Živimo li bolje: Šta kaže vlast, šta statistika, a šta stručnjaci
Realne zarade u Srbiji u poslednjih 12 godina porasle su za otprilike 46 odsto, odnosno rasle su 3,2 odsto godišnje.
Foto: Pixabay
Ovaj rast jeste solidan, ali nije spektakularan, i nije ništa što je specifično samo za Srbiju, to se događa u Rumuniji, Bugarskoj, kao i u drugim zemljama Jugoistočne Evrope, piše Nova ekonomija.
Iako je realna plata u Srbiji trenutno 11 odsto veća nego u maju prošle godine, što je značajan rast, važno je napomenuti da je ona tokom 2022. i 2023, kada je inflacija bila dvocifrena, beležila pad. Ako se trenutna realna plata uporedi sa decembrom 2021. (kao poslednjim mesecom pre ubrzanja inflacije), vidi se da je porasla samo za četiri odsto, što nije naročito veliki rast za period od dve i po godine, kažu, između ostalog, sagovornici Nove ekonomije.
"Ovaj rast jeste solidan, ali nije spektakularan, i nije ništa što je specifično samo za Srbiju, to se događa u Rumuniji, Bugarskoj, kao i u drugim zemljama Jugoistočne Evrope zbog opštih kretanja na tržištu radne snage", rekao je za Novu ekonomiju profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić.
On objašnjava da je za standard građana isključivo važan samo realni rast zarada, jer on pokazuje koliko je promenjena, odnosno povećana ili smanjena kupovna moć, odnosno koliko više proizvoda može da se kupi za prosečnu zaradu, a da nominalne zarade i zarade u evrima nisu adekvatni pokazatelji promene kupovne moći.
Arsić naglašava da je pored samih zarada i njihovih kretanja, za analizu standarda građana najvažnije kako se kreće ukupan dohodak domaćinstava, u koji ne ulaze samo zarade.
"Zarade jesu najvažniji izvor dohotka, preko 50 odsto dohotka potiče od zarada, ali postoje i penzije, dohoci od kapitala, od izdavanja, doznake iz inostranstva. Sve se to na neki način skupi na gomilu i troši u domaćinstvu", rekao je Arsić.
A prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2023. prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu iznosili su 87.973 dinara. S druge strane, izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava iznosili su 88.244 dinara.
Najveći udeo u prihodima domaćinstava imaju prihodi iz redovnog radnog odnosa (52,5 odsto), penzije (30,9 odsto), prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova (četiri odsto), naturalna potrošnja (2,6 odsto), prihodi van redovnog radnog odnosa (2,4 odsto), primanja od socijalnog osiguranja (2,4 odsto), dok 5,2 odsto čine prihodi iz ostalih izvora (prihodi od imovine, prihodi iz inostranstva, pokloni).
Kada se radi o ličnoj potrošnji domaćinstava, najveći deo čine izdaci za hranu i bezalkoholna pića (36,8 odsto) i za stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva (16,4 odsto). Slede izdaci za transport (8,7 odsto), za ostale lične predmete i ostale usluge (5,9 odsto).
Lična potrošnja 46 odsto ispod proseka EU
Arsić je ukazao na to da je relevantan statistički pokazatelj standarda građana lična potrošnja po stanovniku u dolarima jednake kupovne snage, gde se eliminišu razlike u cenama koje postoje između različitih zemalja.
Ovaj podatak objavljuje Eurostat, a prema izveštaju za 2023, stvarna individualna potrošnja u Srbiji bila je 46 odsto ispod proseka Evropske unije.
"To u stvari pokazuje koju mi količinu proizvoda trošimo. Ovaj pokazatelj uključuje potrošnju koja se finansira iz svih izvora. Po ovom pokazatelju mi manje zaostajemo za Evropom nego po BDP-u. Naš BDP je u odnosu na Evropu manji nego potrošnja, jer mi deo potrošnje finansiramo od doznaka. Imamo relativno značajne doznake koje povećavaju potrošnju u Srbiji, a drugi razlog (za potrošnju) je što mi manje štedimo u odnosu na ostatak zemalja u Evropi, naravno uvek može da se postavi pitanje da li je potrošnja održiva ako je štednja mala", rekao je Arsić.
Nešto uspešnija od Srbije po stvarnoj ličnoj potrošnji po stanovniku je Crna Gora u kojoj je stvarna individualna potrošnja u 2023. godini bila 35 odsto ispod EU proseka.
Iza Srbije su Albanija gde je stvarna individualna potrošnja u 2023. godini bila 58 odsto ispod EU proseka, Bosna i Hercegovina koja je po tom parametru bila 56 odsto ispod proseka EU i Severna Makedonija u kojoj je stvarna individualna potrošnja bila 48 odsto ispod proseka EU.
Srpska potrošačka korpa nije međunarodno uporediva
Prosečna potrošačka korpa za mesec maj 2024. iznosila je 103.409,38 dinara i za njeno pokriće bilo je potrebno 1,03 prosečnih zarada, dok je za pokriće minimalne korpe, koja je iznosila 53.517,55 dinara bilo dovoljno 0,53 prosečne zarade, vidi se u podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Govoreći o merenju kupovne moći kroz odnos potrošačke korpe i prosečne zarade, Arsić navodi da podaci o potrošačkoj korpi nisu baš najpouzdaniji pokazatelj kupovne moći većine stanovništva, pre svega jer je kao potrošačka jedinica stavljeno domaćinstvo, a ne recimo pojedinac.
"Neko domaćinstvo ima dvoje da rade i jedno dete, neko domaćinstvo ima dvoje penzionera. Drugi razlog zašto korpa nije međunarodno uporediva je to što je potrošačka korpa u razvijenim zemljama mnogo izdašnija neko kod nas, odnosno količina proizvoda koja je uključena u korpu u razvijenim zemljama je veća nego u slučaju Srbije", rekao je Arsić.
Prema rečima eksperta Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimira Jovanovića, vrlo važan podatak u ovom kontekstu su i indikatori materijalne uskraćenosti.
"Prema podacima iz 2022. (poslednji dostupni podaci), oko 15 odsto domaćinstava u Srbiji nije moglo dav priušti da jede meso, ribu ili vegetarijansku alternativu svaki drugi dan. Taj indikator godinama ostaje na tom nivou. Takođe, čak 40 odsto domaćinstava je izjavilo da teško ili vrlo teško sastavlja kraj sa krajem", kaže Jovanović.
Poredeći zarade u Srbiji sa drugim zemljama, Arsić je ukazao na podatak da je Srbija pre 12 godina od devet susednih zemalja bila na petom mestu po zaradama, a da je i sada na istom, petom mestu.
"Mi smo u međuvremenu prestigli Bosnu i Hercegovinu i malo Crnu Goru, ali su nas prestigle Rumunija i Bugarska, mi smo 2012. godine imali veće zarade od Rumunije i Bugarske", rekao je Arsić.
Ceo tekst čitajte OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ko gubi dok banke dobijaju: "Gubimo svi, ali promena bi ugrozila mnoge pozicije"
29.09.2024.•
0
Banke su kod nas skoro pa jedini izvor finansiranja privrednih tokova, preduzetništva, poslovnih poduhvata i zauzimaju više od 90 odsto ovog tržišta.
Nemačka auto-industrija bi mogla da uđe u ozbiljnu krizu: Kako će to uticati na Srbiju
29.09.2024.•
6
Kompanija Volkswagen objavila je planove za smanjenje troškova, koji predviđaju i potencijalno zatvaranje fabrika u Nemačkoj prvi put u istoriji.
Nije naodmet znati: Koji sve dodatni troškovi očekuju kupce nekretnina?
29.09.2024.•
3
Kupovina stana često, osim same cene nekretnine, donosi i dodatne nepredviđene troškove.
"Skoro svi u regionu se voze jeftinije od nas": Pregled cena goriva u Srbiji i okolnim zemljama
29.09.2024.•
15
Gorivo, evrodizel i motorni benzin će naredne nedelje ostati na istom nivu cena kao prošle nedelje, ali će takođe ostati i u vrhu u regionu.
Mask će ipak platiti milione dolara Brazilu: Društvena mreža X bi mogla da bude odblokirana
29.09.2024.•
1
Vrhovni sud Brazila odredio je da mreža X treba da plati nešto više od pet miliona dolara pre nego što joj bude dozvoljeno da nastavi sa radom u toj zemlji, navodi se u sudskim dokumentima.
Ovo su poreske obaveze koje nas očekuju u oktobru
29.09.2024.•
0
Kako građani i privrednici ne bi plaćali zatezne kamate na neblagovremeno namirene obaveze, Poreska uprava svakog meseca označi datume i rokove do kojih je neophodno platiti porez.
Bernar Arno bogatiji za 17 milijardi dolara
29.09.2024.•
2
Bogatstvo vlasnika grupacije za prodaju luksuzne robe LVMH Bernara Arnoa poraslo je za 17 milijardi dolara na 201 milijardu dolara.
Svetska banka odobrila 25 miliona evra za nauku i inovacionu delatnost u Srbiji
28.09.2024.•
1
Svetska banka saopštila je da je Srbiji odobrila dodatno finansiranje u iznosu od 25 miliona evra, kroz Projekat akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva (SAIGE).
Nove - stare cene goriva: Litar dizela 190, benzina 176 dinara
27.09.2024.•
6
Objavljene su nove cene goriva.
Veliki broj preduzeća radnicima isplaćuje minimalac, najbolje plaćeni informatičari
27.09.2024.•
8
Nema univerzalnog odgovora na pitanje koliki procenat zaposlenih koji prima minimalnu platu je "održiv" za ekonomiju zemlje, jer to zavisi od specifičnih ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora.
EBRD prognozira da će rast BDP-a Srbije dostići 3,8 odsto
26.09.2024.•
3
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je danas da očekuje da će rast BDP u Srbiji ove godine biti brži nego 2023.
Direktorka Infostuda: IT sektor i dalje najplaćeniji, ali je trenutno kod nas u velikoj krizi
26.09.2024.•
15
Stopa nezaposlenosti među mladima je 9,2 odsto, a najtraženiji poslovi su iz oblasti ekonomije, administracije ali i informacionih tehnologija (IT).
Manje pšenice i kukuruza, a više šećerne repe i šljiva
25.09.2024.•
3
Proizvodnja pšenice u Srbiji iznosi 2.901.000 tona, što je za 15,9 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini, saopštio je danas Republički zavod za statististiku (RZS).
Arsić: Srbija je na petom mestu u Evropi po inflaciji, cene se ubrzano približavaju evropskim
25.09.2024.•
3
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić je danas izjavio da zadržava procenu da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije na kraju ove godine biti oko 3,5 odsto.
Rističević: Za deset godina BDP Hrvatske porastao za 50 odsto, a Srbije za 80 odsto
25.09.2024.•
12
Srbija je povećala bruto domaći proizvod (BDP) za poslednjih deset godina za 80 odsto, a Hrvatska za 50 odsto, rekao je danas poslanik u Skupštini Srbije Marijan Rističević (Srpska napredna stranka).
Sa tržišta Srbije povučeno više od 80 proizvoda: Zašto se nebezbedna roba nađe na rafovima?
25.09.2024.•
3
Sanitarnoj inspekciji nedostaje svaki treći inspektor. Koliko ih nedostaje Tržišnoj nije poznato iz javno dostupnih dokumenata, ali je jasno da ni oni nemaju dovoljno ljudi.
"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
24.09.2024.•
17
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
24.09.2024.•
26
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju raspravu o rebalansu budžeta: Ovo je do sada rečeno
24.09.2024.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas raspravu o rebalansu budžeta i još šest tačaka dnevnog reda.
Telekom Srbije se ponovo zadužuje
24.09.2024.•
8
Telekomu Srbije za godinu dana na naplatu dospeva veliki dug - ukupno 23,5 milijardi dinara, što je oko 200 milona evra.
Komentari 5
B.N
Slucaj
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar