Ekonomista o akciji "Najbolja cena": Ne rešava problem niskih plata, a cene su nam kao u EU
Akcija pojeftinjenja "Najbolja cena" dobra je kao socijalna mera, ali je kratkoročna i ne rešava problem cena koje su slične cenama u EU, jer su plate dva i po puta niže.
Foto: Beta (Milan Ilić)
To je izjavio danas zamenik glavnog ekonomiste u Centru za visoke ekonomske studije Pavle Medić.
Uzroci zašto su cene hrane u Srbiji na nivou prosečnih evropskih, a prosečne zarde dva i po puta niže su, prema njegovim rečima, mnogobrojni.
"Cene hrane u Srbiji slične su cenama hrane u EU, a 10-15 odsto su više u odnosu na cene u regionu, 30 odsto više nego u Severnoj Makedoniji, oko 25 odsto nego u Rumuniji, 10-15 odsto u odnosu na Bugarsku, a slične su cenama u Holandiji, pa i Mađarskoj koja se suočavala sa najvišom inflacijom u Evropi", rekao je Medić agenciji Beta.
Vlada Srbije dogovorila je sa trgovinskim lancima akciju sniženja cena za 81 kategoriju prehrambenih proizvoda i sredstava za higijenu, koja je počela 1. septembra i trajaće do kraja oktobra, a cene tih proizvoda snižene su u proseku 26 odsto.
Medić je rekao da, iako su cene hrane u Srbiji slične evropskim, da su prosečne zarade dva i po puta niže i da čak i Rumunija ima 20 odsto višu prosečnu zaradu nego Srbija.
"Postoji evidentan raskorak između cena i zarada u Srbiji i zemljama EU. Neko će upitati zašto se akcija 'Najbolja cena', ako se sprovodi u septembru, kada su građani potrošili primanja na odmoru, a počinje školska godina, ne realizuje i pred Novu godinu, Uskrs.... Prilično je jasno da takva vrsta politike nije moguća dugoročno i da nije rešenje za ovaj probelem u Srbiji", ocenio je Medić.
Dodao je da su slične mere sprovođene i u Evropi, prošle i pretprošle godine kada je bila visoka inflacija, ali tada marketi u Evropi nisu bili "tihi", kao u Srbiji kada su te akcije počele da se sprovode. Dodao je da trgovci u Srbiji takve mere usvajaju, neočekivano, bez negodovanja.
To, istakao je Medić, vodi ka zaključku da bi bilo legitimno preispitati postojanje bilo kakve vrste dogovora koji narušava konkurenciju, odnosno da li postoji netržišno dogovaranje marži i uslova za dobavljače.
"Ključna nadležnost je na Komisiji za zaštitu konkurencije, koja bi mogla da napravi sektorsku analizu tržišta maloprodaje. Ako se ispostavi da je konkurentnost tržišta na zadovoljavajućem nivou i da nema netržišnog ponašanja, trebalo bi ući dublje u problem. Tada bi se sigurno došlo do nekoliko zaključaka, a jedan je da je hrana poskupela zbog rata u Ukrajini i rasta cena energenata i mineralnog đubriva", rekao je Medić.
Drugi razlog je, prema njegovim rečima, to što su poljoprivreda i prehramabena industrija u Srbiji zanemarene i godinama istiskivane ponudom iz drugih zemalja, upitnog porekla i sumnjivog kvaliteta - kao što je bio slučaj sa uvozom mesa iz Južne Amerike.
"Strategiji razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije nedostaje sistemski pristup. Ministarstvo poljoprivrede služi, ne da razvija tu granu, nego da administrativno podeli subvencije, bez dublje analize i tako kupi socijalni mir", rekao je Medić.
Nesreća poljoprivrede je, kako je ocenio, to što, ako se zapusti, traži mnogo više vremena da se obnovi.
Prema njegovim rečima, poljoprivreda nije bila razvojna šansa Srbije, ni pre 10, ni pre 20 godina, ali je "apsolutno strateška grana privrede koja zaslužuje veliku pažnju".
Potrebni su, kako je naveo, stručnjaci iz svih sfera da naprave strategiju razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije i utvrde koji su to dalji pravci razvoja, šta treba raditi, kako modernizovati i proizvodnju i mehanizaciju, sagledati da li je i dalje moguća proizvodnja na otvorenim poljima (open field), obzirom na vremenske nepogode i poteškoće u suzbijanju biljnih bolesti i sanitarnoj kontroli.
"Dakle, nepohodno je imati agronome, prehrambene tehnologe, agrotehničare, stručnjake za klimatske promene, stručnjake koji poznaju prehrambene lance vrednosti… Upravo je sada bio trenutak za ovako nešto, imajući u vidu da stara strategija ove godine ističe", rekao je Medić.
Međutim, budući da su, kako je rekao, pitanja poljoprivrede, prehrambene industrije, pa i konkurentnosti na tržištu maloprodaje sistematski zanemarivani, posledica toga je da su "građanima Srbije proizvodi, koji su inferiorni supstituti, ponuđeni kao slamka spasa, pa čak i nešto čemu i inače treba težiti, jer je navodno bolji parizer od šunke".
Visoka zavisnost od proizvoda ove "klase" prisutna je, naveo je Medić, kod većine građana, s obzirom na to da je medijalna zarada u Srbiji oko 77.000 dinara, što znači da polovina od 2,4 miliona formalno zaposlenih, odnosno 1,2 miliona građana zarađuje manje od tog iznosa, dok prosečna potrošačka korpa košta oko 104.00 dinara.
Penzioneri su, kako je rekao u još slabijem položaju pošto je prosečna penzija, oko 45.000 dinara, prilično daleko od minimalne potrošačke korpe od oko 55.000 dinara, koja ne obezbeđuje ništa, osim golog opstanka.
"Velikom broju građana, koji žive u 'zlatnom dobu', kako tvrdi vlast, ovakve akcije, na žalost postaju neophodne za preživljavanje", rekao je Medić.
Istakao je da treba biti veoma obazriv kada se država direktno meša u tržište, "jer od kako Vlada reguliše cene goriva, nikada nije bilo skuplje i apsolutno i relativno u odnosnu na širi region".
Medić je naveo da je Srbija suočena sa kompleksnim problemima koji zahtevaju sistematska i dugoročna rešenja, kao i doslednu primenu zakona.
Prema njegovom mišljenju, način na koji Srbija trenutno funkcioniše "ne uliva previše poverenja da je to moguće".
"O-ruk pristup i manjak transparentnosti kod projekta 'Srbija 2025', odnosno 'Ekspo 2027' na koje će se potrošiti velika sredstva i koji se realizuju lex specialis zakonima svakako ne odaju utisak o postojanju kapaciteta za rešavanje tih problema", rekao je Medić.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
0
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
2
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
4
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
0
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
7
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
12
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Nove cene goriva: I dizel i benzin pojeftinili za tri dinara
13.09.2024.•
13
Objavljene su nove cene goriva za narednih sedam dana.
Za novčane pozajmice između fizičkih lica biće obavezan ugovor kod notara
12.09.2024.•
18
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.
NBS smanjila referentnu kamatnu stopu
12.09.2024.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.
Dnevno uvozimo 10 do 15 odsto struje, a zima možda bude oštra: "To podseća na Grčićev period"
12.09.2024.•
9
U utorak oko 13.30 časova Srbija je uvozila više od gigavata struje. Tačnije, 1,026 gigavata.
Samsung će otpustiti 30 odsto radnika
12.09.2024.•
4
Južnokorejski Samsung elektroniks, najveći proizvođač pametnih telefona, televizora i memorijskih čipova, otpustiće do 30 odsto svoje radne snage u inostranstvu u nekim sektorima, prenosi Rojters.
NBS: Bruto devizne rezerve u avgustu rekordnih 28,22 milijarde evra
11.09.2024.•
10
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju avgusta ove godine iznosile 28,22 milijarde evra.
Ponovo oglašena prodaja Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Cena upola niža
11.09.2024.•
9
Ministarstvo privrede pozvalo je sva zainteresovana lica za učešće u postupku privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB AD) da podnesu prijave do 2. oktobra.
Kolika su primanja ministara: Neki dobijaju više od 3.000 evra, jedan dobija i za "odvojeni život"
11.09.2024.•
18
Ministri Ivica Dačić, Slavica Đukić Dejanović i Zoran Gajić zarađuju mesečno više od 3.000 evra.
Stručnjaci očekuju da će kamate na stambene kredite pasti, ali ne i cene nekretnina
11.09.2024.•
22
Prosečna cena kvadrata stana u Beogradu trenutno iznosi oko 2.640 evra, a domaći finansijski stručnjaci smatraju da nam predstoji period povoljnijeg zaduživanja, dok cene stanova neće padati.
Stručnjaci: Rudne rente u Srbiji preniske, Vučićeva tvrdnja da su Rusi krivi za to je podvala
10.09.2024.•
11
Stručnjaci u Srbiji ocenili su da su rudne rente izuzetno niske, mada ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović tvrdi da su među višim u svetu.
EU naredila Guglu da plati 2,4 milijarde evra kazne
10.09.2024.•
0
Evropski sud pravde naredio je kompaniji Gugl da plati kaznu od 2,4 milijarde evra zbog nelojalne konkurencije.
Komentari 19
Aleksej
Jovan
Da bude jasno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar