji imaju do 20 hektara, dok bi nešto imućniji, na svaki hektar do pedesetog dobijali dodatne evre. Jedino ovolika, prilično izdašna, podrška poljoprivrednicima mogla bi ozbiljnije pomoći seljacima da se izbore sa nedaćom koja ih je zadesila.
Vlada Srbije do sada je samo bezvoljno konstatovala sušu, ali nije ni nagovestila kakva će i kolika biti državna pomoć agrarnim proizvođačima. Po mnogo čemu ovogodišnja suša je elemenentarna nepogoda i trebalo bi je na takav način tretirati. Istočni sused nam može biti uzor.
Nestalo navodnjavanje
Suša, međutim, otvara i pitanje kako na duži rok pomoći selu i seljacima. Verovatno jedina ozbiljnija agrarna mera naprednjaka bila je kampanja kako će "uvesti navodnjavanje" u srpsku poljoprivredu. Uzeto je i 100 miliona kredita za izgradnju osnovne kanalske mreže, ali akcijom je obuhvaćeno samo desetak hiljada do tada nenavodnjavanog zemljišta.
Tu se stalo, a ućutao se arapski vlasnik, inače nosilac i kreditor cele akcije. Vlada Srbije mora da ima jasan plan hoće li se odlučiti za kompletniji razvoj navodnjavanja ili će i dalje srpska poljoprivreda biti poznato po "radu na suvo".
Moralo bi se i postaviti pitanje osiguranja u poljoprivredi. Primedbe su da se seljaci, pogotovo sitni, ne oslanjaju na ovu ekonomsku meru zaštite od nepovoljne godine. U Srbiji je osigurano jedva 15 odsto oranica, pitanje da li je zaštićeno i pet odsto stoke. Reč je upravo o najvećim posednicima kojima vrednost posla nameće obavezu osiguranja.
Osiguranje potkrada seljaka
Država se često hvališe kako obilato, i do 50 odsto, subvencioniše, osiguranje, pa je zaista neuobičajeno da se sitni paori ne koriste retkom pogodnošću. Međutim, kada se dublje uđe u priču, vidi se da je u Srbiji osiguranje prvilegovano. Stručna proceniteljska služba nije samostalna, kakav je običaj u razvijenom svetu, već je deo osiguravajuće kuće.
Drugim rečima, samo osiguranje procenjujuje štetu koju i isplaćuje. Tako se ušlo u praksu koju naš živalj poznaje kao "kadija te tuži, kadija ti sudi". Dok se ne promeni ova nakaradna praksa, teško da će osiguranje u Srbiji biti razvijeno. Aktuelna podrška države nije pomoć agraru, već se preliva u dobit osiguravajućih društava.
Suša je ovog leta žestoko pogodila srpsku poljoprivredu, nije prvi put. Posledice će biti ozbiljne i koštaće. Možda baš iz tog razloga bi katastrofalna godina bila prilika da se preispita agrarna politika.
Prvi potez morao bi da povuče onaj ko raspolaže najvećim mogućnostima da podstakne promene i agrar dovede na viši nivo - Vlada Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evropska unija kaznila Epl i Metu zbog kršenja pravila digitalne konkurencije
23.04.2025.•
0
Nadzorni organi Evropske unije (EU) kaznili su danas tehnološke kompanije "Epl" i "Meta" sa više stotina miliona evra zbog pojačanja primene pravila digitalne konkurencije u EU.
Svetska banka: Ekonomski rast u Srbiji će ove godine biti 3,5 odsto
23.04.2025.•
1
Privredni rast ekonomija u razvoju Evrope i Centralne Azije verovatno će se usporiti, navodi se u danas objavljenom ekonomskom izveštaju Svetske banke za ta područja.
NIS zatražio od SAD odlaganje sankcija i posle 28. aprila
23.04.2025.•
3
NIS je saopštio da je podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena najavljenih sankcija SAD od 28. aprila ove godine.
Rezultati Tesle poprilično loši, Mask rekao da će više da se posveti kompaniji
23.04.2025.•
1
Izvršni direktor Tesle i bliski savetnik Donalda Trampa, Ilon Mask, izjavio je da će od maja posvetiti mnogo manje vremena vođenju komisije za efikasnost vlade (DOGE).
Istraživanje: Većina Nemaca ne može da zamisli budućnost bez keša
23.04.2025.•
3
Većina ljudi u Nemačkoj ne može da zamisli budućnost bez gotovine, pokazalo je istraživanje koje je naručila centralna Bundesbanka.
Istraživanje: Smanjuje se broj startapa u Srbiji
22.04.2025.•
1
U Srbiji se broj startapa u 2024. godini smanjio.
MMF: Carine će opteretiti svetsku privredu, očekivani svetski privredni rast revidiran na dole
22.04.2025.•
0
Carine koje je uveo predsednik SAD Donald Tramp i uzvratne mere drugih zemalja će snažno opteretiti svetsku ekonomsku aktivnost ove godine, oceno je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) u izveštaju.
Ponovo sledi moljakanje za naftu
22.04.2025.•
10
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
5
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
4
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Komentari 19
313z
Balkan
mislim
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar