
Još jedan kineski igrač u Srbiji: Evo šta to znači za naše tržište
Posle AliEkspresa i Temua, najavljen je i dolazak trećeg velikog kineskog igrača u Srbiju.
Dostupnost globalne platforme za onlajn prodaju Šejn (Shein) omogućen je potpisivanjem bilateralnog sporazuma Pošte Srbije sa Mađarskom poštom 14. avgusta, podseća NIN.
V.d. direktora Pošte Zoran Anđelković je tom prilikom istakao da za korisnike ova saradnja znači bržu, jednostavniju i jeftiniju isporuku naručene robe, dok će se mreža Poštinih paketomata sa sadašnjih 500, do kraja godine proširiti na 1.000 paketomata namenjenih isporuci pošiljaka.
"Za korisnike to znači bržu i lakšu isporuku robe, koja će nakon završetka postupka carinskog nadzora, na adrese korisnika biti isporučivana u roku od 72 sata", naveli su u Pošti Srbije za Euronjuz.
Budući da pristup novoj platformi građani Srbije mogu očekivati u nekom doglednom periodu, postavlja se pitanje šta Šejn zapravo nudi, kolika je sličnost sa još uvek aktuelnim Temu-om i na koji način može da utiče na srpsko tržište. Takođe, nameće se i pitanje da li trenutno svedočimo već potpuno prezasićenju tržišta, kao i kakve to dalje posledice može sa sobom poneti.
Jeftini proizvodi, privlačna garderoba, ali kritike brojne
Šejn je još 2008. godine u Kini osnovao preduzetnik Ksu Jangcian i predstavlja, po procenama mnogih, najveću onlajn prodavnicu tzv. "brze mode" koja posluje putem svoje aplikacije i veb sajta u više od 200 zemalja širom sveta. Prvobitno ime platforme bilo je Šeinsajd da bi 2015. godine bilo skraćeno na danas poznato - Šejn.
Iako je najpoznatiji po modnom asortimanu, u ponudi prodavnice mogu se pronaći i različiti kućni aparati, kozmetički proizvodi i drugi artikli. Ono što je svakako potrošačima najprivlačnije jesu majice i cipele za svega par dolara, farmerke za desetak, dok se prema određenim računicama haljine prodaju za upola manje od onih koje plasiraju neki poznati modni giganti. Statistika pokazuje i da su korisnici aplikacije najvećim delom tinejdžeri te pripadnici generacije Z (GenZ).
Godine 2022. Šejn postaje najveći svetski trgovac brze mode, nakon što je obezbedio procenu od 100 milijardi dolara u krugu finansiranja. Međutim, kao i druge slične prodavnice, i Šejn se našao na udaru različitih kritika u godinama iza.
Polazeći od toga da sistem brze mode sa sobom nosi veliku količinu zagađenja, mahom usled korišćenja lošijih materijala, hemijskih boja i obrade garerobe, do toga da ti isti proizvodi dolaze u pakovanjima koja se ne recikliraju, zabrinutost za životnu sredinu nalazi se pri samom vrhu kritika, piše NIN.
S druge strane, zamerke su više puta dolazile i zbog kopiranja dizajna i stilova različitih svetskih dizajnera. Tako su u julu 2023. godine tri dizajnera sa sedištem u SAD podnela tužbu protiv Šejna zbog "ogromnog kršenja autorskih prava", navodeći da je namerno i sistematski kopirao njihove dizajne. Zbog ovakvih problema, iz Šejna su više puta istakli da ozbiljno shvataju sve tužbe o autorskim pravima i da su uvedeni novi alati veštačke inteligencije za borbu protiv krađe IP-a.
Takođe, slično kao i druge široko rasprostranjene kineske onlajn prodavnice, i Šejn je prolazio mnoga ispitivanja za prikupljanje i korišćenje podataka, naročito u SAD.
Po svemu sudeći, mnoge su sličnosti sa njegovim trenutnim parnjakom Temuom, međutim postoje i izvesne razlike.
NIN ističe da su obe platforme prilično popularne među potrošačima, tako da se distanca najpre pravi u pogledu kvaliteta. Različita iskustva i recenzije pokazuju da Šejn nudi nešto bolji kvalitet po često pristupačnijim cenama u odnosu na Temu, iako postoje sporni komentari potrošača sa obe strane po ovom pitanju.
Što se tiče dostave, obe platforme nude mogućnost besplatne isporuke za većinu asortimana, s tim da, kada je reč o Shein-u, prioritet za ranu isporuku imaju one koje su plaćene. Dok standardni paket sa Temu-a stiže u roku od sedam do 15 dana, taj rok se za Šejn produžava na čak 21 dan.
Poredeći cenovni rang, Temu je po mnogim procenama ubedljivo jeftiniji od drugog kineskog giganta u internet trgovini. Ovo su omogućili ogromni popusti i bonusi dobrodošlice koje novi korisnici dobijaju – od bonusa za registraciju do bonusa za preuzimanje aplikacija, platoforma se na mnoge načine trudi da privuče nove potrošače.
Kada je reč o Srbiji, izvršni direktor i član Upravnog odbora Ikomerc Asocijacije Srbije Ivan Tanasković za NIN navodi da će dolazak platforme u zemlju, uz već prisutan Temu, svakako doneti značajne promene i izazove za domaću e-trgovinu.
Tanasković: Rizik od prezasićenja tržišta je realan
"Obe platforme su već poznate po svojim agresivnim cenovnim strategijama i širokom asortimanu proizvoda, što ih čini izuzetno privlačnim potrošačima, naročito u regionima koji su cenovno osetljivi kao što je Balkan. Shein je već dobro etablirana platforma u mnogim evropskim zemljama, poznata po brzoj modi i niskim cenama. U Francuskoj, na primer, Shein je uspeo da postigne značajnu penetraciju tržišta, sa stopom od 12.8 odsto (Izvor: Ecommerce News), što ga čini jednim od vodećih igrača u sektoru brze mode. S obzirom na ovakve uspehe u razvijenijim tržištima, nije nerealno očekivati sličan scenario i u Srbiji, gde će Shein verovatno brzo privući veliki broj potrošača, naročito među mlađom populacijom", kaže Tanasković, prenosi NIN.
On dodaje da prema istom izveštaju Šejn okuplja pretežno Gen Z populaciju, što dodatno objašnjava njihov uspeh u privlačenju mlađih potrošača, koji su skloni brzim trendovima i pristupačnim cenama.
"Ova demografska grupa, koja se sve više oslanja na online kupovinu, predstavlja ključni segment tržišta za Shein, i njihov dolazak na srpsko tržište mogao bi dodatno podstaći potrošnju u ovoj grupi", ističe sagovornik NIN-a.
Kako Tanasković objašnjava, ulaskom još jedne velike platforme poput Shein-a nameće se pitanje da li tržište može da podnese toliki broj sličnih ponuđača.
"Dok su niske cene i širok asortiman svakako privlačni za potrošače, rizik od prezasićenja tržišta je realan. Ovo bi moglo dovesti do smanjenja tržišnog udela domaćih prodavaca koji se bore sa konkurencijom u pogledu cena. Sa druge strane, povećana konkurencija mogla bi stimulisati domaće igrače da unaprede svoje poslovne modele, usmere se na pružanje dodatnih vrednosti, kao što su personalizovana usluga, brža dostava i lokalna podrška. Ove prednosti mogu biti ključne za održavanje konkurentnosti na tržištu preplavljenom globalnim gigantima", navodi on.
Tanasković zaključuje da iako dolazak Šejna i Temua može doneti određene koristi potrošačima kroz niže cene i veći izbor, istovremeno je neophodno pažljivo pratiti u kom smeru i na koji način će se tržište razvijati, kako bi se izbegle negativne posledice po domaću privredu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
54
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
4
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
6
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
29
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Tabaković: Za sada nema većih zastoja u industriji zbog studentskih protesta
05.03.2025.•
8
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocenjuje da je moguće da se studentski protesti odraze na ekonomsku aktivnost u Srbiji, iako za sada nema većih zastoja u proizvodnji i industriji.
Predsednica Meksika najavila uzvratne carine za robu iz SAD-a
05.03.2025.•
2
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum izjavila je da će ta zemlja odgovoriti na uvođenje carina SAD od 25 odsto uvođenjem uzvratnih carina na američku robu, ne navodeći detalje.
Žitounija: Ograničena cena brašna nanosi štetu mlinovima, tražimo ukidanje mere
04.03.2025.•
3
Uporno produžavanje uredbe kojom je ograničena cena brašna u pakovanju od jednog kilograma, nanosi veliku ekonomsku štetu mlinovima, saopštila je Žitounija.
Šta ćemo sa strujom u budućnosti - a i sada?
04.03.2025.•
10
Napokon smo se malo smrzavali tokom drugog zimskog meseca i vratili u vremena kada je tokom februara i sneg, koga ni ovog puta nije bilo, i te kako padao.
Deficit budžeta Srbije u 2024. bio 212 milijardi dinara
04.03.2025.•
5
Deficit budžeta Srbije u 2024. godini iznosio je 212 milijardi dinara, što je 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Kineske protivmere: Dodatne carine na određene proizvode iz SAD
04.03.2025.•
0
Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine, od 10 do 15 odsto na određene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na nove američke tarife, saopštilo je Ministarstvo finansija Kine.
Pad vrednosti na Njujorškoj berzi posle izjave Trampa da veće carine stupaju na snagu
04.03.2025.•
0
Indeks na američkoj berzi naglo je opao pošto je predsednik SAD Donald Tramp rekao da će stupiti na snagu carine na uvoznu robu iz Meksika i Kanada od 25 odsto, kao i još 10 odsto na uvoz iz Kine.
Evropske pare za tehničku Vladu: Siniša Mali najavio dokument o dobijanju od 112 miliona evra od EU
03.03.2025.•
8
Ministar tehničke Vlade Siniša Mali izjavio je da će sutra na sednici Skupštine Srbije na dnevnom redu biti dokument o dobijanju prvog dela pomoći iz Reformske agende Srbije sa EU od 112 miliona evra.
Drakulić: Strani investitori odlaze zbog lošeg poslovnog ambijenta, a ne zbog studenata
03.03.2025.•
15
"Država Srbija je promašila koncept sa dovođenjem stranih investicija, a domaćim privrednicima se okreće sada kada su izgubljeni i novac i vreme", rekao je srpski biznismen Zoran Drakulić.
Predsednik Fiskalnog saveta: Strani investitori sve veći deo dobiti izvlače iz zemlje
03.03.2025.•
12
Blagoje Paunović, predsednik Fiskalnog saveta Srbije izjavio je da se približava trenutak kada će se efekat stranih direktnih investucija u Srbiji svesti na nulu.
Komentari 18
/
ko to?
/
srpska foliranja da zamazu oci srbima kako imaju svoj amazon
Ivan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar