
Živimo li bolje: Šta kaže vlast, šta statistika, a šta stručnjaci
Realne zarade u Srbiji u poslednjih 12 godina porasle su za otprilike 46 odsto, odnosno rasle su 3,2 odsto godišnje.

Foto: Pixabay
Ovaj rast jeste solidan, ali nije spektakularan, i nije ništa što je specifično samo za Srbiju, to se događa u Rumuniji, Bugarskoj, kao i u drugim zemljama Jugoistočne Evrope, piše Nova ekonomija.
Iako je realna plata u Srbiji trenutno 11 odsto veća nego u maju prošle godine, što je značajan rast, važno je napomenuti da je ona tokom 2022. i 2023, kada je inflacija bila dvocifrena, beležila pad. Ako se trenutna realna plata uporedi sa decembrom 2021. (kao poslednjim mesecom pre ubrzanja inflacije), vidi se da je porasla samo za četiri odsto, što nije naročito veliki rast za period od dve i po godine, kažu, između ostalog, sagovornici Nove ekonomije.
"Ovaj rast jeste solidan, ali nije spektakularan, i nije ništa što je specifično samo za Srbiju, to se događa u Rumuniji, Bugarskoj, kao i u drugim zemljama Jugoistočne Evrope zbog opštih kretanja na tržištu radne snage", rekao je za Novu ekonomiju profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić.
On objašnjava da je za standard građana isključivo važan samo realni rast zarada, jer on pokazuje koliko je promenjena, odnosno povećana ili smanjena kupovna moć, odnosno koliko više proizvoda može da se kupi za prosečnu zaradu, a da nominalne zarade i zarade u evrima nisu adekvatni pokazatelji promene kupovne moći.
Arsić naglašava da je pored samih zarada i njihovih kretanja, za analizu standarda građana najvažnije kako se kreće ukupan dohodak domaćinstava, u koji ne ulaze samo zarade.
"Zarade jesu najvažniji izvor dohotka, preko 50 odsto dohotka potiče od zarada, ali postoje i penzije, dohoci od kapitala, od izdavanja, doznake iz inostranstva. Sve se to na neki način skupi na gomilu i troši u domaćinstvu", rekao je Arsić.
A prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2023. prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu iznosili su 87.973 dinara. S druge strane, izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava iznosili su 88.244 dinara.
Najveći udeo u prihodima domaćinstava imaju prihodi iz redovnog radnog odnosa (52,5 odsto), penzije (30,9 odsto), prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova (četiri odsto), naturalna potrošnja (2,6 odsto), prihodi van redovnog radnog odnosa (2,4 odsto), primanja od socijalnog osiguranja (2,4 odsto), dok 5,2 odsto čine prihodi iz ostalih izvora (prihodi od imovine, prihodi iz inostranstva, pokloni).
Kada se radi o ličnoj potrošnji domaćinstava, najveći deo čine izdaci za hranu i bezalkoholna pića (36,8 odsto) i za stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva (16,4 odsto). Slede izdaci za transport (8,7 odsto), za ostale lične predmete i ostale usluge (5,9 odsto).
Lična potrošnja 46 odsto ispod proseka EU
Arsić je ukazao na to da je relevantan statistički pokazatelj standarda građana lična potrošnja po stanovniku u dolarima jednake kupovne snage, gde se eliminišu razlike u cenama koje postoje između različitih zemalja.
Ovaj podatak objavljuje Eurostat, a prema izveštaju za 2023, stvarna individualna potrošnja u Srbiji bila je 46 odsto ispod proseka Evropske unije.
"To u stvari pokazuje koju mi količinu proizvoda trošimo. Ovaj pokazatelj uključuje potrošnju koja se finansira iz svih izvora. Po ovom pokazatelju mi manje zaostajemo za Evropom nego po BDP-u. Naš BDP je u odnosu na Evropu manji nego potrošnja, jer mi deo potrošnje finansiramo od doznaka. Imamo relativno značajne doznake koje povećavaju potrošnju u Srbiji, a drugi razlog (za potrošnju) je što mi manje štedimo u odnosu na ostatak zemalja u Evropi, naravno uvek može da se postavi pitanje da li je potrošnja održiva ako je štednja mala", rekao je Arsić.
Nešto uspešnija od Srbije po stvarnoj ličnoj potrošnji po stanovniku je Crna Gora u kojoj je stvarna individualna potrošnja u 2023. godini bila 35 odsto ispod EU proseka.
Iza Srbije su Albanija gde je stvarna individualna potrošnja u 2023. godini bila 58 odsto ispod EU proseka, Bosna i Hercegovina koja je po tom parametru bila 56 odsto ispod proseka EU i Severna Makedonija u kojoj je stvarna individualna potrošnja bila 48 odsto ispod proseka EU.
Srpska potrošačka korpa nije međunarodno uporediva
Prosečna potrošačka korpa za mesec maj 2024. iznosila je 103.409,38 dinara i za njeno pokriće bilo je potrebno 1,03 prosečnih zarada, dok je za pokriće minimalne korpe, koja je iznosila 53.517,55 dinara bilo dovoljno 0,53 prosečne zarade, vidi se u podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Govoreći o merenju kupovne moći kroz odnos potrošačke korpe i prosečne zarade, Arsić navodi da podaci o potrošačkoj korpi nisu baš najpouzdaniji pokazatelj kupovne moći većine stanovništva, pre svega jer je kao potrošačka jedinica stavljeno domaćinstvo, a ne recimo pojedinac.
"Neko domaćinstvo ima dvoje da rade i jedno dete, neko domaćinstvo ima dvoje penzionera. Drugi razlog zašto korpa nije međunarodno uporediva je to što je potrošačka korpa u razvijenim zemljama mnogo izdašnija neko kod nas, odnosno količina proizvoda koja je uključena u korpu u razvijenim zemljama je veća nego u slučaju Srbije", rekao je Arsić.
Prema rečima eksperta Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimira Jovanovića, vrlo važan podatak u ovom kontekstu su i indikatori materijalne uskraćenosti.
"Prema podacima iz 2022. (poslednji dostupni podaci), oko 15 odsto domaćinstava u Srbiji nije moglo dav priušti da jede meso, ribu ili vegetarijansku alternativu svaki drugi dan. Taj indikator godinama ostaje na tom nivou. Takođe, čak 40 odsto domaćinstava je izjavilo da teško ili vrlo teško sastavlja kraj sa krajem", kaže Jovanović.
Poredeći zarade u Srbiji sa drugim zemljama, Arsić je ukazao na podatak da je Srbija pre 12 godina od devet susednih zemalja bila na petom mestu po zaradama, a da je i sada na istom, petom mestu.
"Mi smo u međuvremenu prestigli Bosnu i Hercegovinu i malo Crnu Goru, ali su nas prestigle Rumunija i Bugarska, mi smo 2012. godine imali veće zarade od Rumunije i Bugarske", rekao je Arsić.
Ceo tekst čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Usvojena uredba o dodeli vaučera za odmor u Srbiji, od danas prijave ugostitelja
11.04.2025.•
0
Vlada Republike Srbije u tehničkom mandatu usvojila je Uredbu o korišćenju sredstava za unapređenje prometa domaćih turista, odnosno, o korišćenju turističkih vaučera.
NBS: Devizne rezerve na kraju marta smanjene na 28,5 milijardi evra
11.04.2025.•
3
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju marta ove godine bile oko 28,5 milijardi evra i u odnosu na februar smanjene su za 265,7 miliona evra, saopštila je NBS.
Objavljene nove cene goriva
11.04.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva, koje važe od danas u 15 časova.
Radosavljević: Srbija među najsiromašnijim zemljama Evrope, hrana i gorivo najskuplji
11.04.2025.•
43
Profesor ekonomije Goran Radosavljević izjavio je da je prema svim pokazateljima evropske statistike, Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, sa najvišim cenama hrane i goriva.
EU odlaže uvođenje carine na robu iz SAD
10.04.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će EU odložiti uvođenje recipročnih carina na američku robu na 90 dana.
Apple iz Indije avionima u SAD prebacio 600 tona telefona da izbegne Trampove carine
10.04.2025.•
3
Američki tehnološki gigant Apple iznajmio je kargo letove da preveze ukupno 600 tona telefona iPhone, ili čak 1,5 miliona uređaja, iz Indije u SAD, vođen željom da "pobedi" carine Donalda Trampa.
NBS referentnu kamatnu stopu zadržala na 5,75 odsto
10.04.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je danas da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Sankcije još nisu zaživele, a već problemi: Pojedine firme obustavile kupovinu goriva od NIS-a
10.04.2025.•
13
NIS se muči da kupuje naftu od trgovaca u inostranstvu, dok kod kuće njeni bivši klijenti traže alternativne dobavljače goriva, jer su sankcije SAD koje su na čekanju uticale na poslovanje.
Mraz uništio oko 100.000 tona voća u Srbiji
09.04.2025.•
5
Mraz je u martu i početkom aprila uništio oko 100.000 tona voća u Srbiji, izjavio je profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta u penziji, stručnjak za voće, Zoran Keserović.
Tramp pauzirao carine za većinu zemalja na 90 dana, Kini uveo još veće
09.04.2025.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp, suočen sa pucanjem globalnog tržišta, naglo je danas odlučio da većini trgovinskih partnera na 90 dana odloži uvođenje američkih carina.
Kina povećava carine na američke proizvode za 84 odsto
09.04.2025.•
4
Kineske vlasti saopštile su da će podići carine na američke proizvode na 84 odsto, umesto na prvobitno planiranih 34 odsto, u novom zaoštravanju trgovinskog rata između Pekinga i Vašingtona.
Strana ulaganja u Srbiji - evo u čemu je problem
09.04.2025.•
8
Ne tako davno prizivali smo strane investicije i moljakali vlade razvijenih zemalja da pritisnu vodeće kompanije kako bi pojedine investicije realizovale u Srbiji.
Počele da važe Trampove carine koje je uveo svima redom, Srbiji 37 odsto, a Kini - 104 odsto
09.04.2025.•
7
Nove carine koje SAD uvode zemljama širom sveta, uključujući i onu od 104 odsto prema Kini, stupile su danas na snagu.
Počelo proširenje skladišta gasa Banatski dvor
08.04.2025.•
0
Skladište gasa Banatski dvor proširuje se za 12 bušotina, što je povećanje kapaciteta za 100 odsto, a radovi su počeli ovih dana, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS).
Ekonomista: Trampove carine pogodiće Zapadni Balkan indirektno
08.04.2025.•
1
Carine koje uvodi predsednik SAD pogodiće Zapadni Balkan indirektno, kroz smanjenje izvoza u EU, navodi se u analizi Branimira Jovanovića sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
Mask apelovao na Trampa da poništi nove carine
08.04.2025.•
5
Američki milijarder i direktor "Tesle" Ilon Mask apelovao je na predsednika SAD Donalda Trampa da poništi nove carine.
Milenijum tim i Konkord vest kupili državno preduzeće "Ivan Milutinović PIM"
08.04.2025.•
2
Država nije mnogo čekala od prve neuspele prodaje preduzeća "Ivan Milutinović PIM" do momenta da ga opet ponudi kupcima.
Bojkot velikih trgovaca kroz podatke Poreske: Da li je akcija građana bila uspešna?
08.04.2025.•
20
Jednodnevni bojkoti velikih trgovaca izazvali su smanjenje izdatih fiskalnih računa za oko četvrtinu, dok duža obustava kupovine, kako tvrdi Poreska uprava, nije dala značajne rezultate.
Ako bude sankcija - šta je alternativa?
07.04.2025.•
10
Sankcije koje su SAD 10. januara bez osnova nametnule NIS-u osmišljene su tako da bi, ako bi se primenile, direktno, i to ozbiljno, štetile Srbiji.
U PKS razmatrane mere za podršku izvoznicima u SAD nakon povećanja carina
07.04.2025.•
3
Povodom odluke SAD o novim uvoznim carinama, u Privrednoj komori Srbije održan je sastanak sa predstavnicima kompanija izvoznika na američko tržište.
Komentari 14
9
Statistika kaže : pojeftinile su lokomotive , mlaznjaci , izlet na mesec , prosečno napredak ogroman.
"Stručnjaci" kradikali kažu : al smo nekad krali morali smo da proterujemo i ubijamo sada sve apamo iz državne kase , zajmova i kredita vraćaće i unuci sirotinje napredak do neba .
Kaže sirotinja : grizi dva jaja i budi stetan da ti ne zabiju kobaju od nazad nasuvo ,a i ko danas hebe sorotinju i kako ona preživljava napredak ogroman ,a o blagostanju u tigru da i ne govorimo.
Miki
@Цвет
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar