
Ekonomista o akciji "Najbolja cena": Ne rešava problem niskih plata, a cene su nam kao u EU
Akcija pojeftinjenja "Najbolja cena" dobra je kao socijalna mera, ali je kratkoročna i ne rešava problem cena koje su slične cenama u EU, jer su plate dva i po puta niže.
To je izjavio danas zamenik glavnog ekonomiste u Centru za visoke ekonomske studije Pavle Medić.
Uzroci zašto su cene hrane u Srbiji na nivou prosečnih evropskih, a prosečne zarde dva i po puta niže su, prema njegovim rečima, mnogobrojni.
"Cene hrane u Srbiji slične su cenama hrane u EU, a 10-15 odsto su više u odnosu na cene u regionu, 30 odsto više nego u Severnoj Makedoniji, oko 25 odsto nego u Rumuniji, 10-15 odsto u odnosu na Bugarsku, a slične su cenama u Holandiji, pa i Mađarskoj koja se suočavala sa najvišom inflacijom u Evropi", rekao je Medić agenciji Beta.
Vlada Srbije dogovorila je sa trgovinskim lancima akciju sniženja cena za 81 kategoriju prehrambenih proizvoda i sredstava za higijenu, koja je počela 1. septembra i trajaće do kraja oktobra, a cene tih proizvoda snižene su u proseku 26 odsto.
Medić je rekao da, iako su cene hrane u Srbiji slične evropskim, da su prosečne zarade dva i po puta niže i da čak i Rumunija ima 20 odsto višu prosečnu zaradu nego Srbija.
"Postoji evidentan raskorak između cena i zarada u Srbiji i zemljama EU. Neko će upitati zašto se akcija 'Najbolja cena', ako se sprovodi u septembru, kada su građani potrošili primanja na odmoru, a počinje školska godina, ne realizuje i pred Novu godinu, Uskrs.... Prilično je jasno da takva vrsta politike nije moguća dugoročno i da nije rešenje za ovaj probelem u Srbiji", ocenio je Medić.
Dodao je da su slične mere sprovođene i u Evropi, prošle i pretprošle godine kada je bila visoka inflacija, ali tada marketi u Evropi nisu bili "tihi", kao u Srbiji kada su te akcije počele da se sprovode. Dodao je da trgovci u Srbiji takve mere usvajaju, neočekivano, bez negodovanja.
To, istakao je Medić, vodi ka zaključku da bi bilo legitimno preispitati postojanje bilo kakve vrste dogovora koji narušava konkurenciju, odnosno da li postoji netržišno dogovaranje marži i uslova za dobavljače.
"Ključna nadležnost je na Komisiji za zaštitu konkurencije, koja bi mogla da napravi sektorsku analizu tržišta maloprodaje. Ako se ispostavi da je konkurentnost tržišta na zadovoljavajućem nivou i da nema netržišnog ponašanja, trebalo bi ući dublje u problem. Tada bi se sigurno došlo do nekoliko zaključaka, a jedan je da je hrana poskupela zbog rata u Ukrajini i rasta cena energenata i mineralnog đubriva", rekao je Medić.
Drugi razlog je, prema njegovim rečima, to što su poljoprivreda i prehramabena industrija u Srbiji zanemarene i godinama istiskivane ponudom iz drugih zemalja, upitnog porekla i sumnjivog kvaliteta - kao što je bio slučaj sa uvozom mesa iz Južne Amerike.
"Strategiji razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije nedostaje sistemski pristup. Ministarstvo poljoprivrede služi, ne da razvija tu granu, nego da administrativno podeli subvencije, bez dublje analize i tako kupi socijalni mir", rekao je Medić.
Nesreća poljoprivrede je, kako je ocenio, to što, ako se zapusti, traži mnogo više vremena da se obnovi.
Prema njegovim rečima, poljoprivreda nije bila razvojna šansa Srbije, ni pre 10, ni pre 20 godina, ali je "apsolutno strateška grana privrede koja zaslužuje veliku pažnju".
Potrebni su, kako je naveo, stručnjaci iz svih sfera da naprave strategiju razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije i utvrde koji su to dalji pravci razvoja, šta treba raditi, kako modernizovati i proizvodnju i mehanizaciju, sagledati da li je i dalje moguća proizvodnja na otvorenim poljima (open field), obzirom na vremenske nepogode i poteškoće u suzbijanju biljnih bolesti i sanitarnoj kontroli.
"Dakle, nepohodno je imati agronome, prehrambene tehnologe, agrotehničare, stručnjake za klimatske promene, stručnjake koji poznaju prehrambene lance vrednosti… Upravo je sada bio trenutak za ovako nešto, imajući u vidu da stara strategija ove godine ističe", rekao je Medić.
Međutim, budući da su, kako je rekao, pitanja poljoprivrede, prehrambene industrije, pa i konkurentnosti na tržištu maloprodaje sistematski zanemarivani, posledica toga je da su "građanima Srbije proizvodi, koji su inferiorni supstituti, ponuđeni kao slamka spasa, pa čak i nešto čemu i inače treba težiti, jer je navodno bolji parizer od šunke".
Visoka zavisnost od proizvoda ove "klase" prisutna je, naveo je Medić, kod većine građana, s obzirom na to da je medijalna zarada u Srbiji oko 77.000 dinara, što znači da polovina od 2,4 miliona formalno zaposlenih, odnosno 1,2 miliona građana zarađuje manje od tog iznosa, dok prosečna potrošačka korpa košta oko 104.00 dinara.
Penzioneri su, kako je rekao u još slabijem položaju pošto je prosečna penzija, oko 45.000 dinara, prilično daleko od minimalne potrošačke korpe od oko 55.000 dinara, koja ne obezbeđuje ništa, osim golog opstanka.
"Velikom broju građana, koji žive u 'zlatnom dobu', kako tvrdi vlast, ovakve akcije, na žalost postaju neophodne za preživljavanje", rekao je Medić.
Istakao je da treba biti veoma obazriv kada se država direktno meša u tržište, "jer od kako Vlada reguliše cene goriva, nikada nije bilo skuplje i apsolutno i relativno u odnosnu na širi region".
Medić je naveo da je Srbija suočena sa kompleksnim problemima koji zahtevaju sistematska i dugoročna rešenja, kao i doslednu primenu zakona.
Prema njegovom mišljenju, način na koji Srbija trenutno funkcioniše "ne uliva previše poverenja da je to moguće".
"O-ruk pristup i manjak transparentnosti kod projekta 'Srbija 2025', odnosno 'Ekspo 2027' na koje će se potrošiti velika sredstva i koji se realizuju lex specialis zakonima svakako ne odaju utisak o postojanju kapaciteta za rešavanje tih problema", rekao je Medić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
3
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Objavljen pravilnik o novim propisima za pelet i brikete: Laboratorijska analiza na štetne materije
13.04.2025.•
2
Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je donet pravilnik o novim propisima za pelet i brikete.
Raspisan tender od 8,4 miliona evra za nadzor nad izgradnjom Železničke stanice Novi Beograd
13.04.2025.•
10
Ministarstvo građevinarstva u tehničkom mandatu raspisalo je tender za stručni nadzor nad izgradnjom kompleksa Železničke stanice Novi Beograd sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije.
Srbija će se od Novog Sada, preko Mađarske, povezati na ruski naftovod: Dve koristi i dva rizika
13.04.2025.•
17
Srbija bi uskoro mogla da se poveže na najduži naftovod na svetu, "Družbu", koja dovodi naftu iz Rusije u istočnu Evropu.
Predloženo da država pomogne kompanijama koje su pogođene carinama SAD: Dobra ideja?
13.04.2025.•
12
Carina od 37 odsto na izvoz robe iz Srbije u SAD najviše će ugroziti poslovanje malih i srednjih preduzeća iz automobilske, metalske, hemijske i namenske industrije.
Frilenseri imaju rok do kraja aprila da podnesu poresku prijavu
13.04.2025.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal ove godine za frilensere počeo je 1. aprila i traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava.
Komentari 19
Aleksej
Jovan
Da bude jasno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar