"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Foto: Skok u budućnost
Kako piše Danas, iako bi ovo mogla da bude odlična prilika da se smanji deficit i posledično i javni dug, Vlada Srbije ima druge ideje.
Zapravo, deficit budžeta biće povećan sa oko 1,7 milijardi evra, na celih 2,2 milijarde evra. U odnosu na BDP deficit će biti povećan sa planiranih 2,2 odsto na 2,9 odsto.
Fiskalni savet u svojoj oceni rebalansa budžeta ističe da je od 2020. godine ovo prvi put da je rebalansom napravljen plan deficita koji je veći od ostvarenja u prethodnoj godini.
"Ova činjenica ukazuje na to da se Vlada okreće ekspanzivnijoj fiskalnoj politici, što ne bi bila preporuka Fiskalnog saveta u periodu (još uvek) povišene inflacije i već visoke domaće tražnje", poručuje Fiskalni savet uz napomenu da je ekonomski mnogo racionalnije i bolje da se moguća povoljnija fiskalna kretanja iskoriste za smanjivanje budžetskog deficita i posledičnog zaduživanja zemlje.
Iako se planira veći deficit, ne samo od 1,5 odsto BDP-a koliko je dugo važilo kao srednjoročni cilj Vlade, već i od 2,5 odsto na koliko je taj cilj povećan u fiskalnoj strategiji, Savet ocenjuje da je dobro to što planirano pogoršanje fiskalnih kretanja ipak nema težinu da ugrozi makroekonomsku stabilnost Srbije.
Planirano povećanje fiskalnog deficita po definiciji u krajnjem ishodu rezultira većim zaduženjem zemlje (nezavisno od trenutnog stanja depozita). Olakšavajuća okolnost je, međutim, to što nominalni BDP u 2024. raste još brže – pa će učešće javnog duga u BDP-u ipak blago da se umanji. Rast BDP-a Srbije u evrima u 2024. iznosi skoro 10 odsto (sa 69,5 milijardi evra na 76,4 milijardi evra), dok će javni dug opšte države da poraste za oko šest odsto (sa 36,5 milijardi evra na oko 38,5 milijardi evra).
Zahvaljujući tome, zapravo će se učešće javnog duga u BDP-u umanjiti sa 52,3 odsto BDP-a, koliko je bilo na kraju 2023, na ispod 52 odsto BDP-a na kraju 2024. godine
Opet, i tu ima razloga za upozorenje. Kako Savet navodi, visok rast BDP-a u evrima od oko 10 odsto kakav se dešava u 2024. dobrim delom počiva na faktorima koji nisu dugoročno održivi.
"Na njega (pored solidnog realnog rasta BDP-a od 3,8 odsto) utiče i još uvek relativno visoka prosečna inflacija (4,7 odsto), kao i veći deflator BDP-a od 5,7 odsto (usled bržeg rasta domaćih od uvoznih cena) i blago nominalno jačanje dinara u odnosu na evro", upozoravaju u Fiskalnom savetu.
Druga važna, a i pozitivna stvar, je da je do rasta deficita uglavnom došlo usled rasta diskrecionih, a ne strukturnih rashoda države.
Oni ocenjuju da su i prihodi i rashodi konzervativno planirani i da bi lako moglo da se desi da stvarni deficit bude manji od planiranog i u tom slučaju apeluju a Vladu da taj novac ne potroši na ad hok mere i deljenje novca preko tekućih rezervi.
Iako je potrošnja iz budžeta uvećana za 1,7 milijardi evra, preraspodela rashoda unutar budžeta iznosi čak 2,2 milijarde evra.
Rebalans i rekordne javne investicije
Najveći deo toga odnosi se na povećanje kapitalnih investicija, za skoro 103 milijarde dinara ili 850 miliona evra. Javne investicije su ovim povećane na preko šest milijardi evra u 2024. godini, na oko osam odsto BDP-a, što je rekord za Srbiju.
Opet, svo to povećanje može se svesti na dva projekta. EKSPO i Nacionalni stadion i projekte povezane s njim i kupovinu aviona "rafal" od Francuske.
EKSPO 2027 sa pratećom infrastrukturom (Nacionalni stadion i pruga od Zemuna do stadiona), čiji su troškovi u 2024. rebalansom povećani za oko 370 miliona evra (sa inicijalno planiranih 340 miliona na 710 miliona evra).
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da bi bez rebalansa, deficit budžeta ove godine iznosio jedan odsto BDP-a, što bi bio dobar fiskalni rezultat.
"Sada, rebalansom deficit se povećava na 2,9 odsto BDP-a, što je veliki deficit. Neki od rashoda ostaće i u narednim godinama. Recimo rate za rafale imamo i ove i sledeće godine. Slično i za služenje vojnog roka", rekao je on.
Podsetio je i da će ove i sledeće godine biti veliki trošak i pripreme objekata, ali posle toga se javljaju tekući troškovi, hrana, smeštaj, oblačenje, plata za te vojnike.
"S druge strane, već od ranije su doneti planovi da se povećaju rashodi, radi se o investicionom planu od 18 milijardi evra do 2027. godine. Na prihodnoj strani može biti problem to što se sledeće godine ne očekuje visoka inflacija kao ove, što znači manje prihode. Ukupno, može se i sledeće godine desiti da fiskalni deficit bude veći od onog što je planirano fiskalnom strategijom, 2,5 odsto BDP-a", napominje Arsić dodajući da se istovremeno sa pumpanjem novca u EKSPO, usporavaju neki drugi infrastrukturni projekti.
Ceo tekst čitajte OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
24.09.2024.•
18
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju raspravu o rebalansu budžeta: Ovo je do sada rečeno
24.09.2024.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas raspravu o rebalansu budžeta i još šest tačaka dnevnog reda.
Telekom Srbije se ponovo zadužuje
24.09.2024.•
3
Telekomu Srbije za godinu dana na naplatu dospeva veliki dug - ukupno 23,5 milijardi dinara, što je oko 200 milona evra.
Vučić posle sastanka sa direktorkom MMF: Rezultati Srbije premašuju i najsmelije prognoze
23.09.2024.•
13
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Njujorku sa direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda Kristalinom Georgijevom i rekao da je razgovor bio sadržajan i produktivan.
Šta Filip Moris planira u Srbiji?
23.09.2024.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Njujorku sa generalnim direktorom kompanije Filip Moris Jacekom Olčakom.
Bertolini: Srbija od EU za 10 godina dobila četiri milijarde evra bespovratne pomoći
23.09.2024.•
11
Srbija je od Evropske unije u prethodnih deset godina dobila oko četiri milijarde evra u bespovratnoj pomoći.
Milivojević: Srbija se zadužuje 140 evra u sekundi
23.09.2024.•
10
Poslanik Demokratske strane Srđan Milivojević izjavio je da se Srbija zadužuje 140 evra u sekundi.
Momirović o akciji "Najbolja cena": Ekonomskim patriotizmom obaramo inflaciju
23.09.2024.•
14
Akcija "Najbolja cena" će oboriti inflacija za 0,3 procenta, tako da možemo da očekujemo da će inflacija pasti ispod četiri odsto, rekao je ministar trgovine Tomislav Momirović.
"Doža Đerđ": Najbolja prasad u Srbiji su kod nas
23.09.2024.•
0
Poljoprivredno preduzeće "Doža Đerđ" iz Bačke Topole se bavi ratarstvom i gajenjem tovljenika. Međutim, nije to njihova najveća specijalnost.
Poslanici Skupštine Srbije počinju raspravu o rebalansu budžeta: Na dnevnom redu sedam tačaka
23.09.2024.•
2
Poslanici Skupštine Srbije započeće danas raspravu o predlogu rebalansa budžeta za ovu godinu, a ukupno je na dnevnom redu sedam tačaka.
Od piramidalne prevare Dafine i Jezde do trgovine kriptovalutama: Stručnjaci o tome gde investirati
22.09.2024.•
11
Bankarske prevare građana, a sve uz pomoć države, početkom devedesetih godina su u Srbiji bile realnost i gotovo svakodnevica.
Mantra koju nadležni ponavljaju: Prosečna plata 1.400 evra do 2027. godine
22.09.2024.•
11
Dok ministar finansija Siniša Mali najavljuje prosečnu platu od 1.400 evra, ekonomista Milan Kovačević kaže za "Vreme" da nije sve tako pozitivno u srpskoj ekonomiji, kao što Mali predstavlja.
"Nije to pogon za proizvodnju majoneza": I da Srbiji odmah "sa neba padne" nuklearka - nema kadar
22.09.2024.•
35
Sve državne strategije, odluke političara i međudržavni ugovori padaju pred pitanjem - da li uopšte postoje mladi ljudi u Srbiji koji su spremni da rade u nuklearnim postrojenjima.
Indija pokrenula istragu protiv Netfliksa zbog diskriminacije, striming kompanija odgovorila
22.09.2024.•
0
Indija je pokrenula istragu o poslovnoj praksi američke kompanije Netfliks, optužujući je za prekršaje u vezi sa viznim propisima i rasnom diskriminacijom, javlja Rojters.
Budžet: Još novca za Nacionalni stadion i Expo, a tu su i "rafali" i uređenje kasarni
22.09.2024.•
24
Izdaci koji su za 2024. godinu bili planirani za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona uvećani su na 31 milijardu dinara.
Građani Srbije kupuju sve više preko interneta
21.09.2024.•
3
U drugom tromesečju ove godine građani Srbije obavili su 19,2 miliona kupovina na internetu karticama i elektronskim novcem.
Zašto je flaširana voda sve skuplja i kome ide profit?
21.09.2024.•
17
Poslednjih meseci, cene flaširane vode u trgovinama svih formata značajno su porasle.
Cene mesa i struje najviše uticale na inflaciju u prvoj polovini ove godine
21.09.2024.•
3
Prosečan međugodišnji rast potrošačkih cena u prvoj polovini 2024. godine iznosio je 5,0 odsto.
Zbog kašnjenja BiH komplikacije u isplatama EU Plana rasta za sve države regiona
21.09.2024.•
3
Nedostatak kompletne reformske agende Bosne i Hercegovine (BiH), komplikuje proces početka prvih isplata iz Plana rasta Evropske unije (EU) koji je namenjen zemljama Zapadnog Balkana.
Poljoprivrednici: Ako ministarstvo ne ispuni obećanja, protest za desetak dana
20.09.2024.•
7
Član udruženja poljoprivrednika Subotice Damir Perčić kaže da su nezadovoljni ispunjenjem obećanja iz prošle godine i da će, ukoliko ih Vlada ne realizuje, organizovati proteste za desetak dana.
Komentari 11
predrag
Sve te velike investicije su samo u korist tajkuna, a narod od toga ima samo poskupljenja (robe siroke potrosnje, stanova..) i dodatni trosak da placa te kredite/ investicije.
Otpornik
Radi se o jos jednom ovoga puta preteranom zaduzivanju poreskih obveznika Srbije sa ciljem ekonomskog i politickog unistavanja zemlje.
Maja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar