"Najbolja cena" možda ne zaživi u svim marketima: Jesu li trgovinski lanci "poslušna dečica"?
U septembru prošle godine predsednik Srbije je na konferenciji za novinare obelodanio državnu akciju "Bolja cena". Ovog puta demonstrator je bio premijer Miloš Vučević.
Foto: Beta/Milan Ilić
Akcija "Najbolja cena" koju je prošle nedelje svečano obelodanio podrazumeva 81 proizvod, odnosno 700 artikala iz korpe osnovnih životnih namirnica, čije će cene dva meseca biti niže nego do sada.
Ideja je, prema Vučevićevim najavama, da se građani finansijski rasterete tokom dva izazovna jesenja meseca.
Forbes Srbija istraživao je kako su izgledali pregovori Vlade i trgovinskih lanaca od kojih se očekuje da ovu akciju sprovedu.
Ko je određivao cene, a kako su trgovci reagovali?
Drugi izvor Forbes Srbija potvrđuje da povišenog tona nije bilo. Priča kako je ovog puta prvi sastanak inicirala Privredna komora Srbije. Trgovcima je poziv stigao od sekretara Udruženja za trgovinu, a na sastanak na kojem im je saopšteno da država sprema meru "Najbolja cena" poziv je dobilo desetak najvećih, među kojima i vodeći lanci poput Deleza, DIS-a, Merkatora…
Reakcija trgovaca bila je burna na sastanku u PKS, ali ne i na sastanku u Vladi. Bunili su se zbog toga što su uvek prva meta napada kivnih građana i prva linija odbrane životnog standarda.
"Nivo cena u Srbiji je deo sistemskog problema i ovo nije rešavanje problema. Vlada uverenje da postoji monopol u trgovini, a to nije tačno. Grabimo se oko kupaca i svog dela tržišta. Svi tvrde da su ogromne trgovačke marže, ali je analiza koju su nadležni naručili, pokazala da one i nisu baš tolike", kaže jedan od trgovaca sa kojima je Forbes Srbija razgovarao.
Situacija se, međutim, već prilikom drugog sastanka drastično promenila. Ovoga puta to je bilo u Vladi Srbije gde je trgovcima saopšteno kako će izgledati najnovija državna mera.
Jedan od izvora Forbsa kaže da su se na tom sastanku ponašali kao "poslušna deca" i burna reakcija je izostala.
"Nisu jednostavno smeli da se bune, jer je reč o velikom pritisku javnosti. Trgovci su i ovako predstavljeni kao jedini i glavni krivci za visoke cene koje plaćaju građani", navodi on.
To potvrđuje i njihov izvor iz trgovine. Kako kaže, čitav lanac, od primarnih proizvođača do trgovaca, preko prerađivača i distributera "zida" krajnju cenu, ali se potrošač sa njom suočava u samoj trgovini i trgovci su zato glavni krivci.
Sve u svemu, od više izvora Forbes Srbija saznaje da je ceo "ovaj posao" vodio direktno glavni demonstrator Miloš Vučević, odnosno njegov kabinet i stvar je do te mere bila centralizovana da ni resorno Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nije imalo mnogo upliva, a kamoli vodilo glavnu reč.
Željeni nivo cena, kako je predstavljeno trgovcima, odredila je analiza statistike. Sprovođenje i krajnji rezultat, međutim, zavisiće od trgovine do trgovine.
Tokom poslednjih godina inflacije, države su pribegavale obuzdavanju cena osnovnih namirnica. Najčešće na dva načina. Pojedine su pribegavale limitiranju marži, što pojedini ekonomisti smatraju komplikovanim i u praksi teško sprovodivim i proverljivim rešenjem. Druge su propisivale gornji, maksimalni, nivo cena za svaki proizvod.
Vlada Srbije ovog puta je izabrala, moglo bi se reći autohtono rešenje. Najjednostavnije objašnjenje je da se cilja najniža cena, na bilo koji način.
Nadležni su odredili broj osnovnih proizvoda koji moraju da budu jeftiniji. Od trgovaca se traži da oni na njihovim rafovima koštaju manje nego i jednog dana tokom poslednja tri meseca.
"Hipotetički, ukoliko je kiselo mleko tokom juna, jula ili avgusta koštalo, na primer, 30 dinara i to na akciji, ono u našem lancu od septembra mora da košta manje. Moramo da ga prodajemo po ceni koja je manja od najmanje tokom poslednjih 90 dana, pa čak i ako su te namirnice bile na sniženju", pojašnjava sagovornik.
S obzirom na neuobičajenu metodologiju, sasvim je izvesno da cene jeftinije robe neće biti jednake u svim trgovinama. Svaka ima svoju politiku formiranja cene i sniženja.
Kako piše Forbs, trgovci se tu nisu mnogo pitali. Ni šta će biti na spisku pojeftinjenja, ni koliko treba da bude jeftinije. Ne kriju, međutim, da će učiniti sve što je u njihovoj moći da sami ne snose teret državne mere.
Drugim rečima, boriće se da što veći deo tereta prevale na ostale partnere u lancu, poput prerađivača ili distributera.
"Trgovci su tek jedna karika u lancu snadbevanja, tako da ćemo videti i sa drugim učesnicima", naveo je direktor jednog trgovinskog sistema.
Hipotetički bi moglo da se desi da "Najbolja cena" ne zaživi u svim lancima. Akcija je formalno dobrovoljna, mada je teško zamisliti da će se neko usuditi da ne "pomogne građanima" da prebole, finansijski, tešku jesen, kad je Vlada Srbije već tako sugerisala.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
0
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
2
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
4
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
0
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
7
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
12
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Nove cene goriva: I dizel i benzin pojeftinili za tri dinara
13.09.2024.•
13
Objavljene su nove cene goriva za narednih sedam dana.
Za novčane pozajmice između fizičkih lica biće obavezan ugovor kod notara
12.09.2024.•
18
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.
NBS smanjila referentnu kamatnu stopu
12.09.2024.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.
Dnevno uvozimo 10 do 15 odsto struje, a zima možda bude oštra: "To podseća na Grčićev period"
12.09.2024.•
9
U utorak oko 13.30 časova Srbija je uvozila više od gigavata struje. Tačnije, 1,026 gigavata.
Samsung će otpustiti 30 odsto radnika
12.09.2024.•
4
Južnokorejski Samsung elektroniks, najveći proizvođač pametnih telefona, televizora i memorijskih čipova, otpustiće do 30 odsto svoje radne snage u inostranstvu u nekim sektorima, prenosi Rojters.
NBS: Bruto devizne rezerve u avgustu rekordnih 28,22 milijarde evra
11.09.2024.•
10
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju avgusta ove godine iznosile 28,22 milijarde evra.
Ponovo oglašena prodaja Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Cena upola niža
11.09.2024.•
9
Ministarstvo privrede pozvalo je sva zainteresovana lica za učešće u postupku privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB AD) da podnesu prijave do 2. oktobra.
Kolika su primanja ministara: Neki dobijaju više od 3.000 evra, jedan dobija i za "odvojeni život"
11.09.2024.•
18
Ministri Ivica Dačić, Slavica Đukić Dejanović i Zoran Gajić zarađuju mesečno više od 3.000 evra.
Stručnjaci očekuju da će kamate na stambene kredite pasti, ali ne i cene nekretnina
11.09.2024.•
22
Prosečna cena kvadrata stana u Beogradu trenutno iznosi oko 2.640 evra, a domaći finansijski stručnjaci smatraju da nam predstoji period povoljnijeg zaduživanja, dok cene stanova neće padati.
Stručnjaci: Rudne rente u Srbiji preniske, Vučićeva tvrdnja da su Rusi krivi za to je podvala
10.09.2024.•
11
Stručnjaci u Srbiji ocenili su da su rudne rente izuzetno niske, mada ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović tvrdi da su među višim u svetu.
EU naredila Guglu da plati 2,4 milijarde evra kazne
10.09.2024.•
0
Evropski sud pravde naredio je kompaniji Gugl da plati kaznu od 2,4 milijarde evra zbog nelojalne konkurencije.
Komentari 9
Eon
Harvey J. Cthulhu
Doći će na kraju i po vas.
Betmen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar